Za Äasopis āGRENEF – GraÄevinarstvo & Energetska Efikasnostā govori Branislav KuzmanoviÄ dipl.inž.arh.
U naÅ”oj nameri da Äitaocima predstavimo lepote Srbije doÅ”li smo do Subotice, grada smeÅ”tenog na severu BaÄke, nedaleko od granice sa MaÄarskom. Subotica je jedan od najlepÅ”ih gradova u Srbiji, a odlikuju je prepoznatljiva secesijska arhitektura, razliÄitost naroda i kultura i jedno od najlepÅ”ih izletiÅ”ta u zemlji. Prvi put u istoriji pominje se 1391. godine, a od tada do dana danaÅ”njeg promenila je oko 200 naziva, a razlog tome je Å”to je grad od srednjeg veka, do modernog doba bio pod upravom nekoliko razliÄitih država.
Suboticu mnogi opisuju kao grad izvuÄen sa stranica bajke u kojem Äe svakako uživati ljubitelji arhitekture. Izgradila se i razvila u moderan grad krajem 19. i poÄetkom 20. veka, tako da danas obiluje objektima raÄenim u stilu secesije. U ovom broju Suboticu, grad u kojem živi i radi, iz svog ugla predstaviÄe arhitekta Branislav KuzmanoviÄ.
Ko je Branislav KuzmanoviÄ?
Branislav KuzmanoviÄ, dipl. ing. arh, Älan inženjerske komore i prvi Äovek projektnog biroa KUBARCH doo Subotica, roÄen je u Kikindi, 13.11.1978. godine.
Osnovno i srednjoÅ”kolsko obrazovanje stiÄe u Subotici. Po zavrÅ”etku Gimnazije, 1997. godine Branislav upisuje studije arhitekture na Fakultetu tehniÄkih nauka, Univerziteta u Novom Sadu. Za vreme studiranja Branislav izlaže svoje radove na razliÄitim studentskim izložbama tokom 1998. godine, 1999. godine i 2000. godine. Kao apsolvent arhitekture, Branislav je na predlog profesora Ranka RadoviÄa bio demonstrator na predmetu arhitektonsko projektovanje. Branislav studije zavrÅ”ava 2002. godine odbranom diplomskog rada kod profesora Radivoja DinuloviÄa, sa temom āMultiplex bioskop u Novom saduā.
Po zavrÅ”etku fakulteta, Branislav se januara meseca 2003. godine zapoÅ”ljava na mesto projektanta u projektnom birou āNORTH Engineeringā u Subotici. Nakon tri godine radnog iskustva, te položenog struÄnog ispita Branislav dobija licencu odgovornog projektanta i postaje Älan Inženjerske komore Srbije. Tokom 2007. godine postaje rukovodioc odseka za arhitekturu.
Nakon Ŕest godina radnog iskustva, te mnoŔtva projektovanih stambenih, poslovnih, ugostiteljskih, industrijskih i sportskih objekata Branislav osniva sopstveni projektni biro KUBARCH februara meseca 2009. godine.
DANAÅ NJA SUBOTICA IMA NEKOLIKO ZNAMENITIH ART-NOUVEAU ZGRADA RAZLIÄITIH STILOVA, UKLJUÄUJUÄI GRADSKU KUÄU KOJA VAŽI ZA JEDNU OD 7 ÄUDESNIH ZDANJA U SRBIJI. BRANISLAVE, KOJU BISTE VI IZDVOJILI KAO VAMA POSEBNU? GDE BISTE NAS ODVELI, O KOJOJ GRAÄEVINI BISTE NAM PRIÄALI I NA TAJ NAÄIN PREDSTAVILI SUBOTICU KROZ PRIZMU ISTORIJE?
Kada govorimo o Subotici, prva asocijacija na ovaj grad kod veÄine ljudi, je SECESIJA, umetniÄki stil koji obuhvata kratak vremenski period, od 1890. do 1910. godine, koji je sa sobom doneo dosta novina u umetnosti generalno. Secesija kao pravac u umetnosti, tako i u arhitekturi se razvio kao odgovor na dotadaÅ”nju akademsku umetnost koja je dominirala u 19. veku, ideju umetnika da industrijski razvoj vodi ka uniÅ”tenju svega Å”to je lepog. Umetnici ovog vremena težili su da umetnost uvedu u svakodnevni život, oslanjajuÄi se na narodno graditeljstvo i primenu lokalnih materijala. Floralni motivi, prirodni oblici i strukture, prepoznatljiv kolorit, dekorativnost objekta kao i mnoÅ”tvo detalja, samo su neke od karakteristika ovog pravca, i objekata nastalih u tom vremenu. E tako izgleda i Subotica. Dekorativna, ukraÅ”ena, gotovo bajkovita. Å etnja gradskim jezgrom Subotice nas vodi u neko drugo vreme, bajkovitije, Å”arenije i dekorativnije.
