Od kada je Evropska komisija prepoznala važnost i ulogu koju ima lokalna zajednica u razvoju i progresu urbanih sredina ustanovljena je godiÅ”nja nagrada za Zelenu prestonicu Evrope (European Green Capital Aword). Inicijativa je zamiÅ”ljena tako da promoviÅ”e dobre primere prakse, da se zajednica obaveže na dalje akcije i da se podstakne razmena najboljih praksi meÄu evropskim gradovima.
Nagrada Evropske zelene prestonice (European Green Capital Aword) je dogaÄaj koji ima za cilj da ohrabri gradove da poboljÅ”aju kvalitet života i zaÅ”titu životne sredine u urbanim sredinama. SuÅ”tina nagrade je da se gradovi podstaknu da postanu prijatna mesta za boravak, život i rad.
// Nagrada se dodeljuje evropskim gradovima koji drže rekord po dostizanju visokih ekoloÅ”kih standarda, koji su posveÄeni ostvarenju ambicioznih ciljeva za poboljÅ”anje životne sredine i održivi razvoj, a koji mogu biti uzor i inspiracija drugim gradovima da slede njihov primer.
Nagradu je osmislio Jurij Ratas bivÅ”i gradonaÄelnik Talina (Estonija) 2006. g. kao inicijativu za promociju razmene dobre prakse meÄu gradovima. Kroz inicijativu je bilo ukljuÄeno 15 evropskih gradova i asocijacija gradova Estonije.
Njihova zelena vizija je rezurtirala āMemorandumom o razumevanjuā sa ciljem da promoviÅ”u/prepoznaju gradove koji streme razvoju urbanog života. Inicijativa je predstavljena Evropskoj komisiji 2008. g. ,a poÄevÅ”i od 2010.g nagrada je ustanovljena i gradovi poÄinju da se kandiduju i selektuju.
Dominantna poruka nagrade je da gradovi poÄnu da komuniciraju na lokalnom nivou, kako bi poboljÅ”ali život svojih graÄana i smanjili negativan uticaj na globalno okruženje.
Finalisti i dobitnici nagrade daju dragocene primere iz svakodnevnog života o tome kako se kvalitet života, poÅ”tovanje životne sredine i ekonomski rast mogu kvalitetno kombinovati. Svaki grad i nakon proglaÅ”enja konstantno ulaže u održivi razvoj, zaÅ”titu životne sredine i aktivno ukljuÄivanje graÄana u realizaciju ciljeva zajednice.
// Njihova zajedniÄka poruka je…. Ne propustite priliku da budete sledeÄa Evropska zelena prestonica.
Gradovi – dobitnici nagrade
2010.g ā Prva nagrada dodeljena je gradu Stockholm (Å vetska) iz razloga Å”to je veÄ imao efikasne mere ka smanjenju izloženosti stanovnika efektima buke, postavljeni su novi standardi za Äistiju vodu i inovativan integrisan sistem odlaganja otpada.
Ne manje važan je i postignut standard da 95% stanovniÅ”tva živi na manje od 300m udaljenosti od zelenog pojasa. Tradicionalno poznat kao āVenecija severaā Stokholm dodaje joÅ” jednu pozitivnu dimenziju ovom nagradom, inspiriÅ”e i druge gradove u zaÅ”titi životne sredine i održivog razvoja putem konferencija, seminara i izložbi.
Detaljnije o prestonicama na sledeÄem linku >>> http://arhingreen.rs/zelene-prestonice-evrope-23/
2011.g ā Zelena prestonica za ovu godinu je Hamburg (NemaÄka) na obali reke Elbe, drugi po veliÄini grad u NemaÄkoj, koji se suoÄava sa brojnim izazovima. Ima izuzetno ambicioznu politiku, kvalitet vazduha je na visokom nivou (održivi javni prevoz), rezultat je smanjenje emisije Å”tetnih gasova CO2 za 15% u odnosu na 1990.g i ambiciozne ciljeve smanjenja emisije CO2 za 40% do 2020.g i smanjenje emisije CO2 za 80% do 2050.g.
2012.g ā Å panski grad Vitorija-Gasties je zelena prestonica koja se nalazi na severu Å panije formiran u obliku koncentriÄnih krugova, dok je u samom centru āzeleni pojasā. Rubni delovi grada Äine Å”ume i planine, izuzetno visok procenat zelenih javnih povrÅ”ina. Grad obiluje rekreativnim sadržajima, prirodnim staniÅ”tima biljnog i životinjskog sveta.
2013.g ā Zelena prestonica Francuske je grad Nantes koji je fokusiran na razvoj održivog javnog prevoza i razvijenoj biciklistiÄkoj infrastrukturi. Minimiziran je prevoz automobilom u centru grada, a indikatori zagaÄenja CO2 su ispod graniÄnih vrednosti.
2014.g ā Glavni grad Danske, prema odluci žirija, izdvaja se u domenu urbanistiÄkog planiranja. U Kopenhagenu osnova fukcionisanja bazira se na javno-privatnim partnerstvima, održivom zapoÅ”ljavanju i eko-inovacijama. Njegov projekat āZelena lukaā ukljuÄuje zelenu laboratoriju koja se bavi eko-tehnologijama. Grad ima ambiciozan plan da 50% stanovniÅ”tva do 2025.g bude CO2 neutralno. GraÄani aktivno uÄestvuju u gradskim procesima jer imaju razvijenu svest da i oni Äine deo reÅ”enja.
