Ljudi su od uvek živeli u kuÄama napravljenim od prirodnih materijala i danas joÅ” uvek veliki deo svetske populacije živi u takvim kuÄama. Gradnja prirodnim materijalima najviÅ”e se vezuje za neka siromaÅ”na podruÄja i predele Afrike, centralne i južne Amerike ili ruralne Azije. Iako je možda ekonomski faktor jedan od kljuÄnih razloga za zadržavanje takvog stila gradnje postoje i klimatski faktori koji su veoma znaÄajni za oÄuvanje gradnje prirodnim materijalima u klimama sa velikim temperaturama ili velikom relativnom vlažnosti vazduha, gde je na prirodan naÄin moguÄe održavati neophodan unutraÅ”nji komfor. U zapadnom svetu je ovaj vid gradnje bio dugo vremena komercijalno napuÅ”ten, iako ne potpuno zaboravljen, a prednost je data industrijalizaciji graÄevinskog materijala i sistema gradnje.
Kao i u drugim poljima ljudske delatnosti pogodnost industrijalizacije je iskoriÅ”Äena do maksimuma, pa danas sve viÅ”e uviÄamo i neke nedostatke prevelikog oslanjanja na iskljuÄivo takav vid delatnosti. U graÄevinskoj industriji pre svega otpad i zagaÄenje prilikom proizvodnje i transporta materijala za gradnju, zatim sve veÄe poskupljenje graÄevinskog materijala kao i poskupljenje energenata potrebnih da se graÄevinski objekti klimatizuju, dovelo je do poveÄanog interesovanja Å”irom sveta za tradicionalne i ekoloÅ”ke naÄine gradnje. Cilj je da se ta ekoloÅ”ka gradnja obogaÄena novim saznanjima i integrisana sa savremenim reÅ”enjima u graÄevinskoj industriji oživi na nov, savremen naÄin.
Prednosti tradicionalne prirodne gradnje
- Jedna od velikih prednosti tradicionalne gradnje je to Å”to se ona oslanjala na materijale koji su bili dostupni u neposrednom okruženju gde se kuÄa gradila, pa je time potreba za skupim transportom i zagaÄenjem eliminisana. U predelima gde je bilo puno kamena kao na primorju npr. gradilo se njime, u planinskim predelima sa puno Å”uma gradilo se drvetom, a u ravniÄarskim predelima kao Å”to je Vojvodina, gradilo se zemljom, slamom i glinom koja je bila najdostupnija. Primer savremenog objekta graÄenog od naboja je objekat industrijskog postrojenja kompanije āRicolaā, koju je dizajnirao poznati Å”vajcarski arhitektonski biro Herzog & de Meuron, iz 2014. godine. To je najveÄi objekat danas u Evropi koji za materijal koristi naboj ā meÅ”avinu zemlje, peska i slame. Zidovi su napravljeni od lokalne zemlje koja je iskopavana na samo 10 kilometara od objekta, a potom je prefabrikovana i suÅ”ena u panele u obližnjim halama, i tako gotovi paneli su ugraÄivani na gradiliÅ”tu, Å”to ilustruje dobar primer spoja tradicionalnog i modernog naÄina gradnje.
- Cena gradnje lokalnim materijalom koji možemo naÄi na samoj parceli kao Å”to je zemlja npr. ili drvo, može biti upola manja nego gradnja skupim, uvoznim, industrijskim materijalima. Time se Äuva i ekonomska otpornost lokalnih zajednica u odnosu na velike globalne ekonomske promene.
- Zdrava unutraÅ”nja sredina je jedan od prednosti gradnje prirodnim materijalima, jer nema otpuÅ”tanja Å”tetnih hemijskih jedinjenja u prostoru, smanjena je moguÄnost za pojavu alergija i smetnji disajnih puteva koja se deÅ”avala npr. od ispuÅ”tanja iglica iz staklene vune, a koja se koristi kao termoizolator. Konstrukcije od prirodnih materijala kao Å”to je zemlja su vlagopropusne i ādiÅ”uā, pa je time spreÄena pojava kondenzacije vodene pare u slojevima konstrukcije i pojave buÄi u njima. One na prirodan naÄin reguliÅ”u vlažnost u prostoru pa im nije potrebna mehaniÄka ventilacija.
