Kada se razmatraju karakteristike nekog grada ili regije, Äesto se prvo pomisli na arhitekturu. Svaki grad ima svoje znaÄajne graÄevine koje odražavaju njegovu bogatu istoriju i kulturu, Å”to doprinosi stvaranju jedinstvenog identiteta grada. Zbog toga smo odluÄili da u svakom broju zamolimo arhitekte da predstave svoj grad u kome žive i stvaraju.
#intervju
Za Äasopis āgrenef – graÄevinarstvo & energetska efikasnostā govori Miroslav PetroviÄ, arhitekta iz āStudia Skicaā ÄaÄak.
ÄaÄak je grad u centralnoj Srbiji koji ima bogatu istoriju i raz noliku arhitekturu. Grad se nalazi na kontaktu Å umadije i unutraÅ”njih Dinarida, te su uticaji ovih krajeva vidljivi u arhitektonskim stilovima koji se susreÄu u gradu. Reljef grada je pretežno brdsko ā brežuljkasti, ravniÄarski u centralnom delu grada i planinski na njenom obodu. Kao grad koji ima dugu istoriju, ÄaÄak je kroz vekove bio svedok brojnih dogaÄaja i promena. Umetnici, pisci, nauÄnici i drugi ljudi koji su proÅ”li kroz ovaj grad ostavili su svoj trag u vidu spomenika kulture, muzeja, biblioteka i drugih institucija. U centru ÄaÄka nalaze se zgrade iz perioda austrougarske vladavine, kao Å”to su zgrada opÅ”tine i zgrada sadaÅ”nje Gimnazije. Ove graÄevine karakteriÅ”u secesijski detalji i klasiÄne forme koje su bile popularne u to vreme. Izgled i lice grada koje se reflektuje u raznolikim fasadama, spomenicima i kulturnim ustanovama, odraz je umetniÄke note i sklonosti njegovih stanovnika prema estetici.
Kako je izgledao ÄaÄak kada ste bili dete, a kako Vam izgleda danas?
Kada sam ja odrastao u ovom gradu, najzastupljenije u mom kraju bile su prizemne porodiÄne kuÄe. VeÄina mojih drugova iz ulice i ja smo živeli u kuÄama, dok su viÅ”espratnice bile zastupljene u drugim delovima grada i gotovo sve potiÄu iz vremena komunizma. ViÅ”eporodiÄno stanovanje nije neÅ”to Å”to je bilo karakteristiÄno u ovom gradu kroz istoriju. MeÄutim, danas, kako se životni standardi menjaju, dolazi do velike migracije ljudi ka veÄim gradovima, pa i ÄaÄku, viÅ”espratnice postaju prepoznatljivi obris ovog grada, naroÄito u poslednjih deset godina. Bitno je da urbanistiÄki kapaciteti isprate investitorska ulaganja, Å”to trenutno nije sluÄaj u naÅ”em gradu.
Kroz istoriju, ko je najviÅ”e gradio ÄaÄak i Äiji uticaj je najjaÄi?
Jedan od prvih arhitektonskih obeležja grada jeste manastir Moravski Gradac koji je sagradio Stracimir, brat Stefana Nemanje, ali nažalost, taj objekat nije saÄuvan, veÄ je na njegovom mestu kasnije podignuta crkva. Dolaskom Turaka, grad je pretvoren u tursko naselje / kasabu i taj period nije doneo velikih graditeljskih pomaka. MeÄutim, jedan od bisera ovog grada jeste Hotel Beograd, odnosno 1900. godine podignut kao Hotel Kren, delo jedne austrijske industrijske porodice, i ovaj objekat predstavlja jedan od retkih secesionistiÄkih dela arhitekture ovog dela Srbije.
