U maju 2018. godine u Novom Sadu je osnovana Nacionalna Asocijacija Zelenih Krovova Srbije. Nastala je kao rezultat dugogodiÅ”nje saradnje izmeÄu jednog od vodeÄih novosadskih investitora, Erker inženjeringa, i marketing agencije, Aspect Communications. U tom procesu, kao saradnik iz pozicije arhitektonske struke, sam uÄestvovala u kreiranju novih reÅ”enja koja su danas implementirana, sumirana u jednoj celini, poznatoj kao: Zeleni koncept stanovanja.
Prethodnih pet godina smo radili na razvoju koncepta, a izvoÄenjem stambenog objekta u FutoÅ”koj 57 u Novom Sadu, poÄetkom 2019. godine, Zeleni koncept stanovanja je doÅ”ao do svojih korisnika.
Tri osnovna segmenta predstavljaju koncept:
- Eko punkt – u okviru kog stanari selektuju plastiku, papir i limenke, nakon Äega privatne firme odnose sirovine, a na raÄun stanara uplaÄuju finansijsku naknadu.
- Zelene terase – u okviru kojih su biljke pažljivo odabrane, prema stranama sveta, sa zalivnim sistemom koji funkcioniÅ”e uz pomoÄ senzora vlage.
- Zeleni krov – zajedniÄka krovna oaza namenjena svim stanarima. Danas je to prostor i za razliÄite edukacije najmlaÄih stanara i njihovih drugara, mesto za posmatra- nje ptica, a najÄeÅ”Äe, za popodnevnu relaksaciju na otvorenom, visoko iznad gradske vreve i buke.
Implementacijom koncepta kreiran je prvi mikro sistem koji ne zavisi od naÄina funkcionisanja grada, a takoÄe je aplikabilan i na druge stambene objekte. Moje miÅ”ljenje je da je najveÄa vrednost koncepta upravo to Å”to su stanari podstaknuti na aktivan doprinos zaÅ”titi životne sredine.
- Intenzivni zeleni krov Erker Inženjering, stambeni objekat u FutoÅ”koj 57, Novi Sad Foto: Rale ZekiÄ
- Intenzivni zeleni krov Erker Inženjering, stambeni objekat u FutoÅ”koj 57, Novi Sad Foto: Rale ZekiÄ
- Intenzivni zeleni krov Erker Inženjering, stambeni objekat u FutoÅ”koj 57, Novi Sad Foto: Rale ZekiÄ
- Intenzivni zeleni krov Erker Inženjering, stambeni objekat u FutoÅ”koj 57, Novi Sad Foto: Rale ZekiÄ
Sa implementacijom zelenih terasa, a posebno zelenog krova, na stambenim objektima u Novom Sadu otkrivala se, za nas, jedna nova sfera Äiju važnost u startu nismo mogli u potpunosti ni da sagledamo. Ubrzo smo shvatili da benefiti od implementacije zelenih krovova mogu biti izuzetno veliki za grad, ali, da istovremeno, gradski propisi ne idu u prilog ovakvim reÅ”enjima.
Traženjem naÄina da gradove u Srbiji pokrenemo na promenu doÅ”li smo do Evropske federacije asocijacija zelenih krovova i odluÄili da se na tom putu sa njima udružimo. Bilo je potrebno da osnujemo Asocijaciju kako bismo aplicirali za Älanstvo.
Danas je Asocijacija predstavnik Srbije u Evropskoj federaciji koja okuplja preko 15 vodeÄih zemalja iz oblasti zelene infrastrukture i aktivno i ravnopravno uÄestvuje sa NemaÄkom, Francuskom, Italijom, Austrijom, Velikom Britanijom, Belgijom, ÄeÅ”kom itd u donoÅ”enju strategije razvoja zelenih krovova pre svega, ali i zelene infrastrukture u gradovima u celini.
