Poslednjih osam dana svet je ozbiljno uzdrman velikom katastrofom koja je pogodila turski i sirijski narod. Razorni zemljotres u Turskoj i Siriji napravili su ogromnu materijalnu Å”tetu, ali ono Å”to je daleko teže odneli su veliki broj ljudskih života. Nažalost brojevi na dnevnom nivou rastu po nekoliko hiljada. Trenutna procena je oko 37.000 žrtava. MeÄutim, kako dani odmiÄu strahuje se da Äe taj broj biti mnogo veÄi.
Zemljotres u Turskoj i Siriji nastao je kao posledica pritiskanja anadolske tektonske ploÄe, na kojoj se nalazi veliki deo Turske, dok se ona dalje nalazi izmeÄu evroazijske, arapske i afriÄke tektonske ploÄe. Njihovim pomeranjem i trenjem doÅ”lo je do izbijanja velikog pritiska, Å”to je rezultiralo zemljotresom.
ZaŔto zemljotres u Turskoj i Siriji ima tako teŔke posledice
Zemljotres u Turskoj i Siriji je uzdrmao i struÄnu javnost koja katastrofalne posledice ovih razmera vidi u tri glavna razloga.
Prvi je svakako velika jaÄina od 7,8ā° i 7,5ā° Rihterove skale na maloj dubini od svega 18 km i 10 km, Å”to je uticalo na njegovu razornost na povrÅ”ini. I ne samo to. Rasedna linija potresa iÅ”la je kroz veoma naseljena mesta i to u dužini od 400 km, Å”to je rezultiralo velikim oÅ”teÄenjima i uruÅ”avanjem objekata.
Drugi razlog je vreme, negde oko dva sata posle ponoÄi, kada je velika veÄina stanovnika u svojim domovima i spava. Drugim reÄima, reakcija na sam zemljotres je bila smanjene brzine i efikasnosti.
TreÄi razlog ukazuje da su zgrade veoma loÅ”e graÄene. Naime, kada je 1999. godine katastrofalni zemljotres pogodio Izmir, donet je zakon po kome zgrade moraju biti graÄene po taÄno utvrÄenim propisima, kako bi pružile Å”to veÄu otpornost u sluÄaju zemljotresa. Ovih dana, nažalost, primeÄujemo da zakon nije u potpunosti primenjen i da je puno zgrada nekvalitetno sagraÄeno. Dokaz toga su i Äinjenice da su se neke nove zgrade ruÅ”ile kao kule od karata. Bukvalno su se uruÅ”avale do temelja. Upravo prva hapÅ”enja u Turskoj potvrÄuju da je bilo malverzacije u gradnji i da su neki objekti nelegalno dobijali upotrebne dozvole.
Zemljotresi i gradnja u Japanu
Japan se nalazi na jednom od najtrusnijih podruÄja na Zemlji, poznatijem kao āvatreni pojas Pacifikaā. Zemljotresi su ovde Äesta i normalna pojava. Nakon velikih katastrofa koje su pogodile Japan, jedna od najtežih bila je 1923. godine kada je poginulo 140.000 ljudi. Da bi se spreÄile nove tragedije, veÄ posle Drugog svetskog rata, japanska vlada je poÄelo sa uvoÄenjem standarda prilikom podizanja zgrada koje uspeÅ”no odolevaju ili imaju najmanja moguÄa oÅ”teÄenja prilikom razornih zemljotresa. Pitate se Å”ta rade Japanci? Evo odgovora.
Japanci imaju tri standarda otpornosti zgrada na zemljotres:
- TaiÅ”in ā minimalni zahtev koji nalaže da stubovi, grede, zidovi moraju biti minimalne debljine kako bi lako odolevali potresima. Odnosno kako bi bili fleksibilni na potrese i savijanja, bez pucanja;
- SeiÅ”in ā primenjuje se za visoke zgrade u vidu debelih slojeva gume, koji se postavljaju ispod temelja, Äime apsorbuju snažne pokrete tla;
- MenÅ”in ā najsavremeniji, najbolji i najskuplji vid zaÅ”tite. Äitava konstrukcija je slojevima Äelika, gume, olova izolovana od tla, tako da se i kreÄe neovisno od kretanja tla. Zapravo, uz pomoÄ ovih materijala amortizuju se pokreti koji se deÅ”avaju u tlu.
Pored ova tri kriterijuma, Japanci koriste ÄeliÄne konstrukcije umesto armiranog betona, koje su savitljivije i fleksibilnije, Äime se spreÄava pucanje i uruÅ”avanje Äitavog objekta. Uglavnom koriste ÄeliÄne materijale koji mogu pružiti odgovarajuÄu jaÄinu, a ujedno i amortizovati ljuljanje i jake pokrete.
Iako mnogi struÄnjaci navode da ne postoje znaci koji bi upozorili na nadolazeÄi zemljotres, Japanci su uspeli da projektuju sisteme tzv. ranog upozorenja. Ovi sistemi detektuju promene koje ukazuju na zemljotres, Äime daju vremena da se ljudi sklone na bezbednija mesta.
Na osnovu svega, moramo zakljuÄiti da i protiv prirodnih katastrofa postoje oblici i naÄini borbe i reÅ”enja. Usvajanjem novih oblika gradnje, ali i poÅ”tovanjem zakona katastrofe se mogu svesti na najmanju moguÄu meru. Ali izgleda da je i dalje Äovek sebi najveÄa pretnja. Nadajmo se da Äe ovaj zemljotres u Turskoj i Siriji uticati na svest ljudi, na uvoÄenje mera i poÅ”tovanje zakona i da se ovakve katastrofe viÅ”e neÄe deÅ”avati.
foto: www.pixabay.com