Energetska efikasnost ima dva znaÄenja: jedno se odnosi na poboljÅ”anje mera za uvoÄenje energetski efikasnijih ureÄaja i opreme, a drugo na same mere i ponaÅ”anje sistema.
// Osnovne mere koje se odnose na uvoÄenje enegetski efikasnijih ureÄeja i opreme su: poboljÅ”anje karakteristika samog objekta (izolacija fasadnih zidova, stolarija i dr.), unapreÄenja tehniÄkih sistema (toplotne pumpe, koriÅ”Äenje obnovljivih izvora energije i dr.) i optimizacija eksploatacije tehniÄkih sistema. //
Pod merama i ponaÅ”anjima podrazumevamo, pre svega, meÄunarodni standard ISO 50001, koji predstavlja osnov za uspostavljanje sistema enegetske efikasnosti i uvoÄenje energetskog menadžmenta. Standardi ustanovljeni klasifikacijom i kategorizacijom su najÄeÅ”Äe presudan faktor konkurentnosti objekata i njihove ukupne ponude. Standardom se definiÅ”u zahtevi za uspostavljanje, primenu, održavanje i unapreÄenje sistema upravljanja energijom, sa ciljem da se firmama koje ga uvode omoguÄi da slede sistemski pristup u postizanju stalnog poboljÅ”anja ener- getskih performansi. Pod energetskim performansama podrazumevamo koriÅ”Äenje i potroÅ”nju energije, merenje, izveÅ”tavanje i dokumentovanje, projektovanje i nabavku opreme, osoblje koje doprinosi energetskoj efikasnosti i drugo.
PoveÄanje energetske efikasnosti doprinosi smanjenju emisije CO2, smanjuje se takozvani āugljeniÄniā otisak kompanije. Sve veÄi broj firmi dokumentuju podatke vezane za upotrebu energije u svojim objektima, a samim tim i negativan uticaj kompanije na životnu sredinu Å”to je sigurno i najbitniji doprinos poveÄanja energetske efikasnosti.
Energetski menadžment predstavlja deo celokupnog sistema menadžmenta životne sredine. Njegov cilj jeste kontinuirana težnja ka funkcionisanju kompanije na principima optimalne i efikasne upotrebe energije. Ovo podrazumeva stalno posmatranje i unapreÄenje svih delova sistema kako bi se primenile mere koje bi doprinele poveÄanju efikasnosti upotrebe energije u samoj kompaniji.
// Za kompanije dobar energetski menadžment znaÄi i dobar poslovni rezultat zahvaljujÄi uÅ”tedama na raÄunu za utroÅ”enu energiju. Benefiti koji se ostvaruju poveÄanem energetske efikasnosti su viÅ”estruki. U osnovi poslovanja svakog privrednog subjekta je poveÄanje profita. PoveÄanje energetske efikasnosti direktno doprinosi smanjenju troÅ”kova vezanih za energiju, Å”to implicira profit. //
Sistem unutraÅ”njih instalacija vodovoda, kanalizacije i grejanja, takoÄe je moguÄe unaprediti da bude isplativ, energetski efikasan, ekonomiÄan i ekoloÅ”ki. To možemo postiÄi kako dobrim izborom modernih materijala, optimalnim dimenzinisanjem, naÄinom ugradnje, tako i novim projektnim reÅ”enjima koja implementiraju recikliranje i iskoriÅ”Äenje resursa i energije. Jedno od tih je i iskoriÅ”Äenje energije protoka āsiveā otpadne vode u energetske svrhe i snabdevanje.
āSIVA VODAā U OBJEKTIMA KAO ELEMENT ENERGETSKE EFIKASNOSTI
Prema savremenim klasifikacijama i standardima postoje sledeÄe vrste sanitarnih otpadnih voda u objektima:
- siva voda (grey water) – uslovno Äista otpadna voda iz umivaonika, tuÅ”eva, kada, veÅ” maÅ”ina i maÅ”ina za sudove;
- crna voda (black water) – jako zagaÄena otpadna voda iz toaleta i pisoara, koja sadrži fekalne otpadne materije i urin;
- Äista/bela voda (clean/white water) – tehnoloÅ”ki Äista voda koja se može koristiti za ispiranje toaleta, navodnjavanje, pranje…
U ovom konkretnom sluÄaju ostvarili smo uÅ”tedu na viÅ”e nivoa: koriÅ”Äenje toplote otpadne vode u sistemu grejanja, smanjenje potrebne koliÄine Äiste pitke vode koriÅ”Äenjem „sive“ preraÄene vode za ispiranje toaleta, smanjenje koliÄine ukupne otpadne vode koja se kanaliÅ”e iz objekta i rastereÄenje spoljne dovodne i odvodne infrastrukture za objekat. Na ovaj naÄin ostvarili smo boljitak kako za privatnog investitroa tako i za druÅ”tvo.
