RadeÄi u polju energetske efikasnosti objekata poslednjih 10-ak godina, na mnogobrojnim projektima razliÄitih nivoa energetske efikasnosti i održivosti u najÅ”irem smislu, nikada nisam mislila da Äe doÄi zapravo trenutak kada Äe to postati toliko presudan faktor kao Å”to je danas.
Svetska ekonomska kriza je tu, kriza energenata takoÄe Äeka ovu grejnu sezonu, a dalji rast cena se duže vreme najavljuje. NaÅ”i životi su potpuno zavisni od sistema kojem pripadamo, a koji ne možemo da kontroliÅ”emo niti na njega da utiÄemo. Mnogobrojni faktori u poslednje dve godine od pandemije korone i ekonomskih mera koje su preduzete da bi se ona zaustavila, do rata u Ukrajini, uticali su na to da veÄina stanovniÅ”tva zapadnog sveta nadolazeÄu zimu doÄekuje u strahu i sa strepnjom, ne zbog Äinjenice da bi mogli stradati od nekog fatalnog uzroka, veÄ ekonomski i dugoroÄno.
Posle nekoliko poskupljenja koja su se veÄ desila, stanovnici u UK Äe ove zime plaÄati skoro tri puta veÄu cenu za grejanje svojih domova u odnosu na onu od proÅ”le godine. Procenjuje se da Äe 1 u 10 porodica u UK sa poveÄanjem cene energenata biti dovedena u stanje energetskog siromaÅ”tva, Å”to bi znaÄilo da Äe njihovi raÄuni preuzeti toliki procenat u kuÄnom budžetu da Äe biti onemoguÄeni da pokriju neke druge osnovne potrebe u domaÄinstvu (prema izveÅ”tavanju āCNBCā-a).
Procenjuje se takoÄe da 34 miliona ljudi u Evropskoj Uniji trenutno veÄ doživljava energetsko siromaÅ”tvo u razliÄitom stepenu. Sa druge strane, energetske kompanije u UK npr. beleže i rekordne profite – u naredne dve godine one Äe profitirati sa 170 biliona funti (prema āBloomberg UKā), Å”to nam sa druge strane uliva strah da pored same ekonomske krize, velike kompanije ovu novonastalu situaciju takoÄe koriste za svoje dalje bogaÄenje, ostavljajuÄi narod joÅ” siromaÅ”nijim i sa joÅ” veÄim meseÄnim troÅ”kovima. Iako se Å”irom sveta pojavljuju protesti raznih grupa stanovniÅ”tva, pokuÅ”avajuÄi da skrenu pažnju na ove i neke druge probleme i uÄine neku promenu u oÄaju novonastalih situacija, malo je verovatno da Äe to u nekom brzom roku doneti promene.
Tako da smo ostavljeni u predstojeÄim zimama sebi i rezultatima svojih odluka, promiÅ”ljanja i energije koju smo uložili prethodnih godina u poboljÅ”anje energetske efikasnosti svojih domova. Iako je možda ranije delovalo da je ulaganje u energetsku efikasnost neki nepotreban luksuz, sada vidimo da nam to može doneti preko potrebnu nezavisnost od nestabilnih velikih sistema i cena energenata, a takoÄe nam obezbediti i ekonomski opstanak u kriznim vremenima u koja smo oÄigledno veÄ dobro zagazili.
Postoji mnogo naÄina na koje možemo unaprediti efikasnost svojih domova i smanjiti troÅ”kove, a sve zavisi od toga na koliko sistema možemo da utiÄemo, odnosno da li živimo u jednoporodiÄnoj kuÄi gde veÄina odluka zavisi samo od nas ili smo deo kolektivnog stanovanja, gde moramo uskladiti želje i moguÄnosti svih ostalih stanara.
TakoÄe, velika je prednost ako se od starta pri gradnji kuÄe implementiraju efikasna reÅ”enja, jer je svaka naknadna izmena skuplja, a nekad nije ni moguÄa. Možda deluje da je previÅ”e kasno sada razmiÅ”ljati o energetskoj efikasnosti kada smo veÄ uÅ”li u krizu, ali kako joÅ” uvek nismo sigurni do kojih Äe razmera ona iÄi i koliko joÅ” godina sve može potrajati, smatramo da je svako preduzimanje mera u smislu poboljÅ”anja energetske efikasnosti i postizanja Å”to veÄe nezavisnosti od sistema (a koje nam je trenutno finansijski dostupno), dobro reÅ”enje za pripremu za period koji nam sledi.