- Gradnja prirodnim materijalima obezbeÄuje i dobru termiÄku masu objekata koji se sporo zagrevaju leti i sporo hlade zimi pa su unutraÅ”nje temperature konstantne i prijatne u svim godiÅ”njim dobima. MoguÄnosti koriÅ”Äenja nekih od pasivnih naÄina za zagrevanje zimi ili hlaÄenje leti kao Å”to su koriÅ”Äenje solarijuma na južnoj strani, zatim zasena u letnjem periodu, pa omoguÄavanje dobre prirodne ventilacije kroz objekat ā sve to obezbediÄe velike uÅ”tede u grejanju i hlaÄenju prostora. Potrebno je strogo poÅ”tovanje orijentacije objekta na parceli i orijentisanje otvora objekta pravilno u odnosu na strane sveta kako bi se postigao povoljan efekat, pri Äemu je poželjno i angažovanje arhitekata i struÄnjaka za energetsku efikasnost, specijalizovanih za takvu vrstu objekata. Kao jedan od novijih primera upotrebe pasivnih solarnih reÅ”enja u kombinaciji sa gradnjom prirodnih materijala je kuÄa naÅ”eg arhitekte u Irigu, koju su on i žena gradili za svoju porodicu.
- Obnovljivost materijala koji se koriste u prirodnoj gradnji je velika ekoloŔka prednost tih objekata, jer ne troŔe skupe i neobnovljive resurse. Drvo, slama ili konoplja se obnavljaju u prirodi, u toku svog rasta proizvode kiseonik, pa njihova sadnja i upotreba ima pozitivan CO2 otisak u prirodi.
KuÄa od balirane slame, 2016. godina, Italija, arhitekta: Jimmi Pianezzola / foto: Alberto Sinigaglia
Nedostaci gradnje prirodnim materijalima
- Prirodni materijali imaju neka ograniÄenja u vidu nosivosti konstrukcije ā to su zemlja, slama, konoplja i sl. MoguÄe ih je upotrebljavati za manje raspone i spratnosti konstrukcija porodiÄnih kuÄa, dok se za veÄe objekte oni mogu upotrebljavati kao ispuna neke skeletne konstrukcije, ili kao spoljna ili unutraÅ”nja termoizolacija u masivnoj konstrukciji.
- Treba poznavati lokalnu klimu i prirodna ograniÄenja lokacije, u trusnim podruÄjima nije preporuÄljiva gradnja samom zemljom veÄ se koristi drvo kao noseÄa konstrukcija, a zemlja kao ispuna. U plavnim podruÄjima gradnja zemljom takoÄe nije preporuÄljiva jer nije otporna na takve uticaje.
- Zakonska regulativa može biti prepreka za neke vidove gradnje prirodnim materijalima. Npr. kod nas je neophodno za dobijanje graÄevinske dozvole koristiti neku od priznatih konstruktivnih sistema, tako da se gradnja zemljom i slamom ne može prihvatiti sama po sebi, iako takva gradnja ima dovoljnu nosivost za npr. jedan prizemni objekat. Potrebno je predvideti noseÄu drvenu konstrukciju, dok se drugi materijali kao slama ili zemlja mogu koristiti za ispunu. Zatim, pravilnik o energetskoj efikasnosti zgrada ne predviÄa neke od materijala npr. zemlja, ÄerpiÄ, konoplja. Oni nisu navedeni u tabelama energetske efikasnosti graÄevinskih materijala. TakoÄe, slama i drvo su uvrÅ”teni kao materijali sa dosta nelogiÄnim koeficijentima termiÄke provodljivosti, Å”to je dokazano u nauÄnim radovima profesora sa graÄevinskih fakulteta u Novom Sadu i Subotici (āTradicionalni materijali kao reÅ”enje za graÄenje u novom vremenu klimatskih poremeÄajaā – Milan KekanoviÄ, Dragoslav Å umarac, Ljiljana KozariÄ, Stanko ÄoriÄ, Arpad Äeh). Tako da je moguÄe proraÄunima energetske efikasnosti dobiti dosta razliÄite vrednosti potroÅ”nje energije ili potrebne debljine materijala za izolaciju objekta, nego Å”to je dokazano da Äe u realnosti biti ostvareno, na stvarnim merenjima. Dokaz toj tvrdnji mogu biti i tradicionalne Kanadske kuÄe graÄene iskljuÄivo od masivnih drvenih konstruktivnih elemenata bez dodatne termoizolacije, gde je postignut jedan odreÄen nivo komfora potreban za život na temperaturama od -30Ā°C, a Å”to je naÅ”im važeÄim proraÄunom nemoguÄe dokazati.
