Penthouse na DorÄolu razvijali smo kao arhitektonsko istraživanje odnosa izmeÄu prostora, svetla i urbanog konteksta. SmeÅ”ten u delu grada koji nosi snažan identitetski naboj, projekat polazi od razumevanja onoga Å”to Christian Norberg-Schulz definiÅ”e kao genius loci – duh mesta.
DorÄol, kao viÅ”eslojni urbani pejzaž, oblikovan je istorijskim sedimentima, promenama politiÄkih i kulturnih paradigmi i savremenim naÄinom života. Shodno tome, arhitektura u takvom kontekstu ne može biti izolovani artefakt; ona mora biti svesna svog položaja unutar Å”ire prostorne i simboliÄke mreže.

U takvom kontekstu, svaki arhitektonski zahvat podrazumeva svesno pozicioniranje unutar urbane matrice, a iz profesionalne odgovornosti prema arhitekturi.
Projektovanje smo zapoÄeli od razumevanja grada kao živog sistema, a stan kao njegove mikrokosmiÄke refleksije. U takvom kontekstu, naÅ” stav prema arhitekturi nije neutralan; veÄ smo reagovali i preispitivali prostor u odnosu na Å”iri urbani pejzaž.
Visinska pozicija stana i otvorene vizure ka panorami Beograda postale su glavne taÄke projektantskog procesa. Pogled ovde nismo tretirali kao luksuzni dodatak, veÄ kao aktivni arhitektonski instrument.

On menja percepciju prostora, produžava njegove granice i uvodi dimenziju grada u svakodnevni život korisnika. Linije horizonta, krovovi, siluete crkava i savremene strukture stapaju se u jedinstvenu vizuelnu matricu koja kontinuirano utiÄe na unutraÅ”nji ambijent.
PostojeÄa organizacija prostora nije u potpunosti odgovarala potencijalu lokacije pa smo intervenciju zapoÄeli temeljnom reorganizacijom funkcionalne Å”eme.
Uklanjanjem suviÅ”nih barijera i redefinisanjem komunikacionih tokova uspostavljena je nova prostorna logika zasnovana na protoÄnosti i jasnim vizuelnim osama. Otvaranjem linija pogleda ka eksterijeru omoguÄeno je da panoramski horizont postane sastavni deo enterijera. Trudili smo se da prostor organizujemo tako da se svetlo kreÄe neometano, dok se sekvence boravka smenjuju prirodnim ritmom.

Terasa predstavlja važan element kompozicije. Ona nije samo spoljaÅ”nja platforma, veÄ produžetak unutraÅ”njeg prostora ā ambijentalni filter kroz koji grad ulazi u dom. Dnevna zona se fluidno nadovezuje na terasu, briÅ”uÄi granicu izmeÄu unutraÅ”njeg i spoljaÅ”njeg. Ova integracija omoguÄava viÅ”eslojno iskustvo: jutarnja tiÅ”ina, podnevna energija i veÄernja atmosfera grada reflektuju se kroz promene svetla, senke i zvuka. Terasa tako postaje mesto susreta privatnog i javnog, intimnog i urbanog.

Prirodno svetlo je centralni protagonist projekta. Njegovo kretanje definiŔe atmosferu, oblikuje percepciju i aktivira materijalnost prostora. U skladu sa teorijama o atmosferi prostora, materijali su birani zbog svoje sposobnosti da reflektuju, apsorbuju ili transformiŔu svetlosne impulse.

Odabrana paleta zasniva se na smirenim tonovima i taktilnim kvalitetima. Prirodno drvo donosi toplinu i stabilnost, mermer uvodi oseÄaj trajnosti i sofisticiranosti, dok staklene povrÅ”ine i refleksije pojaÄavaju dubinu prostora. Teksture drveta i sirove svile unose mekoÄu, dok pažljivo doziran zlatni akcenat reflektuje svetlost i diskretno naglaÅ”ava luksuz.
Svaka povrÅ”ina zamiÅ”ljena je kao reaktivna ā materijali se ne posmatraju statiÄno, veÄ kroz njihovu sposobnost da odgovore na promene osvetljenja tokom dana.
Centralni dizajnerski motiv jeste zlatni zid oblikovan u talasastoj formi. Ovaj element funkcioniÅ”e kao simboliÄki i fenomenoloÅ”ki akcenat. Talas evocira energiju, kontinuitet i ritam ā referenca na sunÄevu putanju i dinamiÄnost urbanog horizonta. Njegova reflektivna povrÅ”ina reaguje na promene osvetljenja, generiÅ”uÄi varijacije senki i tonova tokom dana.

Zid time postaje vremenski marker, element koji materijalizuje prolaznost trenutka i povezuje unutraÅ”nji doživljaj sa spoljnim svetom. Projektantski pristup Archit Studia nije dekoracija, veÄ narativni sloj projekta – medij izmeÄu intime doma i panoramskog horizonta koji ga okružuje.
Prostornom organizacijom jasno smo diferencirali javnu i privatnu zonu. Otvoreni dnevni prostor objedinjuje boravak, trpezariju i kuhinju u jedinstvenu celinu, naglaÅ”avajuÄi fluidnost i komunikaciju. Nasuprot tome, tri spavaÄe sobe sa sopstvenim kupatilima projektovane su kao mirne, introspektivne celine. Prelazi izmeÄu zona pažljivo su modulirani, Äime se postiže ravnoteža izmeÄu otvorenosti i privatnosti.
NameÅ”taj renomiranih proizvoÄaÄa integrisali smo u arhitektonsku kompoziciju bez dominacije nad njom. Äiste linije i uravnotežene proporcije stvaraju oseÄaj kultivisane elegancije. Rasveta je koncipirana kao slojeviti sistem koji dopunjuje prirodnu iluminaciju. Indirektni izvori naglaÅ”avaju teksture, dok akcentna svetla oblikuju fokusne taÄke.

VeÄernja atmosfera transformiÅ”e prostor u smiren, introspektivan ambijent, potvrÄujuÄi ideju da arhitektura mora reagovati na temporalnu dimenziju stanovanja. Kretanje kroz stan odvija se intuitivno i neometano, bez naglih prekida ili vizuelnih konflikata. Prostorne sekvence razvijaju se logiÄno, podstiÄuÄi oseÄaj jasnoÄe i smirenosti.
Arhitekturu smo upotrebili kao medij percepcije ā ona oblikuje naÄin na koji se grad doživljava, filtrira i internalizuje. Namera nam je bila stvoriti projekat u kojem prostor nije samo funkcionalni okvir, veÄ iskustvena struktura.
U tom smislu, projekat potvrÄuje da savremeno stanovanje može biti istovremeno racionalno organizovano i duboko iskustveno, utemeljeno u kontekstu i otvoreno prema horizontu grada.

Faktografija
- Naziv projekta: Penthouse DorÄol
- Autor projekta: Jelena StepanoviÄ Archit Studio
- Autorski tim: Jelena StepanoviÄ, Miljana ÄiriÄ, Ankica BatiniÄ
- Namena: Stambeni objekat
- Lokacija: DorÄol, Beograd
- PovrŔina: 250 m2
- Godina projektovanja: 2024.
- Godina realizacije: 2025.
- Fotografija: Nikola VulikiÄ
Autor teksta: Jelena StepanoviÄ, Archit Studio

