NeprevaziÄen prirodni energetski efikasan materijal
U izdavaÅ”tvu Fakulteta tehniÄkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, objavljena je knjiga “GraÄenje baliranom slamom“, autora Gorana MilenkoviÄa i prof. dr Slobodana Krnjetina, koja Äe se koristiti kao udžbenik za studente na tri Departmana na Osnovnim akademskim studijama: Departmanu za arhitekturu i urbanizam, Departmanu za inženjerstvo zaÅ”tite životne sredine i zaÅ”tite na radu i Departmanu za graÄevinarstvo i geodeziju.
Pored koriÅ”Äenja na fakultetima, plan je da se udžbenik i tema graÄenja baliranom slamom promoviÅ”e za Å”iru upotrebu u Srbiji i okruženju. Knjiga promoviÅ”e energetsku efikasnost i održivi razvoj u graÄevinarstvu kroz ovu tehnologiju koja je kod nas nova i nije zastupljena, a u inostranstvu u poslednjih 15 godina sve viÅ”e jeste. Krajnji cilj je da se taj materijal sertifikuje u Srbiji kao graÄevinski proizvod, kao Å”to je to uÄinjeno nakon viÅ”egodiÅ”njih ispitivanja u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Austriji, NemaÄkoj, SAD i drugim državama, gde je izgraÄeno stotine takvih objekata, stambene, obrazovne, poslovne, ugostiteljske i svake druge namene.
KARAKTERISTIKE GRAÄENjA BALIRANOM SLAMOM
Ogroman potencijal u graÄevinarstvu je slama i njeno koriÅ”Äenje u razliÄitim oblicima i namenama. Mahom je svuda dostupna, Å”tedi novac na mnogo naÄina, njeno koriÅ”Äenje održava prirodni poredak, a boravak u objektima izgraÄenim od bala slame predstavlja uživanje i zadovoljstvo.
Održivost
Konvencionalni naÄini gradnje joÅ” uvek uveliko zavise od znaÄajnih koliÄina energije, koja se troÅ”i za industrijsku proizvodnju materijala, prevoz i ugradnju graÄevinskih materijala. Poreklo te energije su neobnovljivi izvori energije, pa je stoga graÄevinski sektor i dalje odgovoran za oko 40% flobalne emisije Å”tetnih gasova, jer zavisi od nafte i plina. Srbija se nalazi na samom dnu lestvice meÄu zemljama koje racionalno koriste energiju, jer su zgrade u Srbiji veliki potroÅ”aÄi energije i zagaÄivaÄi životne sredine.
To je razlog Å”to drživost u svetu nikada nije bila aktuelnija nego Å”to je danas, kako u industriji tako i kod potroÅ”aÄa, koji je smatraju trendom i preovlaÄujuÄim pravcem. Umesto redukovanja emisije ugljen-dioksida, radi se na njegovom eliminisanju. Nije viÅ”e dovoljno da se ne Äini Å”teta, veÄ Äe celo druÅ”tvo morati da Äini DOBRO.
Prirodni materijali
Veliki deo zabluda o tradicionalnim graditeljskim materijalima potiÄe iz procesa nagle industrijalizacije u kojem su se favorizovali veÅ”taÄki i industrijski proizvedeni materijali. RaÄena su brojna istraživanja na kuÄama od bala slame Å”irom sveta, koja pokazuju da takva gradnja nije niÅ”ta riziÄnija od bilo kojeg drugog oblika gradnje. TakoÄe, takva vrsta gradnje treba da se posmatra kao savremen metod. jer se tek u poslednje 1-2 decenije masovno primenjuju savremene tehnologije graÄenja baliranom slamom.
Slama
Slama je poljoprivredni nusproizvod, lokalni je materijal i ima je u velikim koliÄinama u Srbiji, naroÄito na severu. Ona je energetski i ekoloÅ”ki održiv i obnovljivi materijal, biorazgradiva je i lokalno dostupna, pa se za njenu proizvodnju i transport troÅ”i daleko manje energije, nego Å”to je sluÄaj s ostalim graÄevinskim materijalima. Kada se balira i sveže u pravougaoni oblik, dobija se balirana slama, graÄevinski materijal odliÄnih ekoloÅ”kih i graÄevinskih svojstava.