Iz perioda nakon Drugog svetskog rata bih izdvojio projekat Doma kulture, delo zagrebaÄkog arhitekte Luja Å verera. Dodao bih i Mihajla MitroviÄa, jednog od najznamenitijih jugoslovenskih arhitekata, poreklom iz naÅ”eg grada, koji je svoje umeÄe najpre pokazao izradivÅ”i generalne urbanistiÄke planove desetak gradova i joÅ” mnogo projekata, meÄu kojima je i ProleÄe ā projekat viÅ”eporodiÄnog stanovanja u samom centru. ÄaÄak kao grad poseduje jedno od kapitalnih dela joÅ” jednog srpskog i jugoslovenskog graditelja Bogdana BogdanoviÄa, a to je Spomen park borbe i pobede.
U kom pravcu bi po Vama trebalo da se razvija ÄaÄak?
ÄaÄku u ovom momentu nedostaje jasan urbanistiÄki plan, odnosno vizija. Nedostatak Äitljivosti arhitektonskog okruženja, fokus na pojedinaÄnim urbanim taÄkama bez osvrtanja na makroplan, doveli su do neureÄenog urbanizma, i nepovezane Å”ire slike grada u arhitektonsko-urbanistiÄkom smislu. Grad sa ovako jakim poslovnim težiÅ”tem, i u buduÄnosti Äe prihvatati nove stanovnike, i njegova ekspanzija treba da bude Å”to bolje isplanirana. Svi zajedno, pa i arhitekte kao bitni Äinioci jednog savremenog druÅ”tva, treba da radimo na poveÄanju životnog standarda, a arhitektura igra veliku ulogu u tome. TakoÄe, na putu ka takvoj buduÄnosti, ne smemo da zaboravimo arhitektonske, istorijske i kulturne Äinioce nasleÄa ovog grada koji nisu u zanemarljivom broju.
Koji je za VaÅ” omiljeni kutak u kom volite da provodite vreme u gradu?
U naÅ”em gradu smo projektovali veliki broj razliÄitih restorana, kafiÄa i poslastiÄarnica, u kojima mi, kao i naÅ”i sugraÄani volimo da provodimo vreme. Kada govorimo o prostoru za odmor i rekreaciju, pomenuo bih i oazu pored reke Morave, gde su naÅ”e lokalne arhitekte izaÅ”le sa predlogom parternog ureÄenja, fontane, igraliÅ”ta za decu i lokalaā¦
Da li su neka zdanja uticala na VaÅ” pravac delovanja u arhitekturi i ko su vam bili uzori?
Kao vizionara i arhitektu koji je oblikovao arhitekturu XX veka, izdvojio bih Frank Lloyd Wrighta, koji je formirao potpuno novi arhitektonski izraz, a potisnuo dotadaÅ”nje postulate arhitekture. Kao osnovni cilj postavio je tehniÄka pravila i funkciju jednog prostora, u odnosu na izgled graÄevine i formu, Äemu se do tada pridavala najveÄa pažnja. Wright je upotrebljavao najmodernija tehnoloÅ”ka i graÄevinska dostignuÄa, a graÄevine su odisale skladom, jednostavnoÅ”Äu i prirodnoÅ”Äu. Težio je projektovanju strukutra koje su u harmoniji sa ljudskom prirodom i okolinom, a ovu filozofiju nazivao je organska arhitektura. JoÅ” jedan arhitekta koji je prekinuo sa tradicionalnim graÄevinskim formama, a uveo primenu novih materijala poput armiranog betona, stakla i Äelika, a Äiji me rad izuzetno inspiriÅ”e je arhitekta Le Corbusier.
Kakvom vrstom arhitekture najviŔe volite da se bavite ili Ŕta preferirate?
Za naÅ” biro se sigurno može reÄi da je Å”irokog opsega delovanja. Bavimo se razliÄitim temama, od projekata stambenih zgrada, poslovnih objekta, kao i velikih kompleksa u razliÄitim gradovima Å”irom Srbije, a i van nje, do stambenih objekata u raznim turistiÄkim centrima. Pored projektovanja razliÄitih tipologija objekata, naÄ biro potpisuje i razliÄite enterijerske projekte stanova, kuÄa, restorana, kafiÄa, hotela…
Kada Vam doÄu prijatelji ili poslovni partneri u ÄaÄak, gde ih obavezno vodite?
