Proizvodnja samo āzeleneā energije zvuÄi optimistiÄno, ali koliko je to realno u Srbiji. Pojedinci voÄeni raznim interesima zagovaraju potpuno gaÅ”enje termoelektrana, iako je izvesno da bi stabilnost snabdevanja bila ozbiljno ugrožena. Scenario bi bio poguban.
Srbija bi postala zavisna od uvoza elektriÄne energije. Struja bi znatno poskupela i bez posla bi ostalo viÅ”e desetina hiljada ljudi. Posledice po ekonomiju bile bi ogromne. Treba naglasiti da ako bi se Srbija preko noÄi odrekla uglja, to bi prvo slomilo āElektroprivredu Srbijeā koja daje oko 10 % ukupnih prihoda državnog budžeta. Sada EPS kao najveÄa državna kompanija iz domaÄih resursa, uglja i vode proizvodi dovoljno elektriÄne energije za potrebe srpskog tržiÅ”ta.
Oko 30 % energije dobija se u hidroelektranama, dok bazu proizvodnje Äini Å”est termoelektrana na ugalj, koje daju oko 70 % elektriÄne energije. Ukoliko bi se istovremeno zatvorili svi EPS-ovi termokapaciteti na ugalj, Srbija bi morala da uveze oko 25 milijardi kWh elektriÄne energije godiÅ”nje, Å”to bi po trenutnim tržiÅ”nim cenama od 50 evra po MWh koÅ”talo oko 1,25 milijardi evra. Ako se i zanemari da trenutno ne postoje tehniÄki kapaciteti prenosne mreže da se uveze tolika koliÄina elektriÄne energije bez termoelektrana elektroenergetski sistem bi bio ozbiljno ugrožen. Srbija ne bi imala kapaciteta za pokrivanje bazne potroÅ”nje. Snabdevanje elektriÄnom energijom bi postalo nestabilno, uz moguÄnost ispada sistema, Äak i uvoÄenje restrikcija. GaÅ”enje termoelektrana bio bi poseban udar na državni budžet. UÄeÅ”Äe bruto dodatne vrednosti EPS-a u BDP Srbije je oko 2,8 %. Sa uvozom struje umesto proizvodnje TE na ugalj uÄeÅ”Äe bi se smanjilo na 1 %. Sa novoizgraÄenim elektranama kao zamenskim kapacitetima ovo uÄeÅ”Äe bi iznosilo oko 2 %.
Svedoci smo agresivnog lobiranja protiv elektriÄne energije proizvedene iz uglja. U javnosti se plasira miÅ”ljenje da je EPS ādržavni nepriijatelj broj 1ā, koji nas zasipa pepelom i Å”tetnim Äesticama i da zbog rada termoelektrana ljudi masovno umiru. Prenebregavaju se Äinjenice da EPS modernizuje postrojenja i ugraÄuje filtere i sisteme za odsumporavanje, da su pepeliÅ”ta ureÄena tako da vetar ne podiže oblake praÅ”ine. Zanemaruju se i Äinjenice da je EPS-u joÅ” od 90-ih godina proÅ”log veka dodeljena uloga državnog Äuvara socijalnog mira i standarda najsiromaÅ”nijih.
Cena elektriÄne energije za garantovano snabdevanje za oko tri miliona potroÅ”aÄa iz kategorije domaÄinstava i malih potroÅ”aÄa koju formalno odreÄuje Agencija za energetiku Republike Srbije, ali je zapravo odobrava država, nema nikakvu stavku za bržu modernizaciju i ulaganje u nove efikasnije kapacitete, pa i kapacitete iz obnovljivih izvora.
Država je nekoliko godina odugovlaÄila sa poveÄanjem naknade za zelenu struju, koja se kao fid-in tarifa isplaÄuje proizvoÄaÄima iz obnovljivih izvora. EPS je prinuÄen da otkupljuje tu struju. Morao je iz sopstvenih izvora da im isplati podsticaje, gubici su 100 miliona evra godiÅ”nje. Da je samo taj novac potroÅ”en na modernizaciju kapaciteta, danas bi se joÅ” bolje ispunjavali ekoloÅ”ki standardi.
