Connect with us
Novosti

GRAĐEVINSKI NEDELJNIK: O biomasi, ruÅ”enju nelegalnih objekata i elektronskom plaćanju

Zadatak naÅ”e redakcije, između ostalog je i informisanje i praćenje tema iz Å”ireg polja građevinskog sektora. U rubrici Građevinski nedeljnik napravili smo kratak osvrt deÅ”avanja od javnog značaja, planova za budućnost i pomaka u smislu energetske efikasnosti, teme koja sve viÅ”e biva eksploatisana i u naÅ”oj zemlji i koja, čini se, prihvata značaj Å”tednje energije iz viÅ”e aspekata.

Å to se novih zakona i regulativa tiče, na sajtu ministarstva građevine,saobraćaja i infrastrukture pojavile su se izmene zakona o planiranju i izgradnji. Naime, kako piÅ”e na pomenutoj stranici ministarstva, stupanjеm na snagu Zakona o izmеnama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji (ā€žSlužbеni glasnik RSā€œ broj 83/2018, u daljеm tеkstu: Zakon), 6. novеmbra 2018. godinе, izdavanjе licеnci za odgovornog projеktanta, odgovornog urbanistu, odgovornog prostornog planеra i odgovornog izvođača radova u nadlеžnosti jе Ministarstva građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе, odnosno ukinuto jе ovlaŔćеnjе kojе jе Inžеnjеrska komora Srbijе (u daljеm tеkstu: Komora) imala za ovaj dеlokrug poslova u skladu sa ranijе važеćim zakonom. Postupci zapoÄŠµti prеd Komorom do stupanja na snagu zakona bićе okončani u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji (ā€žSl. glasnik RSā€, br. 72/09, 81/09 – ispravka, 64/10 – US, 24/11, 121/12, 42/13 –US, 50/13 – US, 98/13 – US, 132/14 i 145/14) izdavanjеm licеncе od stranе Komorе. Uz obrazac zahtеva za izdavanjе licеncе podnosi sе dokaz o uplati rеpubličkе administrativnе taksе, a podaci u vеzi sa plaćanjеm taksе mogu sе prеuzеti na linkovima ispod tеksta. Å to se stručnih ispita tiče, oni će se polagati u Komori, prеd komisijama kojе su vеć ranijе formiranе rеŔеnjеm ministra građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе.

Ličnе i ostalе licеncе kojе su izdatе u skladu sa do sada važеćim zakonom ostaju na snazi, osim ukoliko sе stеknu uslovi za njihovo oduzimanjе u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima donеtim na osnovu njеga. Važеnjе licеnci nijе uslovljеno plaćanjеm godiÅ”njе članarinе u Komori, piÅ”e na sajtu. Detaljnije o ovoj regulativi možete pročitati na https://www.mgsi.gov.rs

Tanjug je proÅ”le sednice bio izvor informacije u kojoj je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić pričao upravo o nelagalnoj gradnji koja nažalost kod nas joÅ” uvek nije reÅ”eno pitanje. Kako je Vesić rekao, gradski inspektori, pripadnici MUP-a i tužilaÅ”tvo učestvuju u sprečavanju ove nelegalne radnje: ā€žU narednih nekoliko meseci sruÅ”iće se nekoliko velikih nelegalnih objekata čime ćemo pokazati odlučnost da se neće viÅ”e dozvoljavati bespravna gradnja. Moja poruka nelegalnim graditeljima jeste da to viÅ”e ne čine jer će snositi poslediceā€œ, istakao je Vesić za Studio B. On je tada precizirao da će se najpre ruÅ”iti ā€ždivljiā€ objekti na javnim povrÅ”inama jer oni ugrožavaju bezbednost i život ljudi, a potom će se odlučivati o drugim objektima.

Dotakao se i planova za nove projekte i podsetio da će se Stari tramvajski most prebaciti na lokaciju kojom će se povezati Ada Ciganlija i Novi Beograd.

Beta je prenela vest o novinama u elektronskom plaćanju koja će obuhvatiti i građevinske radnike na teriotoriji Republike Srbije. Naime, kako je prenela ova agencija, Od 2019. u Srbiji će biti omogućeno elektronsko plaćenje poreza na imovinu, kao i vaučeri za sezonske radnike, odnosno njihova elektronska prijava.

