I protekle sedmice pisalo se o raznim temama u vezi sa graÄevinskom sezonom koja tek poÄinje, Privredna komora Srbije donela je neke odluke koje bi trebalo da olakÅ”aju rad proizvoÄaÄa odreÄenih materijala, ali I donese garanciju kvaliteta i bezbednosti krajnjim potroÅ”aÄima.
Tako nas je obradovala vest da domaÄi proizvoÄaÄi stiropora, zahvaljujuÄi uspeÅ”noj inicijativi Privredne komore Srbije, mogu da raÄunaju na veÄu proizvodnju tog termoizolacionog materijala i proÅ”irenje kapaciteta. Naime, na ovaj naÄin je reÅ”eno pitanje opstanka 14 domaÄih fabrika stiropora.
Ovo se dogodilo na inicijativu Grupacije proizvoÄaÄa hidro i termoizolacionih materijala PKS. S tim u vezi izmenjen je Pravilnik o tehniÄkim zahtevima bezbednosti od požara spoljnih zidova zgrada iz 2017. godine. Na taj naÄin domaÄa regulativa usklaÄena je sa regulativom Evropske unije i praksom zemalja u okruženju, Å”to proizvoÄaÄima otvara vrata za veÄi plasman stiropora u toplotno izolacionim sistemima na fasadama objekata.
Dragan StevanoviÄ, sekretar Udruženja za hemijsku, gumarsku i industriju nemetala Privredne komore Srbije rekao da je na ovaj naÄin, posle godinu i po aktivnih napora da se izmene podzakonska akta, reÅ”eno veliko pitanje opstanka 14 fabrika stiropora u Srbiji.
Älanovi Grupacije navode bavili su se, pored proÅ”irenja primene stiropora, i jednim od prioriteta u novom Pravilniku – protivpožarnom zaÅ”titom i to tako Å”to su prikupljeni primeri dobre prakse zemalja okruženja i Evropske unije i razmotreni u saradnji sa Sektorom za vanredne situacije Ministarstva unutraÅ”njih poslova. DomaÄi Pravilnik, sa aspekta protiv-požarne zaÅ”tite u graÄevinarstvu, stroži je u odnosu na praksu u Evropskoj uniji i jasno odreÄuje upotrebu stiropora kao izolacionog materijala. Milan TasiÄ, predsednik Grupacije proizvoÄaÄa termo i hidroizolacionih materijala PKS, vlasnik i direktor „FIME“, istiÄe da su u protekloj godini proizvoÄaÄi stiropora imali pad od 30 odsto plasmana na tržiÅ”tu ovog graÄevinskog materijala zbog prethodnog Pravilnika.
PKS uz inicijativu proizvoÄaÄa guma
JoÅ” jedna odluka o kojoj se raspravljalo u privrednoj komori odnosi se na proizvodnju guma u Srbiji. Naime, proizvoÄaÄi guma iniciraÄe promenu propisa kako bi se kroz novi sistem prikupljanja otpadnih automobilskih guma ostvarili bolji rezultati u reciklaži, viÅ”e zaÅ”titila životna sredina i smanjili troÅ”kovi upravljanja otpadom, najavljeno je na sastanku Grupacije proizvoÄaÄa guma Privredne komore Srbije sa nadležnima iz Ministarstva za zaÅ”titu životne sredine. Dakle, proizvoÄaÄi guma zatražiÄe da se kroz izmene Zakona o upravljanju otpadom i Pravilnika o upravljanju otpadnim gumama uvedu obaveze sadržane u direktivama Evropske unije po kojima bi trebalo formirati kolektivne operatere za brigu o otpadnim gumama, a oni bi bili produžena odgovornost proizvoÄaÄa. Dragan StevanoviÄ, sekretar Udruženja za hemijsku, gumarsku i industriju nemetala ocenjuje da rastuÄe investicije u proizvodnji guma u Republici Srbiji moraju da budu praÄene i promenama regulatornog okvira odgovornosti proizvoÄaÄa, transparentnog postupka sakupljanja i ponovne upotrebe guma , izveÅ”tavanjem države o tokovima otpada i smanjenja troÅ”kova kompanija. Kroz produženu odgovornost proizvoÄaÄa obezbeÄuje se kontrolisan proces koji snižava troÅ”kove upravljanja otpadom a efikasan je u zaÅ”titi životne sredine i u veÄoj meri uvažava principe cirkularne ekonomije.
Protekle sedmice pisalo se i o ceni kvadrata i to onim najviÅ”im, od Hong Konga za koji smo saznali da ima najkuplje rentanje stanova na svetu, do naÅ”e zemlje i najaktuelnijeg projekta u Srbiji, Beograda na vodi. Naime, u Srbiji je u 2018. najskuplji metar kvadratni stambenog prostora prodat je upravo na ovom mestu, a cena je iznosila 7.866 evra, saopÅ”tio je RepubliÄki geodetski zavod, a preneo N1. Kvadrati poslovnog prostora joÅ” su skuplji, a najviÅ”a cena postignuta u 2018. godini je 9.302 evra po metru kvadratnom. Poslovni prostor je povrÅ”ine 43 metra kvadratna i nalazi se u prizemlju stambeno poslovne zgrade u Knez Mihailovoj ulici. U proÅ”loj godini ni garaže nisu bile baÅ” povoljne, a najskuplji kvadrat plaÄen je 2.000. Pomenuta garaža je povrÅ”ine 12 metara kvadratnih, a nalazi se u beogradskoj opÅ”tini Savski venac.