- S obzirom da su tehnike gradnje prirodnim materijalima vremenom napuÅ”tene i zaboravljene, graÄevinske firme Äesto nemaju iskustva sa ovom vrstom gradnje, pa je potrebno naÄi struÄnjake sa iskustvom u ovoj oblasti od kojih se može tehnika uÄiti, ili koji se mogu angažovati kako bi se obezbedila uspeÅ”nost izgradnje. Primer kod nas je arhitekta Dragana KojiÄiÄ, koja je usavrÅ”ila zemljanu arhitekturu kroz praktiÄno iskustvo Å”irom sveta i kod nas, a koja danas vodi Centar za zemljanu arhitekturu u MoÅ”orinu. U nekoliko poslednjih godina izgraÄen je veÄi broj ovih objekata kako kod nas tako i u svetu, pa iako je ovo joÅ” uvek neki vid alternativne gradnje možemo verovati da Äe dobiti sve veÄu popularnost.
Materijali za prirodnu gradnju:
- Kamen kao graÄevinski materijal je vrlo otporan i trajan, ali zidovi od kamena ne ispunjavaju uslove za postizanje energetske efikasnosti. Na zidove od kamena se mora staviti termoizolacija, a ako su oni dekorativni element, onda se termoizolacija mora postaviti na unutraÅ”nju stranu, Å”to nije najbolje reÅ”enje. U mediteranskom podruÄju gde je bitno zaÅ”titi se od pregrevanja sa spoljne strane zida, kamen ima svoju ulogu, pa ga je moguÄe termoizolovati i sa unutraÅ”nje strane, ali nije dobro reÅ”enje i u ostalim klimama.
- Drvo je materijal koji ima dosta dobre termiÄke karakteristike kao i zavidne mehaniÄke sposobnosti u odnosu na neke druge prirodne materijale i one zavise od stanja vlažnosti samog drveta. Drvo nije nikada prestalo da se koristi kao graÄevinski materijal i Äovek je za njega najviÅ”e vezan.NajÄeÅ”Äa upotreba drveta je u kombinaciji sa drugim graÄevinskim materijalima koji poboljÅ”avaju njegove termiÄke karakteristike. Potrebna je velika debljina zidova od Äistog drveta da bi se postigla odgovarajuÄa termika, pa to nije toliko ekonomiÄno. Drvo je takoÄe slabo otporno na požar kao i uticaj insekata pa ga je potrebno zaÅ”titi, ili koristiti u kombinaciji sa drugim materijalima koji Äe te nedostatke otkloniti. Ipak, u tradicionalnoj i ekoloÅ”koj gradnji drvo ostaje nezamenjiv materijal.