Najpre, Gradska kuÄa. Nastala u periodu od 1908. do 1910. godine, ona zauzima apsolutno najdominantniju poziciju u Subotici. Visoka 76 metara, Gradska kuÄa je savremeno koncipirana u skladu sa potrebama onog vremena, ali isto tako zadovoljava potrebe grada i danas. Moderna i funkcionalna, karakteristiÄno je za ovaj objekat da predstavlja sintezu razliÄitih umetnosti: slikarstva, arhitekture i primenjene umetnosti. Ona ima sve elemente dekorativnosti secesijskog stila, a uz to je znaÄajno obogaÄena i notom folklora kroz Å”are stilizovanih cvetova i cvetnog nakita od keramike i kovanog gvožÄa, uz vitraže koji oplemenjuju kako unutraÅ”nji prostor objekta, tako i spoljaÅ”nji. Pored toga, raskoÅ”i i bogatstvu ovog objekta doprinosi i izrezbareno drvo, mesingani okovi, svetiljke, kao i ureÄeni parkovi sa dve fontane u njenom neposrednom okruženju.
Zatim Sinagoga, velelepno zdanje koje je podignuto 1902. godine. Sinagoga je mogla da primi 1600 vernika, 850 muÅ”karaca i oko 550 žena na galeriji. Visina unutraÅ”njeg prostora je 23 metara, a raspon kupole je 12,6 metara.Spoljna visina objekta je 40 metara. Sinagoga je graÄena u secesijskom stilu, sa floralnom dekoracijom u vidu paunovog pera, lale, stilizovane ruže i ljiljana, koje se nalaze kako na fasadama tako i u unutraÅ”njem prostoru, na vitražima i slikama. Fasadna dekoracija i crep su izraÄeni u Äuvenoj fabrici Žolnai. Blistava harmonija boja, krasi unutraÅ”njost objekta. Ipak, ovde treba istaÄi i zanimljivost same konstrukcije objekta, koja je usklaÄena sa dekorativnim elementima, ÄineÄi harmoniju izmeÄu forme i funkcije samog objekta.
Možda neÅ”to manje poznata, ali stilski veoma interesantna i znaÄajna, koja ne zaostaje za pomenutim objektima je i zgrada nazvana Rajhlova palata, po Äuvenom arhitekti koji ju je projektovao, i jedno kratko vreme i živeo u njoj sa porodicom. Rajhlova palata je izgraÄena 1904. godine, u maÄarskoj varijanti secesije, koja je inspirisana folklornom umetnoÅ”Äu, te se zbog toga na objektu u vidu dekoracije nalaze jarke boje, floralni motivi, srca i baÅ”tensko cveÄe. MnoÅ”tvo detalja Äini ovu palatu interesantnom u arhitektonskom smislu. Levo od ulaza u Rajhlovu palatu, nalazi se Rajhlova najamna palata koja se gabaritom, dekoracijom i koloritom nadovezuje na stambenu palatu, ali je ipak skromnija i jednostavnija u poreÄenju sa njom.
NastavljajuÄi Å”etnju Suboticom, jedan za drugim bi se nizali secesijski objekti: Gradska najamna palata, MuziÄka Å”kola, najamna palata LajoÅ”a FazekaÅ”a, Palata Å”tedionice Subotice i okoline… svaka zanimljiva na svoj naÄin. Ipak, ne smemo zaboraviti da spomenemo i PaliÄ, jezero i naselje istog imena, koje se nalazi na svega 8 km od Subotice. Svoju slavu kao banja i mondensko letovaliÅ”te stekao je krajem 19. veka, da bi poÄetkom 20. veka posao obnove i proÅ”irenja banje bio poveren Äuvenim arhitektama tog doba Marcelu Komoru i Dežeu Jakabu, koji su projektanti Gradske kuÄe i Sinagoge u Subotici.
Skup objekata projektovanih od strane pomenutih arhitekata su zavrÅ”eni 1912. godine, a najpoznatiji objekti su Vodotoranj, Velika terasa i Ženski Å”trand, MuziÄki paviljon i Spomen Äesma.
