Prvi deo ovog Älanka možete proÄitati na LINKU.
Drugi deo ovog Älanka možete proÄitati na LINKU.
Å irom sveta u 2020. godini se posle mera zakljuÄavanja dogodila i promena u energetskom miksu, koji se u proseku pomerio prema OIE. Uzrok su smanjena potražnja za elektriÄnom energijom, niži operativni troÅ”kovi i propisani prioritet pristupa mreži na strani obnovljivih izvora. U SAD je prirodni gas ostao vodeÄi energent za proizvodnju elektriÄne od marta 2020. godine.
Za vreme uvoÄenja mera zatvaranja i smanjivanja potroÅ”nje, obnovljivi izvori su daleko nadmaÅ”ili doprinos termoelektrana na ugalj. U Indiji se jaz izmeÄu uglja i obnovljivih izvora znatno smanjio posle primene prvih mera zakljuÄavanja. UÄeÅ”Äe uglja u energetskom miksu od tada neprestano ostaje na manje od 70% Å”to je u skladu sa dugoroÄnim ambicijama. Indija planira poveÄanje uÄeÅ”Äa zelene energije. U Kini je postepeno izvrÅ”eno popuÅ”tanje mera zakljuÄavanja poÄevÅ”i od druge polovine marta 2020. godine, Å”to je dovelo do laganog rasta uÄeÅ”Äa proizvodnje iz uglja, dok su obnovljivi izvori zadržali veliko uÄeÅ”Äe u energetskom miksu.
U EU su pad potroÅ”nje elektriÄne energije i veÄa proizvodnja iz obnovljivih izvora doveli do smanjenja proizvodnje elektriÄne energije iz fosilnih goriva. U nekoliko zemalja EU a posebno u Italiji, Å paniji i NemaÄkoj tokom perioda zakljuÄavanja postignuti su novi rekordi u proizvodnji iz obnovljivih izvora. Njihovo uÄeÅ”Äe je ostalo i dalje veliko kada su se mere ublažavale. Proizvodnja u nuklearnim elektranama u EU u 2021. godini bila je znatno manja od one iz 2019. godine.
Suprotno tome, proizvodnja elektriÄne energije iz prirodnog gasa poveÄala se u energetskom miksu zbog niskih cena gasa, koji je sredinom juna 2020. godine postao drugi najveÄi izvor proizvodnje elektriÄne energije posle obnovljivih izvora.
Potražnja za energijom u EU a time i ukupni miks proizvodnje jednaki su nivoima iz 2019. godine. Prema proceni, svetskih energetskih struÄnjaka za sada je izvesno da je Covid 19 usmerio strukturni pad globalne potražnje za ugljem. Prema analizama i scenarijima IEA i potražnji za ugljem u proizvodnji elektriÄne energije neÄe da se vrati na nivo pre krize, a njegovo uÄeÅ”Äe u globalnom energetskom miksu 2040. godine moglo bi prvi put od industrijske revolucije da padne ispod 20%.
Izgleda da je kraj 2021. godine demantovao prognoze IEA. OIE na kraju ove godine ne mogu da zadovolje predviÄanja. Imamo povratak na neobnovljive izvore, naroÄito na ugalj za proizvodnju elektriÄne energije. Ovakva predviÄanja su ozbiljno uzdrmala EU, poÅ”to je ona siromaÅ”na neobnovljivim izvorima energije, a mala je bila i iskoriÅ”Äenost sunca i vetra.
SITUACIJA U EU I SVETU
EU je najdalje otiÅ”la u eliminaciji uglja. Sasvim je drugaÄija situacija u ostatku sveta. U ovom trenutku prema izveÅ”taju portala Global Coal Prant Trackter u 62 zemlje sveta je u planu da se gradi 1600 termoelektrana na ugalj, od Äega 27 u EU. Novim TE na ugalj kako se navodi u Biltenu Agencije za energetiku Srbije uveÄala bi se svetska proizvodnja elektriÄne energije iz ovog energenta za 45%. Ovo deluje neverovatno imajuÄi u vidu da je proizvodnja elektriÄne energije iz uglja pod napadima zapada, posebno zemalja EU i SAD.