Zeleni krovovi su možda i najznaÄajniji element zelene infrastrukture danas, naglaÅ”avam to najpre zbog brzine kojom se gradovi razvijaju i gustine naseljenosti u urbanim sredinama.Ā
Pored toga Å”to direktno utiÄu na energetsku efikasnost objekta obezbeÄujuÄi dodatnu termo izolaciju i na taj naÄin smanjuÄi potrebu za grejanjem/hlaÄenjem stanova ispod, implementacijom zelenih krovova postižemo i: snižavanje temperature u gradu Äak i do 15 stepeni (smanjenje efekta urbanog toplotnog ostrva), direktan uticaj na poplave apsorbcijom i do 90% atmosferske vode i uticaj na biodiverzitet, poveÄanjem broja ptica, insekata i biljnih vrsta u gradskoj sredini. Tu se niz zapravo i ne zavrÅ”ava. U zavisnosti od tipa zelenog krova, broj benefita se dalje samo poveÄava, otvara se prostor za urbano baÅ”tovanstvo ili moguÄnost postavljanja solarnih panela ili, kao u Roterdamu, implementacijom plavo-zelenih krovova, u okviru kojih postoje dodatni rezervoari za atmosfersku vodu koja dalje kruži i koristi se u okviru objekta, drastiÄno se smanjuje optereÄenje gradske kanalizacione mreže.
Mnogi gradovi Evrope imaju precizno definisane regulative kada je zelena infrastruktura u pitanju.
ā¢ Linc, na primer, veÄ viÅ”e od trideset godina svesno upravlja i pažljivo uvodi āprirodu u gradā.
ā¢ BeÄ, sa nizom fenomenalnih projekata koji su sad u toku, kao Å”to je projekat Pedeset zelenih fasada – koje finansira gradska uprava grada BeÄa.
ā¢ London takoÄe, sa upotrebom Zelenog faktora, kao jednog od moÄnih alata u preciznom definisanju potreba grada za zelenom infrastrukturom.
I zaista ima puno primera sa kojima se susreÄemo, a voleli bismo u jednom trenutku da sve sumiramo i donesemo u Srbiju, na Balkan, u formi konferencije.
Ono Å”to je važno da Å”to pre usvojimo, jeste da najviÅ”e benefita donosi zapravo strateÅ”ki planirana i unapred definisana zelena gradnja. Drugim reÄima, strategija urbanog razvoja naÅ”ih gradova je od izuzetne važnosti i uticaÄe upravo na postizanje maksimalnog uÄinka i na nivou objekta i na nivou grada. PojedinaÄni primeri, sa kojima se trenutno susreÄemo, pre svega su važni zbog podizanja svesti o prednostima i moguÄnostima kod ovakvog pristupa arhitektonskom i urbanistiÄkom projektovanju, ali ono Å”to je neophodno jeste strategija daljeg razvoja za svaki pojedinaÄni deo grada, koja je kreirana na osnovu podrobne analize i koja primenjuje znanja razvijenih gradova.
Kada su gradovi Srbije u pitanju, u dosadaÅ”njem radu susreli smo se sa dva primarna nedostatka – prvi se odnosi na manjak informacija i znanja iz oblasti zelene infrastrukture u najÅ”irem smislu. To je razlog zaÅ”to smo se u prvoj fazi rada Asocijacije usresredili upravo na kreiranje Å”to Å”ire mreže saradnika i Älanova. Putem mreže, koja svakodnevno raste, aktivno Å”irimo važne informacije iz ovog domena, kao i fenomenalne primere iz gradova koji nas okružuju. Drugi nedostatak jeste zahtevna finansijska kontrukcija kada je reÄ o implementaciji ovakvih reÅ”enja, te je to joÅ” jedan domen u kom grad igra odluÄujuÄu ulogu u smislu definisanja i odobravanja odreÄenih budžetskih linija u cilju finalne implementacije.
// Iz ugla investitora zeleni krovovi su trenutno dodatno finansijsko optereÄenje i nepoznanica u smislu implementacije, pa tako i potencijalno mesto za nepredviÄene probleme. //
Asocijacija predstavlja link izmeÄu investitora, izvoÄaÄa i donosioca odluka u gradovima, koji do sada nije postojao. Za poÄetak, jedan od osnovnih preduslova za razvoj zelenih krovova u gradovima Srbije jeste da grad pruži podsticaj investitorima za izvoÄenje ovakvih reÅ”enja u formi finansijskih olakÅ”ica. Na primer, sa predstavnicima JP Urbanizam u Novom Sadu razgovarali smo o oslobaÄanju investitora od komunalnih taksi za povrÅ”inu na kojoj bi bio izveden zeleni krov. S obzirom da su saglasni sa idejom, sada pratimo koliko Äe vremenski trajati promena propisa.
