U industriji podova se sve viÅ¡e i sve ÄeÅ¡Äe koriste novi materijali ili materijali koji su bili rezervisani za druge industrije, ne bi li podovi postali trajniji i izdrÅŸljiviji na habanje, a ne bi li se, istovremeno, unapredila i njihova estetska i upotrebna svojstva. Neki od njih su vinil, drvo-plastiÄni kompoziti, razliÄiti polimeri, rau-fipro, HDF itd. Pored toga, materijalima koji su tradicionalno vezani za industriju podova se na razliÄite naÄine menjaju i poboljÅ¡avaju svojstva kako bi i oni zadrÅŸali svoje mesto u sve konkurentnijem svetu podova.
RazliÄiti materijali
// U tom smislu zanimljivo je videti Å¡ta se deÅ¡ava sa omiljenom podlogom u naÅ¡em regionu â parketom.
Anketa koju je nedavno sproveo Äasopis âPodoviâ, pokazuje da skoro 68% ispitanika ima u svom ÅŸivotnom prostoru parket koji je stariji od 20 godina, klasiÄni ili lamelni, 16% stariji od 10 godina. Razlozi za to su brojni, mahom ekonomski, ali ne treba prenapregnuti ni Äinjenicu da su u zlatno doba jugoslovenskog graditeljstva ipak ugraÄivani kvalitetni materijali, a samim tim i kvalitetni parketi.
No, vremena se menjaju, standardi su drugaÄiji, a i pred parkete se stavljaju novi izazovi. I od njih se oÄekuje viÅ¡e kako bi odgovorili duhu vremena i trendovima u arhitekturi, graÄevinarstvu i dizajnu enterijera. Sve mora biti brÅŸe, jaÄe, bolje… kao da se olimpijski moto prelio u sve segmente ÅŸivota i rada.
MoÅŸda se kljuÄni trenutak u evolutivnom razvoju parketa dogodio sa pojavom viÅ¡eslojnih gotovih parketa. Njihova je pojava bila gotovo revolucionarna na mnogo naÄina. Najpre, ponudili su dimenzijsku stabilnost kakva pre nije postojala kod parketa. Slojevi drveta lepljeni pod uglom od 90° smanjili su utezanje i Å¡irenje drveta i sveli njegov rad na minimum. Ovo je naroÄito bitno kod velikih formata koji najÄeÅ¡Äe idu do 2m duÅŸine.
// Neki proizvoÄaÄi u svojim specijalnim kolekcijama nude jednolamelne parkete duÅŸine i do 5m, Å¡to zvuÄi gotovo neverovatno!
Kod troslojnih ili viÅ¡eslojnih parketa, ovakav naÄin izrade pored stabilnosti, omuguÄio je i suvomontaÅŸno ili «plivajuÄe» polaganje bez upotrebe lepila. Spoj kod ovih parketa je takoÄe specifiÄan. Svaki proizvoÄaÄ ima svoj patentirani naziv, ali je najÄeÅ¡Äi naziv âklikâ spoj. Ovaj spoj je isto kao i konstrukcija zasluÅŸan za suvomontaÅŸno polaganje i omoguÄava laku montaÅŸu, ali i demontaÅŸu. U sluÄaju selidbe iz jednog prostora u drugi, moguÄe je demontirati ovu vrstu parketa i ponovo ga poloÅŸiti u novi prostor.
BuduÄi, uz to, i fabriÄki zavrÅ¡no obraÄeni, ovi parketi se ugraÄuju relativno jednostavno, brzo, bez praÅ¡ine i neprijatnih mirisa. Pored toga, znaÄajno su ekonomiÄniji i u pogledu finansija, i u pogledu vremena. Ako je ranije bilo potrebno i nekoliko nedelja za ugradnju i zavrÅ¡nu obradu klasiÄnog parketa, za polaganje 60 m2 troslojnog parketa potreban je jedan do dva dana i moÅŸe da se koristi odmah.
Ekologija proizvoda
Kako je ekoloÅ¡ka svest i proizvoÄaÄa i korisnika u porastu, viÅ¡eslojni parketi su zbog svoje konstrukcije odliÄno reÅ¡enje.
// Naime, gornji, zavrÅ¡ni sloj se sastoji od plemenitog drveta, obiÄno debljine 4 mm. ReÄ je o vrstama koje su spororastuÄe i kojima treba i viÅ¡e decenija da postignu zrelost za seÄu. Sa druge strane, donji, noseÄi sloj i srednji sloj, napravljeni su od drveta malo slabijeg kvaliteta, obiÄno od Äetinara koji znatno brÅŸe rastu.