PROJEKTOVANJE ENERGETSKI EFIKASNIH HIDROTEHNIÄKIH INSTALACIJA I SISTEMA GREJANJA U OBJEKTIMA
Otpadna sanitarna voda iz objekata sadrži znaÄajan energetski potencijal. Ona se sa tehniÄke, ekonomske i formalno-pravne strane može iskoristiti dvojako: iskoriÅ”Äenjem toplotne energije otpadne sanitarne vode i preradom do nivoa tehniÄke vode i njenim ponovnim koriÅ”Äenjem. Neefikasno koriÅ”Äenje energije vodi ka sve veÄem rasipanju resursa i neefikasnom privrednom razvoju, Äime se uruÅ”ava koncept opravdanosti održivog razvoja.
Analizom primera upotrebe otpadne sive sanitarne vode kao izvora energije za toplotnu pumpu, a zatim njenog ponovnog koriÅ”Äenja („re-use“), možemo zakljuÄiti da je sistem efikasan u uslovima smanjenja emisije Å”tetnih gasova u atmosferu i da se njegovim koriÅ”Äenjem može uÅ”tedeti znatna koliÄina energenata uz finansijski rast opravdanosti održivog razvoja. Moralni razlozi su najvažniji i upuÄuju nas na koncept održivosti. Danas je taj koncept postao Å”iroko prihvaÄen kao uslov opstanka i napretka ÄoveÄanstva i u tom svetlu želimo da ga primenimo i implementiramo u nove projekte unutraÅ”njih instalacija grejanja, vodovoda i kanalizacije, kao i da preradimo instalacije u postojeÄim objektima kako bi njih uÄinili energetski efikasnijim.
SANITARNA TOPLA VODA KAO IZVOR OBNOVLJIVOG RESURSA I ENERGIJE
Recikliranje āsiveā vode u objektima
U projektima instalacija u objektima gde hoÄemo da izvrÅ”imo odvajanje „sive“ i „crne“ vode, moramo voditi dve paralelene instalacije kroz objekat. Na prvi pogled se može uÄiniti da je ovo reÅ”enje glomaznije i komplikovanije, ali je u suÅ”tini put vode do odvodnika je kraÄi, recipijenti su manjih dimenzija i celo reÅ”enje je „Äistije“, a vrednost poveÄanja investicije je zanemarljiva u odnosu na dobijene uÅ”tede. TakoÄe je olakÅ”ano održavanje i smanjena moguÄnost od zaÄepljenja i havarije u instalaciji.
Ako želimo da odredimo koliÄinu sive vode, za to postoje raÄunski pokazatelji, ali se tražene vrednosti mogu i izmeriti. S obzirom na promenljivost popunjenosti kapaciteta u nekim objektima, eventualno i sezonski karakter (npr. kod hotela), najbolje bi bilo na postojeÄim objektima ugraditi meraÄ protoka sanitarne tople vode koji Äe nam dati sliku o utroÅ”enoj toploj vodi. Ovakav meraÄ protoka je najbolje ugraditi na instalaciji iza centralnog bojlera, gde možemo izmeriti koliÄinu tople vode.
Vrlo bitan element u sistemu jeste ureÄaj za preÄiÅ”Äavanje „sive“ vode.
TakoÄe, nakon instalacije je moguÄe ugraditi meraÄ protoka otpadne vode kojim možemo potvrditi raÄunske i empirijske vrednosti sa kojima smo uÅ”li u proraÄun i tako potvrditi opravdanost investicije i valorizovati vrednost uÅ”tede.
Bitan raÄunski pokazatelj opravdanosti prikupljanja sive vode jeste:
Qsiva>Q24
Qsiva – dnevna proizvodnja „sive“ vode,
Q24 – dnevna proizvodnja „bele“ vode
// Ako je ovaj uslov zadovoljen, sistem je potencijalno povoljan za recikliranje koliÄine „sive“ vode u „belu“ vodu.//
Sivaā voda kao izvor toplotne energije
Toplotna pumpa je termodinamiÄki proces kojim je moguÄe da se uloženim radom u kružnom procesu oduzme energija jednog medijuma obiÄno nižeg temperatrnog nivoa da bi se zatim na viÅ”em temperaturnom nivou predajom drugom medijumu ta energija iskoristila za grejanje. Toplotne pumpe predstavljaju maÅ”ine koje obezbeÄuju prenos toplote od tela niže na telo viÅ”e temperature. Za razliku od rashladnih ureÄaja (hladnjaka i zamrzivaÄa), toplotne pumpe služe za grejanje nekog prostora ili materije (vazduha ili vode) na raÄun hlaÄenja neke okoline. Pri tome je koliÄina toplote koja se dobila radom toplotne pumpe i koja se može iskoristiti za zagrevanje prostora, mnogostruko veÄa od toplotnog ekvivalenta utroÅ”enog rada. Savremene toplotne pumpe imaju stepen iskoriÅ”Äenja Å”est puta veÄi od energije uložene u njen rad.