To bi ujedno bila i inicijalna taÄka za strateÅ”ki pristup razvoju grada koji sam pominjala.
// Sa druge strane, potrebno je precizno komunicirati kako benefite, tako i naÄin implementacije i cenu izvoÄenja zelenih krovova, Å”to je tema na kojoj radimo u saradnji sa izvoÄaÄima. //
Za sada, na teritoriji naÅ”e zemlje, nailazimo na primere u Novom Sadu i Beogradu. U Novom Sadu se, pored intenzivnog krova na stambenom objektu u FutoÅ”koj 57, uskoro zavrÅ”ava i ekstenzivni krov na NauÄno tehnoloÅ”kom parku, gde Äe zaposleni moÄi da odlaze na pauzu, relaksaciju u jednoj vrlo specifiÄnoj mikroklimi.
Posebnost zelenih krovova leži i u Äinjenici da, zbog visine na kojoj se nalaze, mikroklima najviÅ”e asocira na mikroklimu priobalnih podruÄja, vetar je intenzivniji nego u zoni partera, Å”to tople dane Äini mnogo prijatnijim.
U Beogradu primera ima viÅ”e, i novi kompleks Belgrade Waterfront ima ureÄene zelene krovne povrÅ”ine. U parteru se takoÄe možemo susresti sa tehnologijom implementacije zelenog krova. U pitanju su povrÅ”ine koje zapravo pokrivaju viÅ”e nivoa podzemnih garaža, dakle, na isti naÄin se tretiraju kao i krovne povrÅ”ine, kao Å”to je na primer sluÄaj kod novog objekta u okviru kog je smeÅ”tena kompanija Nordeus, lociranog takoÄe u Beogradu.
Nakon prve dve godine rada, krovna evropska organizacija Äiji smo Älanovi, prepoznaje Asocijaciju Srbije centrom za Balkan. Za nas je to fantastiÄan izazov, usmerili smo sve napore da potvrdimo ovakvu jednu viziju. Uveliko planiramo veliku regionalnu konferenciju, kako bismo, pre svega, znanja i iskustva Evrope doneli i podelili sa Å”to veÄim brojem ljudi, ali isto tako da postojeÄe primere dobre prakse koji su veÄ na ovim prostorima implementirani na Å”to bolji naÄin ispromoviÅ”emo.
Intenzivni zeleni krov Erker Inženjering, stambeni objekat u FutoÅ”koj 57, Novi Sad Foto: Rale ZekiÄ
Možda je u ovom trenutku upravo i najvažnije da neprekidno tragamo za Å”to veÄim brojem fantastiÄnih primera i znanja, kako bismo i sami postavljali visoke ciljeve. Svaki stanovnik grada utiÄe itekako na njegovo funkcionisanje i samim tim može biti donosioc kvalitetnijih promena. Na tom putu, Asocijacija Äe biti u službi katalizatora za sva znanja i iskustva i uvek otvorena za saradnju. Ako se vratimo na temu glavnih nedostataka, upravo mrežom partnera i saradnika aktivno utiÄemo na nedostatak znanja i svesti o važnosti promene pristupa u urbanom razvoju. Älanstvo u Asocijaciji je besplatno, i svako ko smatra da može da doprinese da se svest o ovoj temi Å”iri je dobrodoÅ”ao. Podjednako su nam važni i saradnici iz struke, gradskih uprava kao i graÄani, zajedno možemo viÅ”e!
Dobro nam doŔli!
Autor: Danica LaÄarac, Project Manager, National Green RoofĀ Association Serbia
Bulevar OsloboÄenja 66b, 21000 Novi Sad
Tel: +381 (0)21 654 63 39
Tel: +381 (0)63 521 818
info@nazk.org
www.nazk.org