Zadatak naÅ”e redakcije, izmeÄu ostalog je i informisanje i praÄenje tema iz Å”ireg polja graÄevinskog sektora. U rubrici GraÄevinski nedeljnik napravili smo kratak osvrt deÅ”avanja od javnog znaÄaja, planova za buduÄnost i pomaka u smislu energetske efikasnosti, teme koja sve viÅ”e biva eksploatisana i u naÅ”oj zemlji i koja, Äini se, prihvata znaÄaj Å”tednje energije iz viÅ”e aspekata.
Å to se novih zakona i regulativa tiÄe, na sajtu ministarstva graÄevine,saobraÄaja i infrastrukture pojavile su se izmene zakona o planiranju i izgradnji. Naime, kako piÅ”e na pomenutoj stranici ministarstva, stupanjеm na snagu Zakona o izmеnama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji (āSlužbеni glasnik RSā broj 83/2018, u daljеm tеkstu: Zakon), 6. novеmbra 2018. godinе, izdavanjе licеnci za odgovornog projеktanta, odgovornog urbanistu, odgovornog prostornog planеra i odgovornog izvoÄaÄa radova u nadlеžnosti jе Ministarstva graÄŠµvinarstva, saobraÄaja i infrastrukturе, odnosno ukinuto jе ovlaŔĊµnjе kojе jе Inžеnjеrska komora Srbijе (u daljеm tеkstu: Komora) imala za ovaj dеlokrug poslova u skladu sa ranijе važеÄim zakonom. Postupci zapoÄŠµti prеd Komorom do stupanja na snagu zakona biÄŠµ okonÄani u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji (āSl. glasnik RSā, br. 72/09, 81/09 ā ispravka, 64/10 ā US, 24/11, 121/12, 42/13 āUS, 50/13 ā US, 98/13 ā US, 132/14 i 145/14) izdavanjеm licеncе od stranе Komorе. Uz obrazac zahtеva za izdavanjе licеncе podnosi sе dokaz o uplati rеpubliÄkе administrativnе taksе, a podaci u vеzi sa plaÄanjеm taksе mogu sе prеuzеti na linkovima ispod tеksta. Å to se struÄnih ispita tiÄe, oni Äe se polagati u Komori, prеd komisijama kojе su vŠµÄ ranijе formiranе rеŔеnjеm ministra graÄŠµvinarstva, saobraÄaja i infrastrukturе.
LiÄnе i ostalе licеncе kojе su izdatе u skladu sa do sada važеÄim zakonom ostaju na snazi, osim ukoliko sе stеknu uslovi za njihovo oduzimanjе u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima donеtim na osnovu njеga. Važеnjе licеnci nijе uslovljеno plaÄanjеm godiÅ”njе Älanarinе u Komori, piÅ”e na sajtu. Detaljnije o ovoj regulativi možete proÄitati na https://www.mgsi.gov.rs
Tanjug je proÅ”le sednice bio izvor informacije u kojoj je zamenik gradonaÄelnika Beograda Goran VesiÄ priÄao upravo o nelagalnoj gradnji koja nažalost kod nas joÅ” uvek nije reÅ”eno pitanje. Kako je VesiÄ rekao, gradski inspektori, pripadnici MUP-a i tužilaÅ”tvo uÄestvuju u spreÄavanju ove nelegalne radnje: āU narednih nekoliko meseci sruÅ”iÄe se nekoliko velikih nelegalnih objekata Äime Äemo pokazati odluÄnost da se neÄe viÅ”e dozvoljavati bespravna gradnja. Moja poruka nelegalnim graditeljima jeste da to viÅ”e ne Äine jer Äe snositi poslediceā, istakao je VesiÄ za Studio B. On je tada precizirao da Äe se najpre ruÅ”iti ādivljiā objekti na javnim povrÅ”inama jer oni ugrožavaju bezbednost i život ljudi, a potom Äe se odluÄivati o drugim objektima.
Dotakao se i planova za nove projekte i podsetio da Äe se Stari tramvajski most prebaciti na lokaciju kojom Äe se povezati Ada Ciganlija i Novi Beograd.
Beta je prenela vest o novinama u elektronskom plaÄanju koja Äe obuhvatiti i graÄevinske radnike na teriotoriji Republike Srbije. Naime, kako je prenela ova agencija, Od 2019. u Srbiji Äe biti omoguÄeno elektronsko plaÄenje poreza na imovinu, kao i vauÄeri za sezonske radnike, odnosno njihova elektronska prijava.