Umesto drveta u komadu, donji sloj moÅŸe biti i od HDF-a ili od brezovog Å¡pera. I termiÄki obraÄeni parketi doprinose smanjenju eksploatacije kiÅ¡nih Å¡uma u kojima rastu ugroÅŸene egzote, te su i sa te strane ekoloÅ¡ki prihvatljivo reÅ¡enje.
Dugo su se kao podne obloge za podno grejanje koristili hladni podovi poput kamena, keramike, mermera i sl. Ono Å¡to odvaja sve dvoslojne parkete od ostalih parketa jeste Äinjenica da su najbolje reÅ¡enje za podove sa toplovodnim podnim grejanjem upravo zbog svoje specifiÄne konstrukcije. Unakrsno postavljeni slojevi drveta omoguÄavaju stabilnost, a debljina (10-12 mm) koja je upola manja od klasiÄnog parketa smanjuje toplotni otpor i poveÄava toplotnu provodljivost, tako da je garantovan ugodan oseÄaj i prijatnost na dodir korisnicima i tokom grejne sezone, ali i tokom ostatka godine. Dakako treba voditi i raÄuna o tipu sistema za podno grejanje. To svakako moraju biti niskotemperaturni sistemi jer temperatura poda merena na povrÅ¡ini poda ne sme prelaziti 25°C.
Hidro-parket…
Pre dve godine je na sajmu Domotex u Hanoveru promovisan hidro-parket. HIDRO-PARKET je troslojni gotovi parket ukupne debljine 14 mm, Äiji je gornji, zavrÅ¡ni sloj napravljen od najkvalitetnije evropske hrastovine iz odrÅŸivog uzgoja. Ipak, ono Å¡to ga Äini tako drugaÄijim od svih ostalih parketa je specijalno patentirani âsnapâ sistem vertikalnog âzakljuÄavanjaâ dveju dasaka napravljen od vodonepropusne Ävrste gume koja spreÄava prodor vode na spojevima. Pored toga, povrÅ¡inu drveta od vode Å¡titi takoÄe patentirani âvruÄiâ hidrofobni zavrÅ¡ni premaz. Na ovaj naÄin, drvo je zaÅ¡tiÄeno od vlage i moÅŸe se, uz odgovarajuÄu pripremu, polagati u kupatila i saune.
Završna obrada i tehnike
Jedan od naÄina da se drvo uÄini stabilnijim je i termiÄka obrada ili TERMO TRETIRANJE. Taj postupak podrazumeva da se bez unoÅ¡enja dodatnih hemikalija, samo pod uticajem toplote, pritiska i vlage, menja hemijska struktura drveta na Äelijskom nivou. Na taj naÄin se smanjuje higroskopnost drveta, a poboljÅ¡ava njegova dimenzijska stabilnost, kao i otpornost na bioloÅ¡ku razgradivost. Istovremeno, sa estetskog stanoviÅ¡ta, drvo dubinski i ravnomerno menja boju u tamnije tonove. Nijanse zavise od visine temperature i duÅŸine izloÅŸenosti drveta visokim temperaturama. Parketi napravljeni od termiÄki obraÄenog drveta imaju lepu, egzotiÄnu boju, kao i odliÄna svojstva. Uz adekvatnu zavrÅ¡nu obradu, moguÄe ih je polagati Äak i u prostorije sa poveÄanom vlagom, poput kupatila.
JoÅ¡ jedan od naÄina hemijske modifikacije drveta sa ciljem unapreÄenja njegovih svojstava jeste ACETILACIJA koja je odavno poznata, ali je bila preskupa za komercijalnu upotrebu. No, okolnosti su se izmenile pa se sve viÅ¡e koristi. Acetilacijom se poveÄava dimenzijska stabilnost drveta i poveÄava otpornost na biorazgradivost, bez smanjenja mehaniÄkih kvaliteta (Å¡to se moÅŸe desiti kod termo-tretiranja).
Ipak, ono Å¡to je izvesno buduÄnost jesu razliÄiti NANOMATERIJALI u povrÅ¡inskoj obradi drveta. Krute Äestice nanometarskih veliÄina se mogu disperzirati u laku i poboljÅ¡ati njegova svojstva odnosno otpornost na abraziju i ogrebotine, a da zbog svoje veliÄine ostanu nevidljive. Isto tako, mogu imati i anti-mikrobna, ali i hidrofobna svojstva (kao Å¡to smo videli u sluÄaju hidro-parketa). Velika je verovatnoÄa da Äe nano-tehnologije igrati ozbiljnu ulogu u naÅ¡im ÅŸivotima vrlo brzo, ne samo kad su parketi u pitanju. BuduÄnost je u svetu ove podne obloge, po svoj prilici, veÄ stigla.
Autor: Isidora GordiÄ