„Od 1. januara počinje da radi jedinstvena baza lokalnih poreskih administracija, tako da će građani preko interneta moći da pristupe bazi podataka, da pogledaju svoje dugovanje za porez na imovinu i da ga elektronski plate“, rekla je premijerka Ana Brnabić novinarima. Kako je dodala, od 8. januara prvi put u Srbiji počinje da važi i sistem vačera za sezonske radnike i to najpre za one u poljoprivredi, a isti sistem biće proÅ”iren i na sezonske radnike u građevinarstvu.

biomass

Biomasa, Foto:pixabay.com

Kao Å”to smo naveli na početku, energetska efikasnost je i u Srbiji sve čeŔća tema i radi se na tome kako na državnom nivou tako i u privatnom sektoru kroz razne seminare i konferencije da se ova tema Å”to viÅ”e približi javnom sektoru. Privredna komora Srbije organizovala je aktivnosti u tom smeru. Naime, PKS i stalna konferencija gradova i opÅ”tina, uz podrÅ”ku Kancelarije za javna ulaganja Republike Srbije, organizovali su skup u okviru projekta ā€œBioVillā€ i program ā€œRazvoj održivog tržiÅ”ta bioenergije u Srbijiā€, koji u okviru nemačke razvojne saradnje sprovodi GIZ. Jasno je da je ova tema kompleksa, oko toga su se složili i učesnici skupa, ali kako su rekli, projekti su izvodljivi i za to je ključna razmena iskustava iz prakse i upoznavanje sa uspeÅ”nim poslovnim modelima Na konferenciji su se okupili predstavnici državnih institucija, lokalnih samouprava, privrednici i eksperti iz Srbije i inostranstva. Milica Vukadinović, stručni savetnik GIZ-ovog programa ā€žRazvoj održivog tržiÅ”ta bioenergije u Srbiji“ pričala je o uspeÅ”noj realizaciji u polju Biomase u Srbiji i osvrnula se na upotrebu iste za grejanje javnih objekata na primeru gradova Pirota i Priboja.

Važnost strateÅ”kog opredeljenja gradova i opÅ”tina za uspeh projekata u oblasti bioneregije, potvrdio je i Miodrag GluŔčević, predstavnik Stalne konferencije gradova i opÅ”tina:ā€Po Zakonu o energetici toplotna energija je u nadležnosti lokalne samouprave, a novi Zakon o stanovanju i održavanju stambenih zgrada daje im u zadatak da savetuju građane o pitanjima energetske efikasnosti i koriŔćenju obnovljivih izvora energije i tako podižu svest građana o važnosti energetske tranzicije. Da bi opÅ”tine krenule putem kojim su krenuli Priboj, Pirot, Vrbas, Kragujevac i Å abac potrebno je da postoji politička volja i razumevanje ove problematike. Takođe važan je i kapacitet lokalnih samouprava da iznesu čitav proces planiranja, tehničke dokumentacije i obezbeđivanja finansijskih sredstava“, zaključio je GluŔčević.

Na konferenciji su, između ostalih, predstavljeni primeri bioenergetskog sela Busingen u Nemačkoj, ali i sela Kostojevići u opÅ”tini Bajina BaÅ”ta, jedinog sela u Srbiji koje ima sistem daljinskog grejanja i za koji je urađen koncept kako da postane energetski nezavisno.

O istoj temi Privredna Komora Srbije pričala je i na Studijskoj poseti Litvaniji koja je organizovana za stručnjake iz Srbije na temu koriŔćenja biomase za proizvodnju toplotne energije u sistemima daljinskog grejanja. Studijskim boravkom u Litvaniji omogućeno je stručnjacima iz Srbije da se bolje upoznaju sa impresivnim rezultatima u oblasti koriŔćenja biomase u ovoj zemlji. odnosno sa izuzetnim uspesima koje je Litvanija u kratkom roku postigla u konverziji goriva (sa prirodnog gasa na drvnu biomasu) u sistemima daljinskog grejanja.

Za vas i dalje pratimo deÅ”avanja i izmene zakona iz građevinskog sektora. Čitamo se i sledećeg petka.