„Od 1. januara poÄinje da radi jedinstvena baza lokalnih poreskih administracija, tako da Äe graÄani preko interneta moÄi da pristupe bazi podataka, da pogledaju svoje dugovanje za porez na imovinu i da ga elektronski plate“, rekla je premijerka Ana BrnabiÄ novinarima. Kako je dodala, od 8. januara prvi put u Srbiji poÄinje da važi i sistem vaÄera za sezonske radnike i to najpre za one u poljoprivredi, a isti sistem biÄe proÅ”iren i na sezonske radnike u graÄevinarstvu.
Kao Å”to smo naveli na poÄetku, energetska efikasnost je i u Srbiji sve ÄeÅ”Äa tema i radi se na tome kako na državnom nivou tako i u privatnom sektoru kroz razne seminare i konferencije da se ova tema Å”to viÅ”e približi javnom sektoru. Privredna komora Srbije organizovala je aktivnosti u tom smeru. Naime, PKS i stalna konferencija gradova i opÅ”tina, uz podrÅ”ku Kancelarije za javna ulaganja Republike Srbije, organizovali su skup u okviru projekta āBioVillā i program āRazvoj održivog tržiÅ”ta bioenergije u Srbijiā, koji u okviru nemaÄke razvojne saradnje sprovodi GIZ. Jasno je da je ova tema kompleksa, oko toga su se složili i uÄesnici skupa, ali kako su rekli, projekti su izvodljivi i za to je kljuÄna razmena iskustava iz prakse i upoznavanje sa uspeÅ”nim poslovnim modelima Na konferenciji su se okupili predstavnici državnih institucija, lokalnih samouprava, privrednici i eksperti iz Srbije i inostranstva. Milica VukadinoviÄ, struÄni savetnik GIZ-ovog programa āRazvoj održivog tržiÅ”ta bioenergije u Srbiji“ priÄala je o uspeÅ”noj realizaciji u polju Biomase u Srbiji i osvrnula se na upotrebu iste za grejanje javnih objekata na primeru gradova Pirota i Priboja.
Važnost strateÅ”kog opredeljenja gradova i opÅ”tina za uspeh projekata u oblasti bioneregije, potvrdio je i Miodrag GluÅ”ÄeviÄ, predstavnik Stalne konferencije gradova i opÅ”tina:āPo Zakonu o energetici toplotna energija je u nadležnosti lokalne samouprave, a novi Zakon o stanovanju i održavanju stambenih zgrada daje im u zadatak da savetuju graÄane o pitanjima energetske efikasnosti i koriÅ”Äenju obnovljivih izvora energije i tako podižu svest graÄana o važnosti energetske tranzicije. Da bi opÅ”tine krenule putem kojim su krenuli Priboj, Pirot, Vrbas, Kragujevac i Å abac potrebno je da postoji politiÄka volja i razumevanje ove problematike. TakoÄe važan je i kapacitet lokalnih samouprava da iznesu Äitav proces planiranja, tehniÄke dokumentacije i obezbeÄivanja finansijskih sredstava“, zakljuÄio je GluÅ”ÄeviÄ.
Na konferenciji su, izmeÄu ostalih, predstavljeni primeri bioenergetskog sela Busingen u NemaÄkoj, ali i sela KostojeviÄi u opÅ”tini Bajina BaÅ”ta, jedinog sela u Srbiji koje ima sistem daljinskog grejanja i za koji je uraÄen koncept kako da postane energetski nezavisno.
O istoj temi Privredna Komora Srbije priÄala je i na Studijskoj poseti Litvaniji koja je organizovana za struÄnjake iz Srbije na temu koriÅ”Äenja biomase za proizvodnju toplotne energije u sistemima daljinskog grejanja. Studijskim boravkom u Litvaniji omoguÄeno je struÄnjacima iz Srbije da se bolje upoznaju sa impresivnim rezultatima u oblasti koriÅ”Äenja biomase u ovoj zemlji. odnosno sa izuzetnim uspesima koje je Litvanija u kratkom roku postigla u konverziji goriva (sa prirodnog gasa na drvnu biomasu) u sistemima daljinskog grejanja.