BalansirajuÄi izmeÄu nasleÄa klasiÄnih fasada javnih ustanova, britko-ledenog dostojanstva poslovnih i tržnih centara u aluminijumu i staklu, zelenih parkova sa drvoredima i ostrva betona, živi svoj život jedna metropola. SuoÄena sa stalnim trvenjima veÄito suprotstavljenih miÅ”ljenja o tome koji je pravi prototip velikog grada u ovom naÅ”em, 21. stoleÄu, vek provodi nekako uvek gibajuÄi se u smeru koji pokazuje veÄina. Za tog veka promeni mnoga lica. Neka od njih budu nestvarno lepa, a neka prihvati eto tako, silom prilike. Neka, pak, u prvo vreme od sebe daju samo nagoveÅ”taj, a konaÄnu sliku saÄuvaju kao nagradu za one koji su bili dovoljno mudri i strpljivi u Äekanju da im se prikaže u punom sjaju.
Fontana od najstarijih dana predstavlja obeležje gradskog jezgra, ukras koji je podizan u samom srediÅ”tu centralnog gradskog trga, od kog su u sva Äetiri smera polazile najveÄe ulice i dalje se granale na sporedne pod pravim uglom.
Ovaj rektangularni model grada, kao i mnoge druge urbane tekovine koje su iÅ”le daleko ispred svog doba, nasledili smo od Starih Rimljana. Od njih smo nasledili i poimanje fontane kao neÄega Å”to prevazilazi znaÄenje reÄi ukras. Fontana je najpre izvor vode, a voda simbol života. Fontana je i simbol sreÄe, zato okrenuvÅ”i joj leÄa treba zamisliti želju, a potom u nju baciti novÄiÄ, kako bi se ta želja sigurno ostvarila. Ili se bar tome nadao onaj ko je zamisli. U drevnoj kineskoj civilizaciji voda simbolizuje novac i napredak, a upravo je fontana objekat koji ima najjaÄu energetsku moÄ da privuÄe bogatstvo i prosperitet, stoga obavezno morate imati barem jednu u svojoj kuÄi ili dvoriÅ”tu. Prema fontani, meÄutim, morate imati i dužno poÅ”tovanje. Voda kroz nju mora neprestano da teÄe, oponaÅ”ajuÄi ciklus života i bujanje prirode, mora uvek biti Äista i bistra (jer mutna voda nagoveÅ”tava teÅ”ka vremena i dane izazova), a sa njenog dna redovno se mora uklanjati opalo liÅ”Äe i žabokreÄina kako ne bi ružili prizor.
Fontana je takoÄe liÄni peÄat jednog grada koji privlaÄi turiste. Sa svim njegovim arhitektonskim znamenjima, lice danaÅ”njeg Rima bilo bi mnogo drugaÄije da nije bilo fontane Di Trevi. Sa 26 metara visine i 50 metara Å”irine, kamena rapsodija maestra Nikole Salvija koju je 1762. dovrÅ”io Pietro BraÄi postavljanjem skulpture boga vode Okeanusa u centralnu niÅ”u, najveÄa je barokna fontana u gradu i jedna od najÄuvenijih na svetu. Njene prateÄe skulpture, isklesane prosto kao da je umetnik želeo da nam doÄara plandovanje bogova na nebeskom svodu, upotpunjuje osvetljenje koje veÄ sa prvim mrakom u oko i duÅ”u usaÄuje deo magije italijanske prestonice. Prema uverenju žitelja distrikta Di Trevi u kom se istoimena fontana nalazi, ko u nju baci novÄiÄ nesumnjivo Äe se kad-tad vratiti u Rim.
Kao i sve drugo, fontana je umetniÄko delo koje je tokom vekova takoÄe unekoliko menjalo svoj izgled. Kažemo unekoliko, jer uvek je bilo i biÄe onih koji smatraju da ova, poreklom antiÄka lepotica, treba da zadrži svoju suÅ”tinu uprkos svemu i ostane vizuelno āzamrznuta u vremenuā zajedno sa gradskom panoramom, Å”to je uostalom i danas vidljivo u nekim zemljama Starog kontinenta. Drugi se Ävrsto drže stanoviÅ”ta da u njenim slapovima baÅ” treba da se ogleda to novo, prkosno, savremeno lice jedne metropole, sa sve do u nedogled visokim vodoskokovima, viÅ”ebojnom rasvetom, pa Äak i muzikom.
To je upravo ono Å”to su na umu imali gradski oci Beograda, kada su doneli odluku da se u srpskoj prestonici ima podiÄi sada veÄ Äuvena muziÄka fontana na Slaviji. Isprva osuÄivana, pre svega zbog cene radova od 1,8 miliona evra, jedina fontana te vrste u ovom delu Evrope, koja je proizvedena u GrÄkoj, uprkos usputnim osporavanjima zaživela je u drugoj polovini 2017. godine. Neposredno nakon montiranja fontana je joÅ” neko vreme imala takozvano belo odelo – zaÅ”titnu opremu koja je Å”titila za vreme trajanja rekonstrukcije najpoznatijeg kružnog toka u Srbiji. Kada su uspeÅ”no obavljene prve probe protoka vode u kombinaciji sa muzikom, jedan kraÄi period bio je potreban kako bi se melodije usaglasile sa koreografijom mlaznica. Fontana na Slaviji sada puÅ”ta muziku sa memorisane plej-liste na kojoj su pesme koje se tematski odnose na Beograd, dva puta dnevno: od 9 do 11 sati, i uveÄe od 20 do 22 sata, a vikendom od 9 do 12 i od 18 do 22 Äasa.