Dobro projektovana kuÄa sa dobrom orijentacijom i rasporedom otvora, prostorija i dobrim odnosom sa ostalim objektima ili prirodnim zasenÄenjima na lokaciji, može uÄiniti drastiÄnu razliku u koliÄini energije koja je potrebna za njeno grejanje i hlaÄenje.
Potpuno ista kuÄa može biti u dve razliÄite energetske kategorije samo u zavisnosti od toga kako je orijentisana ka stranama sveta i postavljena u okruženju na parceli. Ukoliko ne preduzmemo ni jednu drugu meru energetske efikasnosti, ovo bi trebao da bude prvi i osnovni korak u izgradnji jednog objekta, na koji na žalost mnogi projektanti nisu navikli da obraÄaju pažnju. Drugo, izbor termoizolacije, vrsta i optimalna debljina o kojima smo veÄ pisali u prethodnim brojevima, pa zatim pravilno reÅ”avanje termiÄkih mostova na odreÄenim delovima konstrukcije gde najÄeÅ”Äe mogu izazvati problem, mogu spreÄiti dalje nepotrebno rasipanje energije.
Prozori i vrata Äine veliki udeo u toplotnim gubicima u termoomotaÄu, kao i solarnim dobicima potrebnim u zimskom periodu. Vrsta profila, stakla, naÄina ugradnje stolarije, zatim pravilan izbor i vrsta zasenÄenja za letnji period, drastiÄno menja komfor u prostoru.
Mere na poboljÅ”anju termiÄkog omotaÄa se najjednostavnije mogu sprovesti na postojeÄim zgradama. Ubacivanjem efikasnih sistema grejanja i ventilacije kao Å”to je ventilacija sa rekuperacijom, dalje smanjujemo troÅ”kove.
Äak 90% ventilacionih gubitaka mogu biti smanjeni na ovaj naÄin. Ovo je možda mnogo zahtevnije reÅ”iti na postojeÄim zgradama nego na novim ali npr. zamena starih kotlova sa novim efikasnijim, Äini mnogo za uÅ”tede, a lako je izvodljiva u postojeÄim objektima.
Letnja stabilnost konstrukcije i spreÄavanje pregrevanja unutraÅ”njeg prostora uz moguÄnost prirodne noÄne ventilacije može nam omoguÄiti potpuno oslobaÄanje od potrebe za klimatizacijom u letnjem periodu, a može se predvideti pri izgradnji novog objekta.
Svi Äesto to zaboravljamo, ali svedoci smo da letnje hlaÄenje uzima sve veÄi udeo u naÅ”im raÄunima za struju.
Napomenimo samo da npr. pasivna kuÄa koja je projektovana i izvedena po svim principima pasivnih objekata, a gde su ispoÅ”tovane gore navedene mere, može troÅ”iti od 75-90% manje energije za grejanje od standardne kuÄe. Ukoliko na sve to dodamo i koriÅ”Äenje obnovljivih izvora energije, kao Å”to su toplotne pumpe, solarni paneli ili vetroturbine, možemo sasvim zadovoljiti svoje potrebe za energijom bez potrebe da koristimo energiju sistema, Å”to bi bio nulti energetski ili off grid objekat.
I na kraju, izbor energetski efikasnih aparata i osvetljenja u domaÄinstvu poslednji je korak, koji se trenutno u naÅ”im propisima ne proraÄunava prilikom izrade projekata, ali ima veliki uticaj na ukupno potroÅ”enu energiju u domaÄinstvu, a to je ono Å”to mi zapravo platimo na kraju svakog meseca. Sve ove mere mogu biti primenjene i pri gradnji novog i pri sanaciji ili adaptaciji postojeÄih objekata.
Možda nas baÅ” ovo krizno vreme nauÄi da je ulaganje u buduÄnost, promiÅ”ljanje i planiranje unapred, uÅ”teda umesto rasipanja, angažovanje kvalifikovanih i precizno odabranih struÄnjaka pri izgradnji kako pojedinaÄnih domova tako i stambenih naselja, i možda najvažnije – svako individualno angažovanje na unapreÄenju svog životnog prostora i okoline kojoj pripadamo, možda je jedino Å”to nas može saÄuvati kako pojedinaÄno, tako i kolektivno u buduÄnosti.
Autor teksta: Sonja KrastavÄeviÄ d.i.a. EN EF Studio