- NepeÄena glina je najstariji graÄevinski materijal zastupljen u celom svetu. U predelima toplih klima graÄevinske objekte treba ili neprekidno klimatizovati skupom veÅ”taÄkom klimatizacijom ili to obezbediti prirodno pomoÄu same strukture termiÄkog omotaÄa od prirodnog materijala. U naÅ”im podnebljima od ovog materijala poznat je ÄerpiÄ, koji predstavlja nepeÄenu opeku pravljenu od meÅ”avine gline, peska i sa dodatkom slame, koja služi kao prirodna armatura. Kada se ova smesa stavlja u drvene kalupe i suÅ”i na suncu zovemo je ÄerpiÄ, kada je ubacujemo u drvene oplate zida i nabijamo dobijamo naboj. Ove tehnike upotrebe gline, peska i slame, se danas ponovo oživljavaju, a zovemo je gradnja zemljom. U svetu je poznat pokret earthship ā kuÄe graÄene od zemlje sa kombinovanjem pasivnih sistema za klimatizaciju. KuÄe od zemlje se odlikuju dugoveÄnoÅ”Äu i dobrom termiÄkom i zvuÄnom izolacijom. Zidovi od zemlje imaju sposobnost da ādiÅ”uā, odnosno upijaju viÅ”ak vlage iz prostorija i polako ga otpuÅ”taju napolje sa spoljaÅ”nje strane koja je suva i gde je pritisak vodene pare 0, pa se po zakonu fizike para sa veÄim zasiÄenjem i pritiskom sa unutraÅ”nje povrÅ”ine zida kroz zid kreÄe ka spoljaÅ”njoj strani zida i ispuÅ”ta je napolje. Tako dolazi do hlaÄenja unutraÅ”njeg prostora leti i u toplim klimama, jer vodena para upija toplotu iz prostora i sa sobom je odnosi napolje. Uslov da bi ovo moglo da funkcioniÅ”e je da je zid u celosti od prirodnog materijala koji diÅ”e i da ne postoje paronepropusni slojevi kao Å”to su u savremenim konstrukcijama npr. neke vrste maltera, plastiÄne folije koje su parne brane, neki termoizolacioni materijali itd.
- Kombinacije zemlje i drveta su najÄeÅ”Äe u tradicionalnoj gradnji, a najÄeÅ”Äe su to razliÄite kombinacije noseÄe konstrukcije od drveta i ispune od zemlje. U zavisnosti od toga nastaju i razliÄite tehnike gradnje koje su u nekim podruÄjima viÅ”e popularne kao Å”to su bondruÄare ili na primer corewood gradnja.
- Slama kao graÄevinski materijal je poÄela ponovo da se upotrebljava pa se pojavljuju i nove firme koje proizvode balirane slame namenjene gradnji. Slama se ne koristi samostalno kao konstruktivni element nego kao ispuna u drvenoj noseÄoj konstrukciji. Noviji primeri arhitekture pokazuju da je upotreba tradicionalnih materijala moguÄa bez naruÅ”avanja estetike savremenog objekta.
- Konoplja je biljka koja se lako uzgaja i koja je veoma otporna na insekte, požar i vlagu. Nekada je bila Ŕiroko rasprostranjena u poljoprivredi i industriji, ali je zbog pravnih regulacija njena upotreba bila dugo vremena zabranjena.
earthship ā kombinacija zidova od zemlje i pasivnog zagrevanja kroz solarijum na jugufoto www.wallpapercave.com
Danas je kod nas legalno uzgajati odreÄenje vrste industrijske konoplje uz specijalno odobrenje države, Å”to i poskupljuje njenu proizvodnju.U svetu se pojavljuje kao nov graÄevinski materijal hempcrete ā meÅ”avina kreÄa, vode i rezanih stabljika konoplje, koje predstavljaju otpad u proizvodnji drugih industrijskih ili prehrambenih proizvoda od konoplje. Konoplja ima veoma dobra izolaciona svojstva, otporna je na pojavu buÄi, gljivica, insekte i ima dobru otpornost na požar i vlagu. Može se koristiti kao ispuna u drvenim konstruktivnim sistemima, kao blok za gradnji ili kao spoljna termoizolacija na klasiÄnoj gradnji opekom ili blokovima. Lepota prirodnih materijala joÅ” viÅ”e je istaknuta u kontrastu savremenog dizajna uspeÅ”nih arhitektonskih reÅ”enja, Äije primere sve viÅ”e sreÄe- mo kako u svetu, tako i kod nas.
Autor teksta: Sonja KrastavÄeviÄ, EN EF Studio