Svakoga dana ljudi upotrebljavaju energiju za prevoz, kuvanje, grejanje, hlaÄenje, proizvodnju, osvetljenje, kao i za zabavu i brojne druge svrhe. MeÄutim, naÄini na koji se sva ta energija koristi bitno utiÄe na naÅ”u okolinu i život. Stoga je veoma važno ne samo da li Å”tedimo energiju (da li iskljuÄujemo aparate onda kada ih ne koristimo), veÄ i da li je koristimo na najefikasniji naÄin (da li spadaju koriÅ”Äeni aparati i tehnologija u kategoriju Å”tedljivih proizvoda).
UzevŔi ovo u obzir možemo razlikovati dve kategorije: uŔtedu energije i energetsku efikasnost.
UÅ”teda energije podrazumeva sve ono Å”to preduzimamo da ne bismo rasipali energiju ā to su jednostavni koraci koji svi mogu da usvoje kao naÄin ponaÅ”anja, od gaÅ”enja svetla nakon izlaska iz prostorije do recikliranja plastiÄne ili aluminijumske ambalaže.
S druge strane, energetska efikasnost je pojam koji se odnosi na upotrebu tehnologije za Äiji rad je potrebno manje energije ā kao dobar primer mogu da posluže Å”tedljive led sijalice koje troÅ”e manje energije umesto klasiÄnih sijalica pri tom dajuÄi istu koliÄinu svetlosti.
ZaŔto je važna energetska efikasnost?
Iako gubici energije ne mogu biti svedeni na nulu, oni se mogu smanjiti na razne naÄine koriÅ”Äenjem raznih tehnika, a pažljivim ili efikasnim pristupom energija može da se troÅ”i u optimalnim koliÄinama za neki proces ili aktivnost. Kad se ona koristi na neodgovarajuÄi naÄin, Å”to znaÄi da postoji razlika izmeÄu dovedene koliÄine energije i potrebne koliÄine energije, to dovodi do rasipanja a time i do finansijskog gubitka.
Neefikasno koriÅ”Äenje energije mahom je rezultat loÅ”eg projektovanja, neadekvatne radne karakteristike procesa, loÅ”eg održavanja, praznog hoda ili rada opreme kada to nije potrebno (ukljuÄena svetla, voÄenje procesa na nepotrebno visokom temperaturama i sliÄno).
Dodatne koristi uvoÄenja mera za energetsku efikasnost obuhvataju:
ā manja energetska zavisnost,
ā smanjenje zagaÄenosti,
ā direktno uticanje na poboljÅ”anje životnih uslova.
Koliko smo odmakli u uvoÄenju mera energetske efikanosti?
Mogli bismo da odgovorimo na ovo pitanje procenom da nas Äeka dug put. Evo zaÅ”toā¦
* PotroÅ”nja energije u Srbiji dvostruko je veÄa u odnosu na proseÄnu potroÅ”nju u 35 zemalja OECD-a,
* U naÅ”oj zemlji Äak 60 odsto finalne energije troÅ”i sektor zgradarstva,
* Vlasnici stanova i kuÄa u Srbiji mahom posmatraju predložene mere za energetsku efikasnost samo kao dodatni namet,
* Samo 10 odsto domaÄih investitora prepoznaje energetsku efikasnost kao komparativnu prednost u odnosu na konkurenciju.
S obzirom na to da se energija najviÅ”e rasipa u industrijskim pogonima i u sektoru zgradarstva, to znaÄi da se tu može ostvariti i najveÄi uÄinak pri primeni neophodnih mera za energetsku efikasnost.
ImajuÄi u vidu da Srbija ima obavezu da do 2020. godine ostvari uÅ”tedu finalne energije od 9 odsto u odnosu na potroÅ”nju iz 2008. godine formiran je Nacionalni akcioni plan za unapreÄenje energetske efikasnosti, a Beograd uskoro dobija i sopstveni Fond za unapreÄenje energetske efikasnosti kojim Äe biti pokrenut projekat masovnog poboljÅ”anja efikasnosti potroÅ”nje energije u javnim i privatnim zgradama u prestonici. UÅ”teda utroÅ”ene energije koja bi se mogla postiÄi uvoÄenjem planiranih mera mogla bi da iznosi od 15 odsto do 25 odsto po domaÄinstvu tako da se zadrži postojeÄi standard.
Izvor:Ā www.energetskiportal.rs