Pejzažna arhitektura i hortikultura predstavljaju proces formiranja i dizajniranja otvorenih prostora, što uključuje uređenje pejzaža kroz planiranje, oblikovanje, izgradnju i upravljanje pejzažem. Kroz sve svoje elemente zasebno, ova specifična grana arhitekture, građevine i primenjene umetnosti, unapređuje kvalitet života stvaranjem lepote, ali i rešavanjem problema životne sredine. Poslednju deceniju, uz posebno uočljivu naglu ekspanziju nakon perioda korone, sve više se govori i vodi računa o eksterijerima. Arhitektura objekta i enterijeri, kroz koje su ljudi izražavali sebe, svoje navike, načela, estetiku, sve više se izmešta na polje šireg obuhvata – eksterijer i spoljašnji prostor. Podstaknut prirodom, uživanjem u spoljnim aktivnostima i vremenu, savremeni čovek sve više ima potrebu da izađe izvan okvira zidova, svojevrsnih kutija, skučenosti.
Konekcije enterijera i eksterijera su neraskidive, te se sve više uočava i tendencija brisanja tih granica – da se sve aktivnosti, ambijenti i osobenosti iz našeg doma prelivaju u spoljašnje prostore, kao i da čist vazduh, biljke, materijale, prozračnost i lakoću prirode želimo u prostorijama svog životnog i radnog kutka. Moderan čovek sve više obraća pažnju i vodi računa o tome kako će izgledati eksterijer njegovog prostora. Takođe, sve više se koriste otvoreni prostori i u njima se provodi sve više vremena, stoga su i zahtevi sveobuhvatniji. Kuhinje na otvorenom i prostori za ručavanje, veće lounge zone, bazeni i propratni sadržaji uz vodene površine, pergole i zasene, ambijentalna ušuškanost, prostori za odlaganje vrtnih potrepština i alata, sportske aktivnosti, zelenilo, prirodni hlad drveća – samo su neki od zahteva koji se stavljaju pred dizajnere eksterijera. Sve više klijenti im poveravaju i oblikovanje fasade i estetike objekta, pomoćnih objekata i ograda.
Ovo je upravo iz razloga uočavanja neraskidive povezanosti svih elemenata koje oko uočava kada ste u jednom spoljašnjem prostoru. Kada se na sve zahteve doda i potreba za umešnošću oblikovanja sa visokim estetskim načelima, pred dizajnerima inženjerima je pravi ozbiljan zadatak. Cilj je gradskom čoveku podariti parče prirode pomireno sa svim savremenim potrebama i trendovima. Vrtovi i terase su dokaz da su arhitektura i pejzažna arhitektura neraskidivo povezane, kao i da je vrtna umetnost sačinjena iz mnoštva elemenata koji ne podrazumevaju samo vegetaciju već i sve ostalo što se nalazi upravo tu, u eksterijeru.
Pejzažna arhitektura obuhvata sve ono što se uočava u spoljašnjem prostoru – od krupnih strukturalnih elemenata, funkcionalnih pozicija i sadržaja, do finalnih detalja. Sve to na jednom mestu, čini kompoziciju dizajna eksterijera, gde svi zasebni elementi funkcionišu skladno, upečatljivo, udobno i inspirativno. Spoljašnja i pejzažna arhitektura kroz dizajn i implementaciju ideja pružaju nesagledive mogućnosti ugodnog, kvalitetnog i estetski oplemenjenog života na otvorenom. U pejzažnom dizajnu sve više su prisutni različiti pravci kojim se oblikuju otvoreni prostori. Od održivih do prostora prožetih tehnologijom, pejzaži postaju spoj inovacija i prirodnih lepota.
Specifičnost eksterijera je takođe i izloženost spoljašnjim faktorima, uslovima sredine i u tom pogledu je potrebno biti jako obazriv i pažljiv prilikom projektovanja. Trendovi su održivo i regenerativno uređenje pejzaža, životni prostori na otvorenom, naturalistički i biofilni dizajn, pametne tehnologije, minimalizam uz fokus na mikroklimu i mikrostaništa. Kako klimatske promene i dalje predstavljaju goruće pitanje, sve više ljudi se okreće praksama održivog i regenerativnog uređenja pejzaža. Ovo uključuje korišćenje biljaka otpornih na sušu, projektovanje kišnih bašta i retenzija za upravljanje atmosferskim vodama i korišćenje propusnih materijala za popločavanje kao što su različite vrste behatona i kamena, vezanih i rastresitih granulata. Sveobuhvatni cilj je ne samo da se minimizira šteta po životnu sredinu, već i da se ona aktivno poboljša. Ovo uključuje korišćenje tehnologija regeneracija tla, sekvestracija ugljenika, otpornosti pejzaža na ekstremne vremenske nepogode i restauracija biodiverziteta kako bi se stvorili pejzaži koji su otporniji, dogoročni i ekološki zdravi.
