Äistija životna sredina i jeftinije grejanje prednosti su grejanja na biomasu. Toplane u 10 gradova Srbije veÄ koriste obnovljive izvore energije. Novi Sad nije meÄu njima, ali Äe uskoro dobiti prvu takvu toplanu. A i okolna ÄubriÅ”ta biÄe uklonjena, nadaju se NovosaÄani.
Ruglo na deÄjem igraliÅ”tu. Isto takvo, samo na mnogo veÄoj povrÅ”ini, koja se meri hektarima, desetinama godinama postojalo je na samo nekoliko koraka od ovog mesta. Pored takve deponije su porodiÄne kuÄe. „Ne smeÅ” decu kroz tu Å”ikaru pustiti. Jaoj, kako je bilo straÅ”noā, kažu sugraÄani.
Toga viÅ”e neÄe biti. Sav biljni otpad sa ove, ali i svih drugih lokacija u gradu biÄe pretvoreni u obnovljivi izvor energije, a divlja deponija u zelenu povrÅ”inu.
Na mestu gde je decenijama u Novom Sadu bila divlja deponija sada je gradiliÅ”te od oko pet i po hektara i ovde Äe, izmeÄu ostalog, umesto divlje deponije biti i velika zelena povrÅ”ina, to je rasadnik Gradskog zelenila, ali i toplana na biomasu. BiÄe to prva takva toplana u istoriji Novog Sada.
āNa ovaj naÄin profitiraÄe svi graÄani, Gradsko zelenilo Äe opet smanjiti troÅ”kove i biÄe naravno rastereÄana i gradska deponija, Å”to se naÅ”eg posla tiÄe. Bitno je za graÄane Novog Sada i to da se pare neÄe troÅ”iti na ostale vrste grejanja, veÄ Äe praktiÄno novac ostajati u lokalnoj samoupraviā, istiÄe iz āGradskog zelenilaā Ivan NožiniÄ.
Prevedeno u brojke, to je oko 50 miliona dinara godiÅ”nje. Toliki su ukupni troÅ”kovi koje Gradsko zelenilo sada ima, a kojih viÅ”e neÄe biti, jer Äe na ovu lokaciju biti preseljena uprava preduzeÄa. Ipak, za žitelje ovog dela grada mnogo znaÄajnije je to Å”to je nestalo ruglo iz njihovog komÅ”iluka. „Sad Äemo mi biti ko Dedinje kad se to uradi. Ozbiljno, otimaÄe se za nasā, kaže jedna od sugraÄanki.
Izvor: O2

