Poslodavca zanima da li Vi moĆŸete svoju platu opravdati i zaraditi neĆĄto i za firmu! Drugim reÄima koliko imate PRAKTIÄNOG ZNANJA? Kako se VaĆĄe veĆŸbe i teorije sa fakulteta i kurseva mogu iskoristiti u praksi? Imajte u vidu da su oni u poslu 15+ godina i da su videli dosta mladih na poÄetku svojih karijera i da ne moĆŸete da ih laĆŸete, folirate ili prevarite. To su inteligentni ljudi koji znaju da donesu, odrĆŸe i zavrĆĄe posao, naplate i obezbede plate na vreme. Iz mog iskustva, veÄina poslodavaca je fer prema mom iskustvu.
Kada neko ima ozbiljno znanje, nije problem ni novac, platiÄe Vam koliko treba, ali je problem danas ĆĄto nemaju kome da plate. Zato oni sa ozbiljnim znanjem nikad nemaju problema sa poslom ili uslovima koje Äe dobiti od nadreÄenih. Poslodavci su videli barem 100 takvih kandidata za posao kao ĆĄto ste Vi, jer podseÄam Vas da su oni duĆŸe od 10 ili 20 godina u poslu. Bili su i oni nekad mladi i traĆŸili prvi posao, ustvari bili su u VaĆĄoj poziciji. TeĆĄko da ih moĆŸete iznenaditi ili prevariti. TaÄno znaju ili oseÄaju ĆĄta znate i ĆĄta ne znate. Zato se ja ne bih igrala igre gde se laĆŸe ĆĄta umete u CV-ju, ako niĆĄta drugo zbog toga ĆĄto to velika veÄina radi. Dobar deo poslodavaca se seÄa kako je bilo kada su oni traĆŸili posao, koliko su se ĆŸrtvovali, volontirali i trudili da bi dobili prvi posao, neĆĄto nauÄili, dokazali se i da bi bili sada gde jesu.
Poslodavac je duĆŸan da obezbedi, organizuje i naplati posao, isprati i zavrĆĄi projekat do kraja. Nemojte misliti da je to lako, naprotiv, to je veoma zahtevno, a da nije tako, mnogo viĆĄe bi bilo poslodavaca, a manje radnika. Prosto, nemaju svi preduzetniÄki duh niti su spremni za bezbroj sastanaka, komunikaciju i organizaciju sa raznim profilima ljudi, od investitora do majstora na gradiliĆĄtu. Zato budite svesni sa kime razgovarate kada idete na razgovor za posao. Ukoliko Vam se poslodavci ne dopadaju, menjajte, ali se trudite se da budete realni prema sebi i svom znanju.
Isto tako je vaĆŸno da ispoĆĄtujete njihovo vreme koje je dragoceno, pa je poĆĄtenije ne traÄiti ni njihovo ni VaĆĄe vreme ukoliko smatrate da niste za neku od pozicija koja se traĆŸi. Ć teta ĆĄto zaposleni ne mogu da budu u koĆŸi poslodavca barem sedam dana da vide koliko je to zapravo komplikovan i zahtevan posao. Imajte na umu da su oni bili u vaĆĄoj poziciji. Sve i da imate znanje da zaradite svoju platu â zaĆĄto bi Vas neko zaposlio? Mislio o Vama, uplaÄivao doprinose, stvarao uslove za rad, uÄio Vas ako Vi ne moĆŸete da zaradite i deo za firmu?
Po zavrĆĄetku fakulteta, studenti izlaze iz âLala lendaâ i ulaze u realan ĆŸivot. Mnogi profesori na fakultetu Äesto nemaju dana realne prakse, asistenti i demonstratori tek nemaju iskustva â tako da Vas oni teĆĄko mogu nauÄiti praktiÄnom znanju. Dokaz tome je ĆĄto studenti izlaze posle pet godina studiranja sa malom koliÄinom znanja, ne baĆĄ sposobni da zarade svoju platu, a mnogo su truda, energije, vremena i novca âdaliâ fakultetu. Zalaganje studenata za fakultet opravdava njihovu stranu i krivicu ostavlja rukovodstvu fakulteta Äiji je posao da studente obuÄe, nauÄe poslu i da ih osposobe da rade i zarade svoju platu nakon fakulteta.