Zagovornici zelene energije bez pravih argumenata izjavljuju da bi Srbija mogla da proizvede dovoljno elektriÄne energije i kada ugasi termoelektrane i navode neke zapadnoevropske zemlje.
Danska, svojom proizvodnjom iz energije vetra i sunca proÅ”le godine mogla je da podmiri 62 % svojih potreba za elektriÄnom energijom a manjak struje nadomeÅ”ta uvozom iz francuskih nuklearnih elektrana. Sve se svodi na zagovaranje uvoza, na interese trgovaca koji preprodaju elektriÄnu energiju.
U vreme kada se lobiralo za liberalizaciju tržiÅ”ta naftnih derivata zagovornici su tvrdili da Äe veÄa konkurencija dovesti do nižih cena. Danas u Srbiji i regionu imamo bar desetak velikih trgovaca naftnih derivata, ali ni benzin ni dizel nisu jeftiniji. Situacija je ista kao na pijaci, ne može vam preprodavac prodati jeftinije robu od onoga ko je sam proizvodi.
Rumunija, iako je liberalizovala svoje tržiÅ”te i izgradila veliki broj kapaciteta OIE, u vreme velikih hladnoÄa državnim dekretom zabranila je isporuku struje van granica države. Trgovci koji su imali ugovorene isporuke nisu mogli svojim potroÅ”aÄima u drugim zemljama isporuÄiti struju. To treba da imaju na umu svi oni koji veruju da se energetska bezbednost može obezbediti iz tuÄih elektroenergetskih sistema.
Kao zamena za ugalj predlažu se gas i novi kapaciteti iz OIE. To reÅ”enje podrazumeva investicije viÅ”e od Å”est milijardi evra samo za nove elektrane od 3000 MW na gas i 2000 MW na vetar i sunÄevu energiju. GodiÅ”nji troÅ”ak za uvoz gasa bio bi oko milijardu evra i sve bi to platili graÄani kroz cenu struje. Zamenski kapaciteti mogu biti i velike hidroelektrane, ali je u Srbiji veÄina ekonomski isplativog hidropotencijala veÄ iskoriÅ”Äena.
Oni koji govore da vetar i voda mogu u potpunosti da zamene ugalj zanemaruju podatak da su termoelektrane u stvari sigurna rezerva za periode kada su suŔe ili nema vetra.
GaÅ”enje termoelektrana i zatvaranje kopova uglja doveli bi do potpune energetske zavisnosti Srbije od uvoza energije. To bi bilo pogubno, ne samo za EPS veÄ i za kompletnu državu i privredu, a samim tim i graÄane. Država koja je apsolutno energetski zavisna od drugih nema buduÄnosti. Do sada smo bili energetski zavisni od nafte i gasa, jer te resurse nemamo. One koje imamo treba pametno da koristimo.
Niko ne zagovara niti propagira veÄe koriÅ”Äenje uglja, veÄ je neophodno strateÅ”ki krenuti u prebacivanje na obnovljive izvore energije. Svaka nagla promena bi bila kobna.
Ni jedna evropska zemlja nije rekla: āZa pet godina nemamo ni jednu termoelektranu niti rudnik ugljaā. Napravljene su multidisciplinarne strategije i planovi kako da se u narednih nekoliko decenija udeo uglja smanji, a poveÄa udeo āzeleneā energije. To je put kojim Srbija treba da ide.
Sedmog marta 1970. godine kada je puÅ”ten u rad blok snage 210 MW postavljen je temeljac buduÄe Termoelektrane āNikola Tesla Aā u Obrenovcu, koja je izgradnjom joÅ” pet termoblokova razliÄite snage ima najveÄe instalisane termokapacitete u zemlji. Izgradnjom Å”est blokova tokom sedamdestih godina proÅ”log veka uÅ”lo se u fazu intenzivnog razvoja elektroprivrede i proizvodnju elektriÄne energije koja je u tom momentu bila potrebna za razvoj industrije. Danas posle 51 godine od sinhronizacije prvog bloka TENT A i njegovog parnjaka iste snage, koji je puÅ”ten u rad krajem 1970. godine, rezultat je proizvodnja viÅ”e od 375 milijardi kWh elektriÄne energije i dokaz da je za proteklih pola veka ostala pouzdan oslonac elektroprivrede zemlje. U istom periodu ceo TENT je proizveo 733 milijardi kWh.