To su uglavnom par gradskih restorana sa prijatnom atmosferom, ali nezaobilazan je i predeo OvÄarsko-kablarske klisure.
Da li se ono tradicionalno oÄuvalo? Kakav odnos imaju tradicionalna zdanja sa urbanim?
Dosta tradicionalnog u ÄaÄku je oÄuvano, a jedna od metoda koja se koristi na starim objektima je revitalizacija. Zavod za zaÅ”titu spomenika kulture Kraljevo koji utvrÄuje nepokretna kulturna dobra od izuzetnog i velikog znaÄaja, ima veliki uticaj na grad ÄaÄak, i ne dozvoljava znaÄajne izmene na tradicionalnim graÄevinama. Novi objekti uglavnom prate savremene trendove, i neretko je sluÄaj da oni kao takvi nisu u koleziji sa datim tradicionalnim graÄenim kontekstom.
Da li se viŔe razvijaju ruralni ili urbani delovi grada?
U ovom momentu, u fokusu je urbani deo grada, kako na planu privatnih, tako i javnih, gradskih investicija. Ovakav trend je posledica velike migracije ljudi ka ovom gradu i tendencija grada da poboljÅ”a vizuelni, prostorni i kulturni identitet. Nadam se da Äe u skorijoj buduÄnosti i ruralni delovi grada biti oblast delovanja.
Koliko klima i reljef utiÄu na arhitekturu u VaÅ”em gradu?
ÄaÄanska kotlina, nadmorske visine od 200 – 300 metara je na teritoriji grada oiviÄena planinama OvÄar i Kablar sa zapada, Jelicom sa juga i planinama Vujan i Bukovik sa severa. Zbog ovakve pozicije, grad je manje izložen uticajima vetra, i uÅ”uÅ”kan je u kotlini koju okružuju pomenuti planinski venci.
Da li se obraÄa pažnja na energetsku efikasnost pri izgradnji novih objekata, konkretno mislimo na VaÅ”e klijente?
Svaki novi objekat mora da zadovolji odreÄene mere energetske efikasnosti. Prilikom projektovanja novih prostora, kao i intervencija koje u njemu preduzimamo, stvaramo takve uslove da objekat troÅ”i manje energije, a da komfor života bude poveÄan. Osnovne mere koje preduzimamo su uvoÄenje novih materijala, toplotno izolovanje objekta, Å”to je ujedno i osnovna mera energetske efikasnosti koja daje i najbolje rezultate, zatim postavljanje solarnih i toplotnih pumpi. TakoÄe, trudimo se da prilikom celog procesa izrade projekta edukujemo i naÅ”e klijente o tome kako da uÅ”tede energiju u objektu.
Na koje ste VaÅ”e projekte najponosniji i Å”ta biste izdvojili za āgrenefā?
Ne bih voleo da izdvajam nijedan pojedinaÄni projekat. Svakom od njih pristupamo sa istim entuzijazmom, ali sa novim idejama. Vremenom smo stekli poverenje klijenata u naÅ”u viziju, i na taj naÄin dobili smo priliku da izrazimo naÅ”e zamisli, pun potencijal ideja i naÄela kojim se ovaj biro vodi.
I na krajuā¦ ZaÅ”to ÄaÄak tj. Å”ta je ono Å”to Vas je zadržalo da karijeru gradite u svom gradu?
Po zavrÅ”etku Å”kolovanja u Beogradu, vratio sam se u ÄaÄak, a politiÄke reforme koje su se dogodile u periodu 1999. i 2000. godine davale su nadu da se stvori moguÄnost za nove i bolje stvari koje sam imao u svojoj zamisli. Jedna od vodeÄih maksima bila mi je āradi lokalno, misli globalnoā. Vremenom smo izgradili poverenje i stvorili saradnju sa klijentima Å”irom Srbije sa kojima konstantno saraÄujemo.