Ukupna raspoloživa energija sastavljena je od toplote niske temperature koja dolazi od mediuma koji je u ovom sluÄaju sanitarna otpadna āsivaā voda, Äija se energija koristi da se pomoÄu toplotne pumpe podigne na viÅ”u temperaturu i toplotnog ekvivalenta uloženog za kružni proces rada toplotne pumpe.

Savremene toplotne pumpe imaju stepen iskoriÅ”Äenja Å”est puta veÄi od energije uložene u njen rad
Dostupnost najekonomiÄnijeg i u svakom smislu nejefikasnijeg izvora energije je svakako osnov za visok stepen iskoriÅ”Äenja toplotne pumpe. BuduÄi da se ovde radi o sistemu VODA-VODA, koji koristi otpadnu sanitarnu vodu.
// Osnova za moguÄnost iskoriÅ”Äenja toplote iz otpadne sanitarne vode je razdvajane fekalnih sanitarnih voda (ācrneā vode) od ostalih sanitarnih voda (āsiveā vode). Ovakva voda ima veliki energetski potencijal i može da dostigne temperatru i do 30°C u odvodnim kanalizaionim cevima. //
UPOREDNA ANALIZA SISTEMA ZA GREJANJE SA EMISIJOM DIMNIH GASOVA
IzvrŔena je uporedna analiza sistema za grejanje sa emisijom dimnih gasova za tri sistema:
- U I sistemu postoji centralna kotlarnica koja kao energent koristi mazut;
- U II sistemu implementiran je sistem za prikupljanje sanitarne otpadne (sive) vode sa toplotnom pumpom;
- U III sistemu prikazan je sistem sa direktnim prenosom elektriÄne energije u toplotnu putem elektro-kotlova.
// U Srbiji 71% energije dolazi iz termo elektrana, 28% iz hidro elektrana a samo 1% su ostali obnovljivi izvori. //
Za istu koliÄinu utroÅ”ene energije za zagrevanje prostora imamo sasvim razliÄite vrednosti u potroÅ”nji O2 i emisiji dimnih gasova u zavisnosti kako se ta energija koristi. UoÄeno je da je II sistem koji koristi toplotnu pumpu (voda-voda) sa sanitarnom otpadnom vodom daleko najekonomiÄniji. Istovremeno koriÅ”Äenjem toplotne pumpe Äiji je medijum siva sanitarna voda postoji znaÄajno smanjenje u potroÅ”nji kiseonika u odnosu na ostala dva posmatrana sistema.
INSTALACIJE KAO ELEMENT āZELENOGā I āPLAVOGā KONCEPTA GRADNJE
U danaÅ”nje vreme objekti visokogradnje moraju da zadovolje i potpuno novo standarde u sferi ekologije – da budu āzeleneā a istovremeno ekonomski održive – da budu āplaveā. Instalacije kao āvenski sistemā objekta su bitan element energetske efikasnosti i održivosti resura u okvirima koji ne smeju da zagaÄuju životnu sredinu.
// Zadatak projektanata je da pronaÄu nova reÅ”enja koja Äe da zadovolje ova dva uslova maksimalne isplativnosti i ponovnog koriÅ”Äenja uz implementaciju materijala koji u svom životnom ciklusu (LCA life cycle assessment) minimalno naruÅ”avaju životnu sredinu. //
Pred nama su novi izazovi koji Äe produbiti i proÅ”iriti sferu naÅ”eg poslovanja, oplemeniti i otvoriti nova poglavlja u projektnoj dokumentaciji i dati novi smisao naÅ”im zgradama. Da budu āživeā, izdržavaju same sebe i funkcioniÅ”u u skladu sa prirodom i okruženjem, napravljene po meri prirode i Äoveka.
Autori teksta: DENISA ÄORÄEVIÄ, dipl.inž.graÄ., āPIPELIFE SERBIAā
DRAŽEN SARJANOVIÄ, dipl.inž.maÅ”., āSADRA-MONTā