U praksi se deĆĄava da nakon zavrĆĄenih kurseva studenti imaju znanje da se zaposle ili barem da volontiraju, ĆĄto je teĆĄko razumeti, jer su proveli pet godina na fakultetu i oÄekuje se da su osposobljeni za poÄetak poslovne karijere. Smatram da bi se jaz izmeÄu poslodavaca i zaposlenih smanjio kada bi sa fakulteta izlazili radno sposobni studenti. Po svemu sudeÄi to se neÄe skoro desiti, zato hajde da probamo da pojasnimo stvari, ĆĄta se deĆĄava na toj relaciji zaposleni-poslodavac? Mladi misle da zavrĆĄetkom fakulteta oni umeju neĆĄto da rade i samim tim oÄekuju dobre plate za svoj trud i rad. MeÄutim, da li stvarno neĆĄto umeju da rade to je zaista pitanje. PoĆĄto drĆŸim obuke za Revit u arhitektonskim biroima, reÄiÄu Vam jedno â zaposleni u tim firmama su âzmajeviâ, a bila sam u biroima Remorker, Mapa Architects, Think Red Doha, MitArh.
ZakljuÄak je da Vi morate biti na visokom nivou da biste imali ulaznicu za rad u nekom jakom i kvalitetnom birou koji ima dovoljno posla da obezbedi i odliÄne uslove za rad. Naravno, rad u kvalitetnom i poznatom birou Äe biti za Vas odskoÄna daska i sjajna referenca za nastavak karijere. Ćœao mi je ĆĄto nikog nema da kaĆŸe mladima da to ĆĄto su oni studirali, skoro da i nema velike veze sa poslom koji ih Äeka. Da li je kriv fakultet, profesori, asistenti ili je loĆĄ nastavni program to je tema za sebe. Realno stanje je takvo da sa zavrĆĄenim fakultetom studenti ne umeju skoro niĆĄta da rade, osim ako nisu znanje skupljali na kursevima, privatnim Äasovima, volontiranjem, uÄestvovanjem u raznim konkursima, sekcijama, deĆĄavanjima. Te vannastavne aktivnosti su zapravo VaĆĄ dodir sa realnoĆĄÄu i vezane su za praksu i znanje primenjivo u poslu. Davno je proĆĄlo vreme da te na poslu neko obuÄava.
Mislim da su poslodavci alergiÄni na reÄenicu âJa brzo uÄimâ. To se podrazumeva, podrazumevalo se i onda kada su oni poÄinjali svoje karijere, to nije prednost. Bez te ĆŸelje za uÄenjem nema baĆĄ niÄega. Obuke se plaÄaju jer zahtevaju vreme, predanost, posveÄenost, snagu i trud. Postoji opravdan razlog zaĆĄto su kursevi skupi. Naravno postoji puno obmana i oko kurseva, i na poslu, i meÄu poslodavcima. Ali hajde da uzmemo kao polaznu osnovu razgovora da priÄamo o kvalitetnim ljudima, poslovima, poslodavcima, kursevima.
Plata se neÄe poput magije stvoriti na raÄunu. Ako se projekat nije predao na vreme, investitor neÄe pustiti novac i kraj, nema plate na vreme. Poslodavac je nemoÄan, gubi svoj kredibilitet i poverenje klijenata. Zato Vi svoj deo posla zaista treba da znate i da posao zavrĆĄite na vreme. SimptomatiÄno je da veÄina mladih nema ama baĆĄ nikakvu odgovornost ili je ne oseÄa. Postoje rokovi i termini, nekada se ostajalo prekovremeno da bi se posao zavrĆĄio i postojala je veÄa koliÄina zajedniĆĄtva, liÄne i kolektivne odgovornosti.
Danas su svi u 9:00 h na poslu, iako se nekada podrazumevalo da se doÄe ranije, popije kafa i druĆŸi sa kolegama, pa da se u 9:00 h seda za raÄunar. Isti ti su u 16:55 h na vratima bez obzira da li postoji neki rok ili se treba predati projekat. Vreme provedeno na poslu je za veÄinu ispunjavanje forme i Äisto odraÄivanje. Ali ja bih se vratila na razgovor za posao i komunikaciju, razmenu informacija na tom sastanku kada se prvi put sreÄete sa poslodavcima. Kako da uĆĄtedite vreme i sebi i njima?
- Govorite istinu na razgovoru za posao. LaĆŸi se vide, poslodavci ih vide ako ne odmah, onda posle nekoliko dana posla. Pre nego ĆĄto Vam daju posao ili uÄeĆĄÄe u nekom od projekata, sigurno Äe Vas testirati 7 do 10 dana kako se snalazite na razliÄitim poslovima.
- CV neka vam je na jednoj strani, izaberite najbolje informacije, saĆŸmite ih, birajte reÄi da bi bilo sve perfektno i pregledno.
- Portfolio bih pravila na wix.com â preko sajta da predstavite svoje znanje. Pregledno je i lepo, neobiÄno, izdvojiÄete se iz gomile, nauÄiti neĆĄto novo.
- Ako znate da se na VaĆĄem poslu traĆŸi npr. znanje Revita â onda ĆĄto detaljnije objasnite ĆĄta znate da radite u ovom programu ili barem taksativno navedite. Naravno da Äete iÄi na neko testiranje znanja, ali ovako skraÄujete put sebi i poslodavcu i maĆĄete zelenom zastavicom da Vas uzme u obzir.