Nije bilo problema u proizvodnji i prevozu uglja, kao ni u funkcionisanju toplifikacionog sistema Obrenovca, koji se snabdeva toplotnom energijom iz dva najstarija bloka. ZahvaljujuÄi tome stanovnici Obrenovca imaju kvalitetno, redovno i ekonomiÄno grejanje tokom Äitave grejne sezone a po potrebi i duže.
I pored neprekidne borbe sa Covid 19, kada je Äak u jednom periodu bio karantinski organizovan smenski rad, postignuti su vrlo dobri rezultati u proizvodnji elektriÄne energije. Na nivou Äitavog TENT ispunjeno je 99,97 % proizvodnog plana.
ZaŔtita životne sredine
EPS je uložio viÅ”e od 500 miliona evra u projekte zaÅ”tite životne sredine. UgraÄeni su moderni filteri u sve termoelektrane i emisije praÅ”kastih materija su smanjene za 87 %. IzgraÄen je sistem za odsumporavanje u TE āKostolac Bā. Grade se sistemi za najveÄe srpske elektrane u Obrenovcu, a planirani su projekti i za ostale. Rezultat Äe biti 20 puta manje emisije CO2.
Tranzicija ka āzelenojā energiji
Na koji naÄin Äe se energetska scena prilagoditi novom zelenom talasu i Å”ta sve treba da se uradi u Srbiji da bismo zadržali energetsku nezavisnost i istovremeno ispoÅ”tovali sve evropske propise i standarde u pogledu veÄeg koriÅ”Äenja obnovljivih izvora i smanjenja emisija gasova sa efektom staklene baÅ”te.
Na poÄetku su se elektroprivrede zasnivale na klasiÄnim tehnologijama sa nacionalnim monopolima u državnom vlasniÅ”tvu. Bile su to upravljive elektrane sa velikim obrtima masa i inercijom. Cene je regulisala država i ona je omoguÄavala da uz razuman profit to sve funkcioniÅ”e. Usledila je liberalizacija i razdvajanje delatnosti, stvorene su berze. Sada su aktuelne klimatske promene i promena energetskog miksa sa idejom smanjivanja koriÅ”Äenja fosilnih goriva. Raste koriÅ”Äenje vetra i solarne energije, uz pad troÅ”kova. OpÅ”ti meÄunarodni okvir za tranziciju sastoji se na globalnom nivou od Pariskog sporazuma, koji je ratifikovalo viÅ”e od 190 zemalja, kao i Srbija 2017. godine. Cilj je ograniÄenje rasta proseÄne globalne temperature znatno ispod 2 Ā°C, a uz napore da ne bude viÅ”e od 1,5 Ā°C. Vlada Srbije je potpisala Sofijsku deklaraciju o Zelenoj agendi za zapadni Balkan, kojom prihvata da Äe dostiÄi klimatsku neutralnost do 2050.
EU se povlaÄi iz uglja, ali je kljuÄna podrÅ”ka fondova EU, koju naroÄito zahtevaju istoÄne Älanice. Poljska oÄekuje viÅ”e od 15 milijardi evra.
Å ta su opcije za zamenu lignita? PoveÄanje energetske efikasnosti treba da bude upitno i najveÄi prioritet, a pretežno zamena lignita prirodnim gasom donela bi neprihvatljivo visoke rizike. To bi bilo poveÄanje troÅ”ka uvoza gasa od oko milijardu evra i poveÄanje ukupne energetske zavisnosti Srbije sa oko 35 na viÅ”e od 56 %. KoriÅ”Äenje OIE ima svoje razliÄite limite, a i moguÄe poveÄanje koriÅ”Äenja hidropotencijala je veoma ograniÄeno. PoveÄani uvoz elektriÄne energije nije prihvatljiv.
Dekarbonizacija u Srbiji ugasila bi oko 17.000 radnih mesta, u EPS-u, pre svega u rudarskom i termo sektoru i joÅ” najmanje toliko u prateÄim kompanijama u Srbiji. Samo mali deo tog broja mogao bi da se nadoknadi u sektoru obnovljivih izvora energije. To dokazuje i primer iz susedstva, kad je Rumunija imala gaÅ”enje termoelektrana i prebacivanje radnih mesta u OIE. ObiÄno je tek 10 do 15 % ljudi uspevalo da preÄe na nove poslove u oblasti zelene energije.
