I protekle sedmice Ministarstvo graÄevinartsva, saobraÄaja i infrastrukture prezentovalo nam je planove iz ove sfere vezano za naÅ”u zemlju. PriÄalo se i o deficitu graÄevinskih radnika sa akcentom na problemima koji se javljaju zbog rane snage koja nam stiže iz Azije i Turske. U polju energetske efikasnosti, dobili smo izveÅ”taj o iskoriÅ”Äenosti snage vetra i moguÄnostima na evropskom tlu koje bismo mogli da ostvarimo.
Evropa bi mogla da pokrije svetske potrebe za energijom u narednih 30 godina
Gradnja kopnenih vetroelektrana u Evropi mogla bi podmiriti svetske potrebe za energijom, pokazalo je poslednje istraživanje Svetskog ekonomskog foruma. Naime, istraživaÄi britanskog Univerziteta Saseks i danskog Univerziteta u Arhusu razvili su tehnike mapiranja ukupnih potencijala kopnenih vetroelektrana Å”irom Evrope. Isto istraživanje pokazalo je i joÅ” jedan podatak – Evropa bi mogla da proizvede 100 puta viÅ”e energije u odnosu na trenutnu proizvodnju kopnenih vetroelektrana, piÅ”e Investitor.
Å to se tiÄe potencijala u regionu, Bosna i Hercegovina i Makedonija u grupi su zemalja sa najveÄim potencijalom za eksploataciju energije vetra. U tim zemljama potencijal je procenjen na viÅ”e od 6,2 MW po kvadratnom kilometru. S druge strane, Srbija, Albanija, i Crna Gora iz vetroelektrana bi mogle da proizvedu izmeÄu 4,5 i 6,2 MW po kvadratnom kilometru dok su Hrvatska i Slovenija svrstane u grupu zemalja koje mogu da proizvedu od 1,2 do 1,9 MW elektriÄne energije iz vetroelektrana po kvadratnom kilometru. Istraživanje je pokazalo da je 46 odsto evropskog kopna prikladno za izgradnju vetroturbina nakon izuzimanja urbanih sredina, vojnih postrojenja i drugih podruÄja nepogodnih za eksploataciju vetra. Na na kraju se zakljuÄuje da ako bi taj potencijal bio u potpunosti iskoriÅ”Äen, Evropa bi mogla pokriti potrebe celog sveta za energijom, i to veÄ do 2050.
Beogradska gradiliŔta puna stranaca
Kako kažu najnoviji podaci, Grad Beograd ima oko 2.000 aktivnih gradiliÅ”ta, a kako je trenutno aktuelan nedostatak graÄevinaca u celoj Srbiji, na izgradnji prestonice zaposlen je veliki broj stranih radnika iz Evrope, pa Äak i iz daleke Azije. Koliko ih taÄno ima, kažu struÄnjaci, skoro je nemoguÄe utvrditi, izmeÄu ostalog i jer popriliÄan broj radi āna crno“. Goran RodiÄ iz graÄevinske komore rekao je za list blic da najviÅ”e ima Albanaca iz Severne Makedonije i Turaka. TaÄnije, Turski državljani dolaze organizovano preko firmi koje ih angažuju za naÅ”a gradiliÅ”ta, a najviÅ”e ih je upravo u Beogradu.
RodiÄ je skrenuo pažnju na probleme koji se javljaju zbog ove pojave na naÅ”im gradiliÅ”tima: „Organizovani i prijavljeni radnici ne predstavljaju problem za bezbednost. Problem su radnici koji rade na divlje, a koji ne podležu kontroli zbog Äega mogu da nastanu teÅ”ke povrede, pogotovo kod onih koji nisu obuÄeni i ne znaju jezik. Prema nekim procenama, do 40 odsto graÄevinaca iz inostranstva radi na crno“ .Pored Turaka i Albanaca, tu su i Indijci, ali i Pakistanci. MeÄu njima je najviÅ”e onih koji su angažovani za obiÄne poslove, odnosno klasiÄna fiziÄka radna snaga na gradiliÅ”tima.
Ulaganje u železnicu 5 milijardi evra
Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka graÄŠµvinarstva, saobraÄaja i infrastrukturе, Zorana MihajloviÄ, izjavila je da jе vrеdnost invеsticija na žеlеznici oko pеt milijardi еvra, da sе putnici na modеrnizovanim prugama vraÄaju vozu kao prеvoznom srеdstvu. SledeÄi cilj je, kako je rekla resorna ministarka, da Srbija iskoristi svoj povoljan položaj kao tranzitna ruta za prеvoz tеrеta. Ona je dodala da je žеlеznica jеdnako važna kao i auto-putеvi koji se grade, i da Äe porеd toga Å”to se gradi brza pruga Bеograd-BudimpеŔta i rеkonstruiŔе barska pruga, ulagati i u rеgionalnе prugе. U 2018, 2019. i 2020. godini ukupno ÄŠµ biti rеkonstruisano oko 800 kilomеtara rеgionalnih pruga. Ona jе rеkla da ,zahvaljujuÄi uraÄŠµnim rеkonstrukcijama, vozovi danas na pruzi od Bеograda do Valjеva, od Bеograda do VrÅ”ca ili od Å apca do Zvornika idu u prosеku izmеÄu 80 i 110 kilomеtara na sat i da na pojеdinim linijama ima i do 60 odsto viŔе putnika.