- Mislim da nikog ne zanimaju VaĆĄi hobiji i privatan ĆŸivot, veÄ da ih viĆĄe zanimaju VaĆĄe profesionalne sposobnosti. Eventualno bih u jednoj reÄenici napisala, na primer â majka dvoje dece u stabilnom i sreÄnom braku. Da me ne shvatite pogreĆĄno, mislim da je vaĆŸno da su karte otvorene na razgovorima za posao, pa i kada planirate porodicu, jer u odnosu na tu porodicu mora se planirati i posao.
To kaĆŸem ja, sa punim pravom kao ĆŸensko, majka dvoje dece, kao zaposlena kod poslodavca i kao poslodavac. U praksi se pokazalo da su kursevi odskoÄne daske u zapoĆĄljavanju. Naravno, potrebno je pronaÄi dobar kurs u moru kvazi kurseva ili poluprevaranata, s obzirom na to da su kursevi poÄeli da âniÄuâ kao peÄurke. U Japanu se Äak, nakon pandemije, pojavio kurs pod nazivom âPrirodno smejanjeâ gde pomaĆŸu ljudima da vrate prirodan osmeh na lice nakon dugog vremena noĆĄenja maski. Verujem da je pravi i kvalitetan kurs, u principu, âbesplatanâ jer Äete novac uloĆŸen u kurs vratiti prvom platom.
Zaboravljena kategorija, a jako vaĆŸna je VOLONTIRANJE. Stariji znaju da je do pre 20-25 godina bio jedan kran u celom Beogradu. Mogao si da imaĆĄ svo znanje ovog sveta, internet nije dovoljno bio razvijen tako da su outsource poslovi bili retki, a u Srbiji se gotovo niĆĄta nije gradilo. Ruke su velikoj veÄini bile vezane. Tada je posao imao samo onaj koji je imao ozbiljno iskustvo i bio odliÄan u svom poslu. Zato ne potcenjujte moÄ volontiranja jer tada potpuno besplatno sakupljate iskustvo koje ne moĆŸete platiti kao ĆĄto obuke moĆŸete. Volontirati i steÄi znanje nije sramota, veÄ je jako poĆŸeljno. Volontirati je jako poĆŸeljno i nije nikakva sramota i ako te neko prihvati na volontiranje â i to je velika stvar.
Äak i na ovu kategoriju treba gledati, kao na ĆĄansu za besplatno uÄenje. Vas neko uÄi, ĆĄto biste inaÄe platili, a Vi za uzvrat pokuĆĄavate da pokupite ĆĄto viĆĄe znanja i nametnete se poslodavcu. Nemojte me shvatiti pogreĆĄno, poslodavac bi najviĆĄe voleo da ima na raspolaganju kvalitetan kadar i da bude siguran da Äe posao biti dobro uraÄen. Imala sam mnogo studenata na praksi, mnogo volontera, mogu da kaĆŸem da je u najveÄem broju sluÄajeva posao uraÄen priliÄno povrĆĄno i radovi su baĆĄ slabi sa mnogo greĆĄaka.
Nemojte misliti da volontiranjem Vi nekome zavrĆĄavate posao za dĆŸabe. Da posedujete odreÄeni nivo znanja ne biste volontirali. Posao koji Vi obavljate nekoliko dana, poslodavac ili neko iskusniji bi obavio za dva sata. Budite svesni toga. Budite zahvalni i kada Vas prime na volontiranje, jer svakako taj period neÄe trajati dugo, taman onoliko dok ne budete sposobni da zaradite platu. Äisto sumnjam da kada poÄnete ozbiljnije i odgovornije ili konkretnije da pristupate poslu â da Äe tada poslodavac da zaĆŸmuri i da Vas pusti da radite bez novÄane nadoknade.
Svako ĆŸeli da zadrĆŸi Äoveka koga je nauÄio i navikao na rad u kolektivu i koji ima znanje da samostalno obavlja posao. Mislim da Äe se i drugi poslodavci sloĆŸiti sa mnom. Ova priÄa ne treba da vas obeshrabri, veÄ naprotiv, gledajte je kao vrednost jer sve ĆĄto je realno sagledavanje stvari iz ugla nekog iskusnijeg Vama znaÄi. ZnaÄi Vam da vidite gde su greĆĄke koje pravite, na ĆĄta da obratite paĆŸnju, da uÄete malo u misli poslodavca, jer samo kad imate realnu sliku pred oÄima, moĆŸete planirati dalje korake, posle Äega Äe se videti rezultat.
Autor teksta: Marija SaviÄ ÄokiÄ, Revit Certified Professional