ProÅ”la je joÅ” jedna sedmica u jeku graÄevinske sezone, a pored redovnih projekata koji su dobili neki epilog, tu su i oni koji veÄ u najavi imaju odreÄenih posledica.
Planovi za Beogradski metro polako poÄinju da dobijaju obrise najave poÄetka radova, a finansiranje ovog zaista velikog projekta, biÄe, po svemu sudeÄi, prepuÅ”teno u ruke Francuzima. Tako nas je i sredinom ove sedmice premijerka Srbije Ana BrnabiÄ obavestila da su u toku pregovori i da Äak ima viÅ”e kompanija iz Francuske koji bi stali iza izgradnje metroa u glavnom gradu Srbije.
„Nekoliko francuskih kompanija je zainteresovano za taj projekat, mi Äemo nastaviti da radimo na tome. Radna grupa za beogradski metro postoji na nivou Vlade.Ja se nadam da Äemo uskoro imati neke konkretne dogovore o tome“, objasnila je premijerka na kraju posete Francuskoj. Ona je rekla da je od 2018, kada su francuske kompanije bile najveÄi investitori u Srbiji, sve vidljivije njihovo prisustvo.
A Metro u Beogradu, pored ogromnih benefita, doneÄe i viÅ”e cene stanova u ovom gradu. Mnogima zato deluje Äudno Å”to Äe prvi deo prve linije iÄi od trenutno nenaseljenog MakiÅ”kog polja pa do PanÄevaÄkog mosta.
– Kada smo sa raznim struÄnjacima u gradovima koji odavno imaju metro razgovarali o gradnji naÅ”eg beogradskog, svi do jednog su nas savetovali: „Kada odredite željenu trasu dodajte po jednu-dve stanice dalje sa svake strane jer Äe taj kraj doživeti veliku ekspanziju“, rekao je za list „Blic“ prvi Äovek JKP „Beogradski metro i voz“ Stanko Kantar.
Prva linija metroa iÄi Äe od MakiÅ”kog polja preko Belih voda, Banovog brda, Sajma, „Beograda na vodi“, Trga republike, pored Luke Beograd ka PanÄevaÄkom mostu, a u nastavku sve do Mirijeva. Druga Äe pak kretati od Mirijeva preko Novog Beograda do Zemuna. Prognozira se da Äe cene nekretnina u Mirijevu skoÄiti za najmanje 10-15 posto u odnosu na sadaÅ”nje. Ipak, ova poveÄanja su samo pretpostavka, pa Äe se o konkretnim ciframa priÄati kada metro bude zavrÅ”en.
Ono Å”to je uvek aktuelna tema, ne samo kod nas veÄ na globalnom nivou su resursi obnovljive energije i njihova iskoriÅ”Äenost. Poznato je da potencijali vetra viÅ”estruko premaÅ”uju energetske potrebe Äoveka, a procene su Äak i 200 puta. Ovo je reÄeno na konferenciji pod nazivom „Osvajanje obnovljivih izvora energije“ u okviru „Karavana za klimu 2“, koju su organizovali ambasada Francuske i Francuski institut u Srbiji sa partnerima.
– Vetar je ekoloÅ”ki prihvatljiv, a ujedno je najsnažniji obnovljivi izvor energije. Sa otprilike dva MW opsluži se 1.100 domaÄinstava. Imajmo u vidu da su to troÄlana i ÄetvoroÄlana domaÄinstva, kao i da danaÅ”nji vetrogeneratori mogu da budu snage i do osam MW, pa Äak i 10 MW, a oÄekuje se da buduÄi dostignu 20 MW, objasnio je profesor Vladimir KatiÄ sa Fakulteta tehniÄkih nauka u Novom Sadu.
On je naglasio da najveÄi potencijal imaju istoÄna Srbija i južni Banat. Tako je proseÄna godiÅ”nja snaga vetra u VrÅ”cu 250 W/m2 dok se ukupni energetski potencijal vetra u Srbiji procenjuje se na oko 1.035 MW. – KljuÄni problem efikasnosti vetro-generatora je gubitak energije, pa na izlazu imamo svega 25 odsto do 30 odsto poÄetne energije. Ipak, najefikasnije su trokrake turbine, koje imaju najveÄu snagu. Druga stvar je veliki prostor koji je potreban za postavljanje vetroparka. Na primer, Äitavih 600 hektara je potrebno da bi se jedan park od 50 MW, sa 20 vetrogeneratora od 2,5 MW uz postrojenje, bezbednosne koridore i drugo, negde postavio – kaže KatiÄ i dodaje i da se mora voditi raÄuna, kada se prave turbine i parkovi, o koridorima kojim se kreÄu ptice, o naseljima, rekama, zaÅ”tiÄenim podruÄjima i naglaÅ”ava da je potrebno pažljivo planiranje.
Potprеdsеdnica Vladе Srbijе i ministarka graÄŠµvinarstva, saobraÄaja i infrastrukturе, prof. dr Zorana MihajloviÄ, obiÅ”la jе ove sedmice radovе na izgradnji auto-puta na Koridoru 11, i poruÄila da su joj izvoÄaÄi radova obеÄali da ÄŠµ auto-put od Obrеnovca do ÄaÄka biti puÅ”tеn u saobraÄaj 15. avgusta. āNastaviÄu do samog kraja da pratim svе Å”to sе radi i da svakog dana āstojim iznad glavеā izvoÄaÄima radova. Nisam poznata kao nеko ko hvali izvoÄaÄŠµ, ali jе Äinjеnica da smo u prеthodnom pеriodu imali dosta kiŔе i da zbog toga radovi nisu mogli biti zavrŔеni do Vidovdanaā, rеkla jе tom prilikom resorna ministarka.