Connect with us
Novosti

Ć ta poslodavca zanima u VaĆĄem CV-ju ili portfoliju?

Poslodavca zanima da li Vi moĆŸete svoju platu opravdati i zaraditi neĆĄto i za firmu! Drugim rečima koliko imate PRAKTIČNOG ZNANJA? Kako se VaĆĄe veĆŸbe i teorije sa fakulteta i kurseva mogu iskoristiti u praksi? Imajte u vidu da su oni u poslu 15+ godina i da su videli dosta mladih na početku svojih karijera i da ne moĆŸete da ih laĆŸete, folirate ili prevarite. To su inteligentni ljudi koji znaju da donesu, odrĆŸe i zavrĆĄe posao, naplate i obezbede plate na vreme. Iz mog iskustva, većina poslodavaca je fer prema mom iskustvu.

Kada neko ima ozbiljno znanje, nije problem ni novac, platiće Vam koliko treba, ali je problem danas ĆĄto nemaju kome da plate. Zato oni sa ozbiljnim znanjem nikad nemaju problema sa poslom ili uslovima koje će dobiti od nadređenih. Poslodavci su videli barem 100 takvih kandidata za posao kao ĆĄto ste Vi, jer podsećam Vas da su oni duĆŸe od 10 ili 20 godina u poslu. Bili su i oni nekad mladi i traĆŸili prvi posao, ustvari bili su u VaĆĄoj poziciji. TeĆĄko da ih moĆŸete iznenaditi ili prevariti. Tačno znaju ili osećaju ĆĄta znate i ĆĄta ne znate. Zato se ja ne bih igrala igre gde se laĆŸe ĆĄta umete u CV-ju, ako niĆĄta drugo zbog toga ĆĄto to velika većina radi. Dobar deo poslodavaca se seća kako je bilo kada su oni traĆŸili posao, koliko su se ĆŸrtvovali, volontirali i trudili da bi dobili prvi posao, neĆĄto naučili, dokazali se i da bi bili sada gde jesu.

Poslodavac je duĆŸan da obezbedi, organizuje i naplati posao, isprati i zavrĆĄi projekat do kraja. Nemojte misliti da je to lako, naprotiv, to je veoma zahtevno, a da nije tako, mnogo viĆĄe bi bilo poslodavaca, a manje radnika. Prosto, nemaju svi preduzetnički duh niti su spremni za bezbroj sastanaka, komunikaciju i organizaciju sa raznim profilima ljudi, od investitora do majstora na gradiliĆĄtu. Zato budite svesni sa kime razgovarate kada idete na razgovor za posao. Ukoliko Vam se poslodavci ne dopadaju, menjajte, ali se trudite se da budete realni prema sebi i svom znanju.

Dizajner enterijera

Dizajner enterijera

Isto tako je vaĆŸno da ispoĆĄtujete njihovo vreme koje je dragoceno, pa je poĆĄtenije ne traćiti ni njihovo ni VaĆĄe vreme ukoliko smatrate da niste za neku od pozicija koja se traĆŸi. Ć teta ĆĄto zaposleni ne mogu da budu u koĆŸi poslodavca barem sedam dana da vide koliko je to zapravo komplikovan i zahtevan posao. Imajte na umu da su oni bili u vaĆĄoj poziciji. Sve i da imate znanje da zaradite svoju platu – zaĆĄto bi Vas neko zaposlio? Mislio o Vama, uplaćivao doprinose, stvarao uslove za rad, učio Vas ako Vi ne moĆŸete da zaradite i deo za firmu?

Po zavrĆĄetku fakulteta, studenti izlaze iz „Lala lenda“ i ulaze u realan ĆŸivot. Mnogi profesori na fakultetu često nemaju dana realne prakse, asistenti i demonstratori tek nemaju iskustva – tako da Vas oni teĆĄko mogu naučiti praktičnom znanju. Dokaz tome je ĆĄto studenti izlaze posle pet godina studiranja sa malom količinom znanja, ne baĆĄ sposobni da zarade svoju platu, a mnogo su truda, energije, vremena i novca „dali“ fakultetu. Zalaganje studenata za fakultet opravdava njihovu stranu i krivicu ostavlja rukovodstvu fakulteta čiji je posao da studente obuče, nauče poslu i da ih osposobe da rade i zarade svoju platu nakon fakulteta.