Aspekti upotrebe balirane slame
- odliÄna termoizolaciona svojstva. PotroÅ”nja energije za zagrevanja prostora je od 70-90% manja u odnosu na klasiÄno graÄene objekte. Toplotni komfor i energetska efikasnost kuÄa od bala slame ispunjavaju standarde 3 puta viÅ”e od propisanih.
- cena objekta po mĀ² je 20-30% manja u odnosu na klasiÄnu gradnju.
- slama je odliÄan zvuÄni izolator,
- zid balirane slame prekriven zavrÅ”nim slojem od kreÄnog maltera, izložen temperaturi 1000Ā°C može obezbediti otpornost prema požaru u dužini trajanja od 90 do 120 minuta, te je klasifikovan kao F90.
- slama se u zemlji raspada za 6 meseci, ali u optimalnim uslovima, na suvom, ona se ne raspada, to jest traje i 3.000 godina,
- u ovakvim objektima se popravlja kvalitet vazduha, jer nema emitovanja Ŕtetnih gasova iz zidova,
- Ā mali je utroÅ”ak energije u procesu proizvodnje materijala, jer se za proizvodnju balirane slame troÅ”i 14 MJ/mĀ³, a za proizvodnju mineralne vune 1077 MJ/mĀ³, pa je slama energetski isplativa,
- glodari se ne hrane slamom, a tvrdo presovane bale sa gustinom od 90 kg/mĀ³ i viÅ”e su nego dovoljne da se odupru napadu glodara,
- slama ne sadrži hranljive materije, za razliku od sena, te ne privlaÄi insekte,
- zbog svojstava visoke elastiÄnosti, pri zemljotresima se ovaj materijal ponaÅ”a kao āpriguÅ”ivaÄā.
Gradnja
Prepreke leže u predrasudama, nedovoljnoj obaveÅ”tenosti, kao i u bitnim formalnim uslovima nepostojanja odgovarajuÄe graÄevinske regulative u Srbiji. Kako je i u razvijenim zemljama (SAD, NemaÄka, Velika Britanija, Francuska) donoÅ”enju propisa prethodila izgradnja demonstracionih objekata, Å”to je omoguÄilo ekspanziju ovakve vrste graÄenja, potrebno je slediti isti pristup: organizovati radionice sa profesionalnim edukatorima i volonterima i izgraditi demonstracioni objekat prema iskustvima i smernicama donete inostrane regulative.
// Savremene metode graÄenja baliranom slamom predstavljaju sistem lakog noseÄeg okvira i ispune od balirane slame. Skeletni sistem ovakvih objekata se formira od nosivih drvenih, ÄeliÄnih ili betonskih elemenata, a bale predstavljaju izolacioni materijal postavljen izmeÄu elemenata skeleta. //
U zemljama na zapadu, u komercijalne svrhe, najviÅ”e se koriste savremene tehnike, odnosno gradnja objekata montažnim panelima. Ovi montažni paneli se proizvode u fabrici, od drvenih okvira, koji se ispunjavaju slamom. SpoljaÅ”nje povrÅ”ine panela se zatvaraju drvenom oblogom ili kreÄnim malterom, Å”to omoguÄava objektu da diÅ”e. Paneli su izolovani, otporni na plesan. Ovaj inovativni, zidni i krovni sistem se brzo i efikasno ugraÄuje, a pri montaži nema otpada.
Ovaj sistem ima PassivHaus sertifikat i zadovoljava kriterijume održive gradnje, Å”to se ogleda u koriÅ”Äenju obnovljivih materijala, smanjenoj potroÅ”nji energije, smanjenim troÅ”kovima izgradnje, reciklažom, te unapreÄenjem životne sredine.
// KoriÅ”Äenje ovog obnovljivog i potpuno prirodnog materijala ā stabljike žitarica ili drugih industrijskih biljaka, odliÄne mehaniÄke i izolacione karakteristike, brzina i jednostavnost gradnje, kao i dugotrajnost ovako izvedenih objekata, obezbeÄuju kuÄama od slame sigurnu buduÄnost. //
Autor: Goran MilenkoviÄ mast.inž.arh.