Connect with us
Energetska efikasnost

Potrebe Evrope za gasom: Obnovljivi izvori energije uzimaju primat

Prvi deo ovog članka možete pročitati na LINKU.

Drugi deo ovog članka možete pročitati na LINKU.

Å irom sveta u 2020. godini se posle mera zaključavanja dogodila i promena u energetskom miksu, koji se u proseku pomerio prema OIE. Uzrok su smanjena potražnja za električnom energijom, niži operativni troÅ”kovi i propisani prioritet pristupa mreži na strani obnovljivih izvora. U SAD je prirodni gas ostao vodeći energent za proizvodnju električne od marta 2020. godine.

Za vreme uvođenja mera zatvaranja i smanjivanja potroÅ”nje, obnovljivi izvori su daleko nadmaÅ”ili doprinos termoelektrana na ugalj. U Indiji se jaz između uglja i obnovljivih izvora znatno smanjio posle primene prvih mera zaključavanja. UčeŔće uglja u energetskom miksu od tada neprestano ostaje na manje od 70% Å”to je u skladu sa dugoročnim ambicijama. Indija planira povećanje učeŔća zelene energije. U Kini je postepeno izvrÅ”eno popuÅ”tanje mera zaključavanja počevÅ”i od druge polovine marta 2020. godine, Å”to je dovelo do laganog rasta učeŔća proizvodnje iz uglja, dok su obnovljivi izvori zadržali veliko učeŔće u energetskom miksu.

U EU su pad potroÅ”nje električne energije i veća proizvodnja iz obnovljivih izvora doveli do smanjenja proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva. U nekoliko zemalja EU a posebno u Italiji, Å paniji i Nemačkoj tokom perioda zaključavanja postignuti su novi rekordi u proizvodnji iz obnovljivih izvora. Njihovo učeŔće je ostalo i dalje veliko kada su se mere ublažavale. Proizvodnja u nuklearnim elektranama u EU u 2021. godini bila je znatno manja od one iz 2019. godine.

Suprotno tome, proizvodnja električne energije iz prirodnog gasa povećala se u energetskom miksu zbog niskih cena gasa, koji je sredinom juna 2020. godine postao drugi najveći izvor proizvodnje električne energije posle obnovljivih izvora.

Potražnja za energijom u EU a time i ukupni miks proizvodnje jednaki su nivoima iz 2019. godine. Prema proceni, svetskih energetskih stručnjaka za sada je izvesno da je Covid 19 usmerio strukturni pad globalne potražnje za ugljem. Prema analizama i scenarijima IEA i potražnji za ugljem u proizvodnji električne energije neće da se vrati na nivo pre krize, a njegovo učeŔće u globalnom energetskom miksu 2040. godine moglo bi prvi put od industrijske revolucije da padne ispod 20%.

Izgleda da je kraj 2021. godine demantovao prognoze IEA. OIE na kraju ove godine ne mogu da zadovolje predviđanja. Imamo povratak na neobnovljive izvore, naročito na ugalj za proizvodnju električne energije. Ovakva predviđanja su ozbiljno uzdrmala EU, poÅ”to je ona siromaÅ”na neobnovljivim izvorima energije, a mala je bila i iskoriŔćenost sunca i vetra.

SITUACIJA U EU I SVETU

EU je najdalje otiÅ”la u eliminaciji uglja. Sasvim je drugačija situacija u ostatku sveta. U ovom trenutku prema izveÅ”taju portala Global Coal Prant Trackter u 62 zemlje sveta je u planu da se gradi 1600 termoelektrana na ugalj, od čega 27 u EU. Novim TE na ugalj kako se navodi u Biltenu Agencije za energetiku Srbije uvećala bi se svetska proizvodnja električne energije iz ovog energenta za 45%. Ovo deluje neverovatno imajući u vidu da je proizvodnja električne energije iz uglja pod napadima zapada, posebno zemalja EU i SAD.

Bilo kakav novi zeleni dogovor, Pariski klimatski sporazum ili regulatorno izbacivanje uglja od strane EU i američke Agencije za zaÅ”titu životne sredine (EPA) nadoknađuje Japan, Indija i Kina. I sama EU gradi 27 elektrana na ugalj jer je previÅ”e zavisna od kapaciteta proizvodnje iz vetra i sunca.

Zapad sa SAD i EU na čelu vrŔi energetsko samoubistvo, kada odbija da prihvati i reguliŔe postrojenja za proizvodnju električne energije HELE na ugalj sa manjom emisijom do 45%.
Mimo Zapada ugalj se koristi viÅ”e nego ikada. Kina, Japan i Indija grade nove električne centrale visoke efikasnosti sa niskim emisijama (high efficiency low emission – HELE).
Postrojenja za proizvodnju električne energije HELE deluju na viÅ”im temperaturama od normalnih i uz povećanu efikasnost. Električne centrale funkcioniÅ”u na nivou 45% niže emisije CO2 i drugih Å”tetnih gasova nego u postojećim termoelektranama na ugalj.

Zvanična indijska energetska strategija zasniva se na odluci da će ugalj da bude glavni izvor električne energije te zemlje. Japan priprema izgradnju 22 HELE elektrane koje bi zamenile nuklearke ugaÅ”ene posle katastrofe u FukuÅ”imi. Kina planira da izgradi čak 300 HELE elektrana u zemlji i inostranstvu. Ono Å”to im daje posebnu prednost svakako je činjenica da HELE elektrane proizvode drastično viÅ”e električne energije od obnovljivih izvora. Glavni razlog je Å”to HELE postrojenja imaju iskoriŔćenost kapaciteta 86% dok je kod koriŔćenja energije vetra iskoriŔćenost 35% a solarna postrojenja daju iskoriŔćenost kapaciteta 22%.

POTRAŽNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Trenutno je najveći pad potražnje u poslednjih nekoliko decenija. Očekuje se da će globalna potražnja za električnom energijom skromno porasti u 2022. godini. Prema izveÅ”taju IEA pad tražnje za električnom energijom u 2020. godini je bio 2,2%.

Prognozira se da će potražnja za električnom energijom u 2022. godini da poraste za 3%. To će biti značajno manje od oporavka potražnje za električnom energijom, koja je bila viÅ”e čak za 7% u 2010. godini, godinu dana posle globalne finansijske krize. IEA očekuje da će rast potroÅ”nje u 2022. godini da predvodi porast potroÅ”nje u Kini, Indiji i drugim privredama u usponu. U Evropi je potražnja za električnom energijom proÅ”le godine opala za 5%. Obnovljivi izvori energije u 2019. godini zadovoljili su u Evropi 17% potreba za električnom energijom.

Distribucija električne energije

Distribucija električne energije

U Evropi je potražnja ze električnom energijom proÅ”le godine opala za 5%. Obnovljivi izvori energije u 2019. godini zadovoljili su u Evropi 17% potreba za električnom energijom. U 2020. godini su zadovoljavali čak 42%, dok je proizvodnja iz uglja opala za 15% a iz nuklearnih elektrana 12%. To je najveći pad u protekle dve decenije. Najmanji pad zabeležila je proizvodnja električne energije iz gasa, koja je sa 771 milijardi kWh pala na 732 milijarde kWh.

Autor teksta: Prof. dr Dragan Å kobalj