Usled pandemije, koja je sve zatekla u kućama i stanovima, potražnja za životnim prostorima na otvorenom je porasla. Moderan čovek danas sve više traži izlaz u prirodi, svom vrtu i okućnici, parku, šetalištu uz reku, zelenom krovu ili terasi. Sve više se gradi izvan gradova, a u samim centralnim gradskim jezgrima se posebno ceni kvadrat dvorišta ili terase. Sve više je domova sa otvorenim kuhinjama, pergolama, ognjištima i prostorima za sedenje dizajniranim za druženje, zabavu i opuštanje. Trend naturalističkog i biofilnog dizajna predstavlja stvaranje pejzaža koji izgleda kao da pripada prirodi uz uključivanje elemenata prirode u izgrađeno okruženje. Uz autohtone biljke, projektovanje je fokusirano na stvaranje staništa i korišćenje organskih oblika, baršunastih formi i prirodnih materijala. Dizajniranje je usmereno na poglede i scene, kao i iskorišćenje kapaciteta sunca i dnevne svetlosti. Stvaraju se osećaj toka prostora, kontinuiteta i zdrave sredine.
Tehnologija i pametni sistemi takođe sve više dobijaju na značaju u dizajnu pejzaža, od automatizovanih sistema za navodnjavanje, regulaciju sistema bazena, do pametnih sistema osvetljenja i zvuka. U narednim godinama može se očekivati intenzivnija integracija tehnologije u pejzažni eksterijer dizajn, sa fokusom na to da spoljašnji prostori budu udobniji, pogodniji za korišćenje i jednostavni za ekspolataciju i negovanje. Vertikalne bašte, ili zeleni živi zidovi, postaju sve popularniji na prvom mestu u urbanim sredinama gde je izražen nedostatak horizontalnih površina. Ranije pokrenut trend, razvijanjem različitih sistema ozelenjavanja, podstiče sve kreativniju upotrebu vertikalnog prostora u pejzažnoj arhitekturi i dizajnu, sa živim zidovima. Oni se koriste za kreiranje zelenih paravana, ambijenata, umetničkih instalacija na otvorenom, pa čak i čitavih fasada zgrada i mikroklimatskih celina.
Minimalistički pejzaži i minimal eksterijer dizajn sve više su prisutni kako dizajneri propagiraju estetiku prefinjenosti, odsustvo nepotrebnih elemenata i akcentovanje suštine kroz perfektne pojedinačne detalje. Minimalizam je već neko vreme popularan u dizajnu enterijera, a sada počinje da na velika vrata ulazi i u kreacije pejzažnog dizajna. Minimalističke pejzaže karakterišu jednostavne, čiste linije i fokus na neopterećen prostor, sa ograničenom paletom materijala, tekstura, biljaka i boja.
Livade divljeg cveća i trava dosta su pogodne za formiranje velikih površina koje ostavljaju bez daha i plene svojom jednostavnom prirodnošću i šarenilom. Kako interesovanje za naturalistički dizajn nastavlja da raste, možda ćemo videti sve više eksterijera osmišljenih kao livade divljeg cveća. Ovi prostori su obično ispunjeni različitim autohtonim divljim cvećem i travama, koje obezbeđuju stanište za oprašivače, insekte i druge divlje životinje, a istovremeno stvaraju predivan pejzaž kome nije potrebno konstantno intenzivno održavanje.
- Zoo vrt, Tuzla / autor: Nada Bukejlović / foto: Ana Kolović
- Diamond Garden bazeni, Beograd / autor: Landscape Factory / foto: Diamond Garden
Sa klimatskim promenama koje sve više dovode do ekstremnijih vremenskih pojava, dizajneri pejzaža moraju sve više da se fokusiraju na stvaranje mikroklime i mikrostaništa. Ovo uključuje korišćenje elemenata dizajna kao što su vetrozaštitni i pojasevi zvučnih barijera, vodenih površina i struktura zasene. Na taj način se stvaraju celokupne oblasti eksterijera i mikroambijentalne celine koje su gostoprimljivije za određene biljke ili vrste životinja i insekata. Na taj način priroda nastavlja da neometano funkcioniše i živi. Neraskidiva povezanost prirode i čoveka, dobila je na značaju i važnosti. Savremeni kontekst je ovu, već odavno stvorenu konekciju, samo intenzivirao i dodatno produbio.
Modernom čoveku je više nego ikada potrebno da aktivira možda zaboravljene niti koje ga spajaju sa prirodnim okruženjem. Kroz tehnologije i savremene tokove, ove niti mogu biti još jače, više ispletene i uočljivije, ukoliko prirodu shvatimo, razumemo i pratimo. Prožimanjem svega i zajedništvom svih ovih elemenata savremenog i prirodnog – čovek će pronaći mir, jednostavnost i lakoću kroz život na otvorenom.
Autor teksta: Dejan Popov, pejzažni arhitekta i dizajner