U praksi se deĆĄava da nakon zavrĆĄenih kurseva studenti imaju znanje da se zaposle ili barem da volontiraju, ĆĄto je teĆĄko razumeti, jer su proveli pet godina na fakultetu i očekuje se da su osposobljeni za početak poslovne karijere. Smatram da bi se jaz između poslodavaca i zaposlenih smanjio kada bi sa fakulteta izlazili radno sposobni studenti. Po svemu sudeći to se neće skoro desiti, zato hajde da probamo da pojasnimo stvari, ĆĄta se deĆĄava na toj relaciji zaposleni-poslodavac? Mladi misle da zavrĆĄetkom fakulteta oni umeju neĆĄto da rade i samim tim očekuju dobre plate za svoj trud i rad. Međutim, da li stvarno neĆĄto umeju da rade to je zaista pitanje. PoĆĄto drĆŸim obuke za Revit u arhitektonskim biroima, rećiću Vam jedno – zaposleni u tim firmama su „zmajevi“, a bila sam u biroima Remorker, Mapa Architects, Think Red Doha, MitArh.

Zaključak je da Vi morate biti na visokom nivou da biste imali ulaznicu za rad u nekom jakom i kvalitetnom birou koji ima dovoljno posla da obezbedi i odlične uslove za rad. Naravno, rad u kvalitetnom i poznatom birou će biti za Vas odskočna daska i sjajna referenca za nastavak karijere. Ćœao mi je ĆĄto nikog nema da kaĆŸe mladima da to ĆĄto su oni studirali, skoro da i nema velike veze sa poslom koji ih čeka. Da li je kriv fakultet, profesori, asistenti ili je loĆĄ nastavni program to je tema za sebe. Realno stanje je takvo da sa zavrĆĄenim fakultetom studenti ne umeju skoro niĆĄta da rade, osim ako nisu znanje skupljali na kursevima, privatnim časovima, volontiranjem, učestvovanjem u raznim konkursima, sekcijama, deĆĄavanjima. Te vannastavne aktivnosti su zapravo VaĆĄ dodir sa realnoơću i vezane su za praksu i znanje primenjivo u poslu. Davno je proĆĄlo vreme da te na poslu neko obučava.

Arhitektica radi na projektu

Arhitektica radi na projektu

Mislim da su poslodavci alergični na rečenicu „Ja brzo učim“. To se podrazumeva, podrazumevalo se i onda kada su oni počinjali svoje karijere, to nije prednost. Bez te ĆŸelje za učenjem nema baĆĄ ničega. Obuke se plaćaju jer zahtevaju vreme, predanost, posvećenost, snagu i trud. Postoji opravdan razlog zaĆĄto su kursevi skupi. Naravno postoji puno obmana i oko kurseva, i na poslu, i među poslodavcima. Ali hajde da uzmemo kao polaznu osnovu razgovora da pričamo o kvalitetnim ljudima, poslovima, poslodavcima, kursevima.

Plata se neće poput magije stvoriti na računu. Ako se projekat nije predao na vreme, investitor neće pustiti novac i kraj, nema plate na vreme. Poslodavac je nemoćan, gubi svoj kredibilitet i poverenje klijenata. Zato Vi svoj deo posla zaista treba da znate i da posao zavrơite na vreme. Simptomatično je da većina mladih nema ama baơ nikakvu odgovornost ili je ne oseća. Postoje rokovi i termini, nekada se ostajalo prekovremeno da bi se posao zavrơio i postojala je veća količina zajedniơtva, lične i kolektivne odgovornosti.

Danas su svi u 9:00 h na poslu, iako se nekada podrazumevalo da se dođe ranije, popije kafa i druĆŸi sa kolegama, pa da se u 9:00 h seda za računar. Isti ti su u 16:55 h na vratima bez obzira da li postoji neki rok ili se treba predati projekat. Vreme provedeno na poslu je za većinu ispunjavanje forme i čisto odrađivanje. Ali ja bih se vratila na razgovor za posao i komunikaciju, razmenu informacija na tom sastanku kada se prvi put srećete sa poslodavcima. Kako da uĆĄtedite vreme i sebi i njima?

  1. Govorite istinu na razgovoru za posao. LaĆŸi se vide, poslodavci ih vide ako ne odmah, onda posle nekoliko dana posla. Pre nego ĆĄto Vam daju posao ili učeơće u nekom od projekata, sigurno će Vas testirati 7 do 10 dana kako se snalazite na različitim poslovima.
  2. CV neka vam je na jednoj strani, izaberite najbolje informacije, saĆŸmite ih, birajte reči da bi bilo sve perfektno i pregledno.
  3. Portfolio bih pravila na wix.com – preko sajta da predstavite svoje znanje. Pregledno je i lepo, neobično, izdvojićete se iz gomile, naučiti neơto novo.
  4. Ako znate da se na VaĆĄem poslu traĆŸi npr. znanje Revita – onda ĆĄto detaljnije objasnite ĆĄta znate da radite u ovom programu ili barem taksativno navedite. Naravno da ćete ići na neko testiranje znanja, ali ovako skraćujete put sebi i poslodavcu i maĆĄete zelenom zastavicom da Vas uzme u obzir.
  5. Mislim da nikog ne zanimaju VaĆĄi hobiji i privatan ĆŸivot, već da ih viĆĄe zanimaju VaĆĄe profesionalne sposobnosti. Eventualno bih u jednoj rečenici napisala, na primer – majka dvoje dece u stabilnom i srećnom braku. Da me ne shvatite pogreĆĄno, mislim da je vaĆŸno da su karte otvorene na razgovorima za posao, pa i kada planirate porodicu, jer u odnosu na tu porodicu mora se planirati i posao.