Mlaznice u koordinaciji sa LED rasvetom proizvode i impresivne svetlosne efekte, tako da mogu formirati razliÄite vodene ukrase. Prema reÄima doskoraÅ”njeg gradskog menadžera Gorana VesiÄa, na poÄetku izgradnje govorilo se da Äe ovaj vodoskok poput svih ostalih u gradu raditi od 1. aprila do 1. novembra kako je predviÄeno pravilnikom o sezoni rada beogradskih javnih Äesmi i fontana, odnosno eventualno neÅ”to duže ako se spoljna temperatura vazduha ne spusti na nulu. MeÄutim, ova fontana ima ugraÄene specijalne grejaÄe koji omoguÄavaju da mlaznice ispuÅ”taju vodu i na -20, zahvaljujuÄi Äemu može da radi cele zime.
Pored toga, njeni senzori automatski prilagoÄavaju režim rada putem specijalnog kompjuterskog softvera – u sluÄaju da duva jaka koÅ”ava smanjuje se visina mlaza, ili, ako su vremenske prilike zaista nepovoljne, sistem aktivira režim mirovanja. VesiÄ je objasnio da Äe izgled ovog dela grada biti zaokružen zavrÅ”etkom radova na izgradnji parka izmeÄu ulice Kralja Milutina i Slavije. Planirano je da se u njemu postavi totem Äijim pokretanjem ruÄno može da se menja visina slapova, a koji Äe tokom vikenda biti dostupan deci.
U gradske rukovodioce koji su u potpunosti uvideli privlaÄnost modernih fontana za posetioce i moguÄnost da se njihova atraktivnost dobro unovÄi svakako treba svrstati lokalnu samoupravu u Jagodini. Ovaj pomoravski grad danas se može pohvaliti vodopadom i sistemom fontana dužine 122 metra, najdužim na Balkanu, koje gotovo svakodnevno ciljano dolaze da vide posetioci iz Äitave Srbije. Prema nekim nagoveÅ”tajima primer Beograda slediÄe i Novi Sad, koji Äe svoju muziÄku fontanu dobiti ove godine.
Äak i najveÄi skeptici nisu u stanju da poreknu veliÄanstvenost i lepotu modernih fontana Å”irom sveta, pred kojom samo može da vam se otme jedno glasno āwowā. Zato smo odluÄili da vam predstavimo deset najlepÅ”ih fontana na svetu i ostavimo vas da uživate u prizoru.
-Fontana ispred hotel-kazina āBelaÄoā u Las Vegasu
ReÄ je o muziÄkoj fontani za koju kažu da ima pomalo pompezan repertoar, ali Å”ta Äete, ipak je to Las Vegas.
-Fontana bogatstva, Singapur
Legenda kaže da ako Å”etate oko baze sa vodom, sa rukom u vodi, i zamislite želju, ona Äe se ostvariti.
-Fontana Crown u Äikagu
Glavni turistiÄki magnet āvetrovitog gradaā kako se Äikago joÅ” naziva, smeÅ”tena u parku Milenijum. Mnogi su se bojali da Äe poremetiti estetski koncept parka, a sada je jedna od glavnih atrakcija i ponos graÄana.
-Fontana di Trevi, Rim
U lavirintu uskih i vijugavih ulica Rim krije ovaj blistavi dragulj baroka, jedan od najreprezentativnijih primera raskoÅ”nosti ove umetniÄke epohe.
-Moonlight rainbow (MeseÄeva duga), Južna Koreja
Sa skoro 10 000 LED mlaznica rasporeÄnih sa obe strane mosta Banpo, najduža fontana ovog tipa daje odreÄenu vrstu romantike užurbanoj svakodnevici grada
-Fontana Oval, Trivoli
-Dubai fontana, Dubai
Preko 6600 sijalica i 25 projektora koji generiÅ”u vizuelni spektar od preko 1000 apstraktnih kompozicija Äini ovu fontanu najsjajnijom taÄkom na Bliskom Istoku.
-Fontana Kralj Fahd, Saudijska Arabija
Voda koja teÄe kroz ovu fontanu dostiže visinu i do 312 metara pri brzini od 375km/h
-Giant wild goose, Kina
Bilo da ste sluÄajni prolaznik ili stanovnik, jednostavno morate zastati i sa uživanjem gledati ovu fontanu koju Äini Äudesna fuzija osvetljenja, muzike i mlazeva vode koji Å”uÅ”te u ritmu melodija
-The Unisphere, Njujork
Ovde zapravo u centru pažnje nije sama fontana, veÄ ogromna ÄeliÄna replika planete Zemlje koja se nalazi u okviru bazena. Konstruisana je kao simbol njujorÅ”ke Svetske izložbe (World expo) Äija je tema bila āMir kroz razumevanjeā. Reprezentuje ideju globalnog mira.
Autor: Jelena MitroviÄ, diplomirani novinar