U naÅ”em regionu godiÅ”nji deficit elektriÄne energije u periodu od 2012. do 2018. godine kretao se izmeÄu 11.000 GWh i 23.000 GWh, dok je EPS bio izvoznik. Studije o ispunjavanju klimatskih zahteva Srbije u energetici ukazuju na to da Äe, ukoliko se sve traženo primeni Srbija postati uvoznik struje nakon 2030. godine, to bi bilo izmeÄu 12 i 15 TWh na godiÅ”njem nivou, a pri sadaÅ”njim cenama, to je oko 700 miliona evra.
EPS je pripremio analizu za razvoj proizvodnog kapaciteta kojim se obezbeÄuje finansijski potencijal za realizaciju planiranog strateÅ”kog pravca i ostvaruje dobit uz finansiranje operativnih aktivnosti i servisiranje dugova. Uslovi za to su da se emisija CO2 postepeno smanjuje da bi 2050. bila manja za 80 %, kao i da Vlada Srbije ispregovara sa EU i Energetskom zajednicom cene taksa za CO2.
Pored toga uslov je i investiranje u OIE kojim bi se do 2050. godine dobilo 5700 MW proizvodnih kapaciteta. Trenutni kapaciteti u TE Srbije su 4500 MW. Zalihe uglja nisu 40 godina, kako navode zvaniÄnici, one su mnogo veÄe. Ovi kapaciteti od 5700 MW bi se obezbedili iz vetra i solarne energije. Prvobitne analize potencijalne proizvodnje elektriÄne energije iz vetra su bile 2000 MW, naknadnom detaljnom analizom je konstatovano da su ti potencijali svega 1200 MW.
Ako hoÄe da zadrži kupce na komercijalnom delu tržiÅ”ta EPS mora da uÄe u gasni biznis i izgradi kapacitete od oko 2000 MW snage u termoelektranama na gas, jer je tu prostor koji omoguÄava tržiÅ”te. Ako to ne uradi EPS, uradiÄe neko drugi i onda Äe EPS ostati samo tržiÅ”te garantovanog snabdevanja. Treba naglasiti da smo propustili āJužni tokā 2014. godine kapaciteta 63 milijarde m3 gasa godiÅ”nje. Zabrani āJužnog tokaā smo i mi osim Bugara kumovali, ne vodeÄi raÄuna o ogromnoj koristi koju bismo imali od taksi, kao i problema koji se nameÄu zatvaranjem termoelektrana. Trebali smo pratiti kakva Äe se borba voditi za āSeverni tok 2ā kapaciteta 55 milijardi metara kubnih godiÅ”nje. Sada Äe NemaÄka biti glavni centar za distribuciju gasa u Evropi i motor razvoja njene privrede i poljoprivrede. Za nas je važno Å”ta kaže EU, ne vodeÄi dovoljno raÄuna o sopstvenim interesima. Za utehu je prolaz turskog toka iz koga Äemo mi crpiti oko 3 milijarde kubnih metara godiÅ”nje. Pre nekoliko godina EU je proglasila gas zelenim energentom, a posle velikih uticaja duboke države to zaboravila.
Treba napomenuti da se koriÅ”Äenjem gasnih elektrana stepen iskoriÅ”Äenja podiže na 90 %. Izlazni produkti sagorevanja iz gasne turbine, buduÄi da imaju visoke temperature uvode se u klasiÄni kotao. To vrlo retko pominju struÄnjaci. Stepen iskoriÅ”Äenja klasiÄnih TE na ugalj u Srbiji ne prelazi 34 %.
Oprezno sa OIE, korak po korak. Svaki iznenadni korak nas može dovesti u vrlo teÅ”ku situaciju, tj. da smo eneregtski zavisni u veÄem obimu, Å”to znaÄi i svaku drugu zavisnost.
Nova pravila u energetici
Sprska energetika dobila je u aprilu novi zakonodavni okvir usvajanjem dva nova i izmenama dva važna zakona kojima se brže kreÄe u energetsku tranziciju i prati evropska politika okretanja ka obnovljivim izvorima energije (OIE) i Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije, kao i izmene i dopune Zakona o energetici i Zakona o rudarstvu i geoloÅ”kim istraživanjima. Kroz zakon koji reguliÅ”e racionalno koriÅ”Äenje energije Srbija se usklaÄuje sa novim direktivama EU Å”to podrazumeva i uvoÄenje regulative za ekoloÅ”ki dizajn, kao i regulative za visokoefikasnu kogeneraciju.