To kaĆŸem ja, sa punim pravom kao ĆŸensko, majka dvoje dece, kao zaposlena kod poslodavca i kao poslodavac. U praksi se pokazalo da su kursevi odskočne daske u zapoĆĄljavanju. Naravno, potrebno je pronaći dobar kurs u moru kvazi kurseva ili poluprevaranata, s obzirom na to da su kursevi počeli da „niču“ kao pečurke. U Japanu se čak, nakon pandemije, pojavio kurs pod nazivom „Prirodno smejanje“ gde pomaĆŸu ljudima da vrate prirodan osmeh na lice nakon dugog vremena noĆĄenja maski. Verujem da je pravi i kvalitetan kurs, u principu, „besplatan“ jer ćete novac uloĆŸen u kurs vratiti prvom platom.

Arhitekti rade na projektu

Arhitekti rade na projektu

Zaboravljena kategorija, a jako vaĆŸna je VOLONTIRANJE. Stariji znaju da je do pre 20-25 godina bio jedan kran u celom Beogradu. Mogao si da imaĆĄ svo znanje ovog sveta, internet nije dovoljno bio razvijen tako da su outsource poslovi bili retki, a u Srbiji se gotovo niĆĄta nije gradilo. Ruke su velikoj većini bile vezane. Tada je posao imao samo onaj koji je imao ozbiljno iskustvo i bio odličan u svom poslu. Zato ne potcenjujte moć volontiranja jer tada potpuno besplatno sakupljate iskustvo koje ne moĆŸete platiti kao ĆĄto obuke moĆŸete. Volontirati i steći znanje nije sramota, već je jako poĆŸeljno. Volontirati je jako poĆŸeljno i nije nikakva sramota i ako te neko prihvati na volontiranje – i to je velika stvar.

Čak i na ovu kategoriju treba gledati, kao na ĆĄansu za besplatno učenje. Vas neko uči, ĆĄto biste inače platili, a Vi za uzvrat pokuĆĄavate da pokupite ĆĄto viĆĄe znanja i nametnete se poslodavcu. Nemojte me shvatiti pogreĆĄno, poslodavac bi najviĆĄe voleo da ima na raspolaganju kvalitetan kadar i da bude siguran da će posao biti dobro urađen. Imala sam mnogo studenata na praksi, mnogo volontera, mogu da kaĆŸem da je u najvećem broju slučajeva posao urađen prilično povrĆĄno i radovi su baĆĄ slabi sa mnogo greĆĄaka.

Intervju za posao

foto: freepik.com

Nemojte misliti da volontiranjem Vi nekome zavrĆĄavate posao za dĆŸabe. Da posedujete određeni nivo znanja ne biste volontirali. Posao koji Vi obavljate nekoliko dana, poslodavac ili neko iskusniji bi obavio za dva sata. Budite svesni toga. Budite zahvalni i kada Vas prime na volontiranje, jer svakako taj period neće trajati dugo, taman onoliko dok ne budete sposobni da zaradite platu. Čisto sumnjam da kada počnete ozbiljnije i odgovornije ili konkretnije da pristupate poslu – da će tada poslodavac da zaĆŸmuri i da Vas pusti da radite bez novčane nadoknade.

Svako ĆŸeli da zadrĆŸi čoveka koga je naučio i navikao na rad u kolektivu i koji ima znanje da samostalno obavlja posao. Mislim da će se i drugi poslodavci sloĆŸiti sa mnom. Ova priča ne treba da vas obeshrabri, već naprotiv, gledajte je kao vrednost jer sve ĆĄto je realno sagledavanje stvari iz ugla nekog iskusnijeg Vama znači. Znači Vam da vidite gde su greĆĄke koje pravite, na ĆĄta da obratite paĆŸnju, da uđete malo u misli poslodavca, jer samo kad imate realnu sliku pred očima, moĆŸete planirati dalje korake, posle čega će se videti rezultat.

Autor teksta: Marija Savić Đokić, Revit Certified Professional