Bilo kakav novi zeleni dogovor, Pariski klimatski sporazum ili regulatorno izbacivanje uglja od strane EU i ameriÄke Agencije za zaÅ”titu životne sredine (EPA) nadoknaÄuje Japan, Indija i Kina. I sama EU gradi 27 elektrana na ugalj jer je previÅ”e zavisna od kapaciteta proizvodnje iz vetra i sunca.
Zapad sa SAD i EU na Äelu vrÅ”i energetsko samoubistvo, kada odbija da prihvati i reguliÅ”e postrojenja za proizvodnju elektriÄne energije HELE na ugalj sa manjom emisijom do 45%.
Mimo Zapada ugalj se koristi viÅ”e nego ikada. Kina, Japan i Indija grade nove elektriÄne centrale visoke efikasnosti sa niskim emisijama (high efficiency low emission ā HELE).
Postrojenja za proizvodnju elektriÄne energije HELE deluju na viÅ”im temperaturama od normalnih i uz poveÄanu efikasnost. ElektriÄne centrale funkcioniÅ”u na nivou 45% niže emisije CO2 i drugih Å”tetnih gasova nego u postojeÄim termoelektranama na ugalj.
ZvaniÄna indijska energetska strategija zasniva se na odluci da Äe ugalj da bude glavni izvor elektriÄne energije te zemlje. Japan priprema izgradnju 22 HELE elektrane koje bi zamenile nuklearke ugaÅ”ene posle katastrofe u FukuÅ”imi. Kina planira da izgradi Äak 300 HELE elektrana u zemlji i inostranstvu. Ono Å”to im daje posebnu prednost svakako je Äinjenica da HELE elektrane proizvode drastiÄno viÅ”e elektriÄne energije od obnovljivih izvora. Glavni razlog je Å”to HELE postrojenja imaju iskoriÅ”Äenost kapaciteta 86% dok je kod koriÅ”Äenja energije vetra iskoriÅ”Äenost 35% a solarna postrojenja daju iskoriÅ”Äenost kapaciteta 22%.
POTRAŽNJA ELEKTRIÄNE ENERGIJE
Trenutno je najveÄi pad potražnje u poslednjih nekoliko decenija. OÄekuje se da Äe globalna potražnja za elektriÄnom energijom skromno porasti u 2022. godini. Prema izveÅ”taju IEA pad tražnje za elektriÄnom energijom u 2020. godini je bio 2,2%.
Prognozira se da Äe potražnja za elektriÄnom energijom u 2022. godini da poraste za 3%. To Äe biti znaÄajno manje od oporavka potražnje za elektriÄnom energijom, koja je bila viÅ”e Äak za 7% u 2010. godini, godinu dana posle globalne finansijske krize. IEA oÄekuje da Äe rast potroÅ”nje u 2022. godini da predvodi porast potroÅ”nje u Kini, Indiji i drugim privredama u usponu. U Evropi je potražnja za elektriÄnom energijom proÅ”le godine opala za 5%. Obnovljivi izvori energije u 2019. godini zadovoljili su u Evropi 17% potreba za elektriÄnom energijom.
U Evropi je potražnja ze elektriÄnom energijom proÅ”le godine opala za 5%. Obnovljivi izvori energije u 2019. godini zadovoljili su u Evropi 17% potreba za elektriÄnom energijom. U 2020. godini su zadovoljavali Äak 42%, dok je proizvodnja iz uglja opala za 15% a iz nuklearnih elektrana 12%. To je najveÄi pad u protekle dve decenije. Najmanji pad zabeležila je proizvodnja elektriÄne energije iz gasa, koja je sa 771 milijardi kWh pala na 732 milijarde kWh.
Autor teksta: Prof. dr Dragan Å kobalj