Istovremeno, omoguÄeno je da graÄani dobiju podsticaj da budu energetski efikasni kroz subvencije za zamenu fasadnih prozora, izolaciju fasada, kao i za zamenu grejnih sistema.
Važne novine koje donosi Zakon o koriÅ”Äenju OIE su promena sistema podsticanja za ovlaÅ”Äenje proizvoÄaÄe i uvoÄenje kategorije kupacaāproizvoÄaÄa energije. DosadaÅ”nje fid-in tarife za proizvoÄaÄe energije iz OIE zadržavaju se samo za mala postrojenja i demonstracione projekte, u skladu sa pravilima državne pomoÄi EU, dok se za ostale uvodi sistem tržiÅ”nih premija, Äime se uvodi konkurencija. Priliku da se ukljuÄe u energetsku tranziciju dobiÄe i graÄani kao kupci ā proizvoÄaÄi elektriÄne energije. To znaÄi da dobijaju pravo da se postave elektrane na OIE iz koje mogu da sami koriste energiju i da viÅ”ak isporuÄe snabdevaÄima i za to dobiju umanjene raÄune. Obaveza operatora distributivnih sistema biÄe da obezbedi tehniÄke uslove za merenje i merno mesto. Ovim zakonom uvedena je i zabrana izgradnje hidroelektrana bilo kog tipa i snage u zaÅ”tiÄenim podruÄjima.
Put do ostvarenja vizije zelene Srbije vodi preko zelene energije, energetske efikasnosti i primene svih propisa i najviÅ”ih standarda zaÅ”tite životne sredine pri realizaciji projekata. Napravljene su i nacionalne strategije za klimu i energetiku i nova strategija razvoja energetike s ciljem da Srbija 2040. godine bude zemlja koja Äe proizvoditi najmanje 40 % elektriÄne i toplotne energije iz obnovljivih izvora, a 50 % do 2050. godine. Ne postoji adekvatna strategija industrije i poljoprivrede, pa se postavlja pitanje kako je napravljena strategija razvoja energetike. Koliko je ona održiva? Preko ovako znaÄajnih stvari se olako prelazi. Kao najveÄa srpska energetska kompanija, Elektroprivreda Srbije ide u korak sa svetskim i evropskim trendovima, tako da zaÅ”tita životne sredine i poveÄanje udela obnovljivih izvora u proizvodnji elektriÄne energije Äine važan deo strategije poslovanja.
Kako bi bili u moguÄnosti da prikupljaju sunÄeve zrake i generiÅ”u elektriÄnu energiju u kontinuitetu, solarni paneli moraju biti izloženi direktnoj sunÄevoj svetlosti
Svaki investicioni projekat obuhvata ekoloÅ”ke mere kao deo odgovornog i održivog poslovanja. Do sada je uloženo preko 500 miliona evra u projekte kojima se unapreÄuje kvalitet vazduha, vode i zemljiÅ”ta. āZelenim putemā EPS nastavlja i u narednim godinama, jer su planirane dodatne ekoloÅ”ke investicije u niz projekata kojima se Å”titi i poboljÅ”ava kvalitet životne sredine. Plan je da ukupna ulaganja u ekoloÅ”ke projekte u narednim godinama dostignu 1,2 milijarde evra. Tako se Äuva energetska bezbednost Srbije i omoguÄava nastavak rada rudnika i termoelektrana. Ovom projektu treba pristupiti iskreno i profesionalno, da ne bi doÅ”lo do naglog zatvaranja rudnika i termoelektrana. Istovremeno se radi i na novim projektima hidroelektrana, izgradnji vetroparkova i razvoju solarnih elektrana. Cilj je, da EPS ostane stabilan i pouzdan sistem, oslonac domaÄe privrede i ekonomskog razvoja u energetski nezavisnoj Srbiji.
Autori teksta: Prof. dr D. Å kobalj, Ž. ÄokiÄ, dipl.ing.