2015.g ā Bristol, kao evropska zelena prestonica Engleske, je impresionirao žiri svojim investicionim planovima za transport i energiju. Grad je izdvojio znaÄajna sredstva za saobraÄaj, energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije. Od 2005. g emisija Å”tetnih gasova se konstantno smanjuje uprkos rastuÄoj ekonomiji. A Bristol ima ambiciozan cilj… 17.000 radnih mesta do 2030.g u kreativnoādigitalnim industrijama.
Zelena prestonica iz okruženja
S obzirom da dolazi iz naÅ”eg regiona, Zelenoj prestonici za 2016.g posvetiÄemo malo viÅ”e vremena. Dakle, Ljubljana kao primer iz okruženja koji može biti inspiracija i podstrek naÅ”im gradovima je se, po miÅ”ljenju žirija, izdvaja po svojim naporima poslednjih 15 godina u transformaciji grada u svojoj održivosti, gradskom prevozu i izmeÅ”tanju motornih vozila iz centra grada. TakoÄe znaÄajan je napredak u pogledu tretmana otpadnih voda, naroÄito je znaÄajno njeno iskustvo u reÅ”avanju i upravljanju prirodnim katastrofama (znaÄajno za balkanski region koji je zahvatila poplavna kriza). Realizovane su brojne urbane zelene mere (sadnja 2.000 stabala, izgradnja novih parkova, revitalizacija nasipa reke Save, zelena oaza drvoreda 7.000 stabala)
// Ljubljana je jedan od prvih gradova u svetu koja na autobuskim stajaliÅ”tima ima e-papir (elektronski papir) koji pruža bolju vidljivost od obiÄne signalizacije, troÅ”i vrlo malo energije, a displeji koriste solarno napajanje.
Displej joÅ” pokazuje vreme polaska autobusa, kao i putniÄke i turistiÄke informacije.
Važno je napomenuti da je pre dvadeset godina grad bio izuzetno auto-zavistan, ali se poslednjih godina sistematski radi na konceptu održivog saobraÄaja (usmeravanje ka javnom prevozu, biciklistiÄkom saobraÄaju i Å”etnji).
Detaljnije o Ljubljani na sledeÄem linku >>> http://arhingreen.rs/zelene-prestonice-evrope-uticaj-znacaj/
Da nagrada zelene prestonice nije samo neki vid protokolarnog dodeljivanja nagrada govori u prilog i Äinjenica da je Ljubljana nagradu dobila joÅ” 2014.g i uÅ”la u pripremu za proglaÅ”enje 2016.g tako Å”to je imala ambiciozan zadatak da pokrene mnoÅ”tvo razliÄitih aktivnosti u koje Äe ukljuÄiti i graÄane, privrednike i turiste. Rezultate toga sumirao je gradonaÄelnik ovog grada: ā…GraÄani koji su angažovani i odgovorni prema svom gradu, stanovnici koji cene svoj grad, vole životnu sredinu i spremni su da se angažuju za dobrobit kvaliteta života u graduā.
ProÅ”le godine grad-dobitnik ponovo je doÅ”ao iz NemaÄke, Å”to ne Äudi jer je ova zemlja davno postala neko ko poÄinje i zavrÅ”ava ekoloÅ”ke āpriÄeā.
2017.g ā Grad Esen je deveti po veliÄini grad u NemaÄkoj sa blizu 600.000 stanovnika i ima industrijsku istoriju koja je vezana za eksploataciju uglja i datira joÅ” iz 19 veka. Grad Äini dodatne napore u transformaciji kako bi prevaziÅ”ao industrijsku istoriju i uspostavio koncept āzelenog gradaā i dao primer gradovima sa sliÄnom istorijom. Ulažu se znaÄajna sredstva u zelenu infrastrukturu, sprovodi se niz praksi za unapreÄenje i zaÅ”titu životne sredine kao i promociju i oÄuvanje biodiverziteta u novim zelenim povrÅ”inama.
2018. godina
Ove godine Äestitke za āzelenu priÄuā odlaze u Nijmegen, grad na istoku Holandije koji je specifiÄan po tome Å”to su radni i rekreativni prostori bili odvojeni i trenutno se transformiÅ”e u moderan zeleni grad koji ima ambiciozan plan da do 2045.g postane energetski neutralan. GraÄani su uzeli uÄeÅ”Äe u razvoju zelene i plave infrastrukture i oÄuvanje biodiverziteta. Pokrenut je i projekat oÄuvanja i proÅ”irenja parka u centru grada.
2019.g – SledeÄe godine ovu nagradu dobiÄe Oslo, glavni grad NorveÅ”ke. Ovaj grad posveÄen je oÄuvanju prirodnih podruÄja i oÄuvanju i unapreÄenju plovnih puteva. Vodeni putevi grada sada imaju novu revolucionarnu strategiju, otvaraju se pristupi kako bi bili dostupni ljudima, efikasno se upravlja olujnim vodama i olakÅ”ava se razvoj i obnova staniÅ”ta. U reÅ”avanju klimatskih promena Oslo ima visoko zacrtan cilj smanjenje emisije do 50% do 2020.g. U saobraÄaju se promoviÅ”e biciklistiÄki saobraÄaj kao i upotreba elektriÄnih vozila.
Detaljnije na sledeÄem linku >>> http://arhingreen.rs/zelene-prestonice-evrope-10-godina-posle/
NataÅ”a KomljenoviÄ dipl.inž.arh.
Arhitektonski studio āArhInGreenā
21000 Novi Sad, ul. Pasterova br.6
T +381 63 580 469
PokretaÄ bloga na sajtu www.arhingreen.rs/blog