Kada posmatramo iz arhitektonskog ugla, možemo da primetimo da je svaki od ovih objekata drugaÄiji, a u zavisnosti od namene. Ono Å”to im je zajedniÄko je svakako poznata paliÄka crvena boja, koja je sveprisutna u ovoj i sada sve popularnijoj destinaciji. Ono Å”to PaliÄ Äini jedinstvenim pored savrÅ”eno ureÄenih i aranžiranih parkova, koji su mala umetniÄka dela, jeste i Äinjenica da su arhitekte odbacili klasiÄno nizanje graÄevina niz ulicu ili Å”etaliÅ”te, veÄ je prostor koncipiran tako da svaki posetilac prolazi kroz vodotoranj i Veliku terasu. Prolaskom kroz pomenute objekte, arhitekta kao da je želeo da zajedno zakoraÄimo u secesijku bajku, koja prožima kako Suboticu tako i PaliÄ. Brojni posetioci koji su ovog leta posetili Suboticu i PaliÄ, znaju o Äemu priÄam.
IZ UGLA STRUKE, Å TA VAM SE U SUBOTICI DANAS ÄINI DOBRIM? KOLIKO SE PO VAÅ EM MIÅ LJENJU VIDI NAPREDAK U GRAÄEVINSKOM SEKTORU?
Dobro je Å”to se Subotica kao grad razvija, ali ne prevelikom brzinom. Grade se stambene zgrade, grade se i industrijski objekti, proÅ”iruju postojeÄi, grade se kuÄe, dobilo smo i zatvoreni bazen pre par godina, radi se infrastruktuta na PaliÄu, nadamo se da Äe i kvalitet vode u jezeru biti bolji. Sve su to Äinioci razvoja jednog grada.
Äini mi se da se generalno podigla svest o oÄuvanju energije. Sve viÅ”e se vodi raÄuna o termoizolaciji, potroÅ”nji energije za grejanje i osvetljenje.
Sve viÅ”e poÄinju da se koriste i savremeni materijali. Koristi se geotermalna energija. Dobili smo i prvu kuÄu sa ventilisanom fasadom i zelenim krovom. Sve su to mali pomaci ka savremenijim objektima.
KUDA DANAS IDE ARHITEKTURA U SUBOTICI, A I SRBIJI?
Rekao bih da je dominantna izgradnja viÅ”eporodiÄnih objekata. Arhitektura napreduje, ali polako. Prate se trendovi, kako u kvalitetu materijala, tako i u pogledu estetike. Ipak svedoci smo i postojanja ekonomskih ograniÄenja, koji umnogome utiÄu na samu filozofiju projektovanja. Upravo iz te filozofije se razvila i ideja o idealnom dvosobnom stanu od 40 kvadrata Å”to rezultira da imamo bezbroj monotonih, uniformisanih i nekreativnih, estetski osiromaÅ”enih fasada: prozor, balkon, prozor, balkon… i tako do kraja fasade.
Ipak, u Srbiji ipak imamo puno kreativnih arhitekata koji se, i pored ta dva motiva sa kojima raspolažu, dobro snalaze u projektovanju stambenih zgrada manifestujuÄi kreativnost i originalnost u izvedbi istih.
KAKO OCENJUJETE SAVREMENU ARHITEKTONSKU PRODUKCIJU U SRBIJI, NAROÄITO SA ASPEKTA ENERGETSKE EFIKASNOSTI? KOLIKO JE TO KOD NAS ZAŽIVELO?
Postoje evidentni pomaci na svim nivoima. Od malih objekata za privatne investitore preko viÅ”eporodiÄnih objekata do poslovnih i industrijskih objekata. U svim sferama se priÄa o termoizolaciji, naÄinu grejanja, led rasveti, kvalitetu vrata i prozora, toplotnim pumpama, klimatizaciji i zaÅ”titi od sunca, ventilisanim fasadama i krovovima, zelenim krovovima. Tu je i velika uloga samog arhitekte da ume da prezentuje, da ume da pruži relevantne informacije, te ukaže na prednosti. Prezentovane informacije daju moguÄnost izbora.
Isto tako smatram, da bi i i definisana zakonska regulativa umnogome olakŔala donoŔenje ispravne odluke.
- foto: PorodiÄni objekat u Subotici, arh. Branislav KuzmanoviÄ
- foto: PorodiÄni objekat u Subotici, arh. Branislav KuzmanoviÄ
- foto: PorodiÄni objekat u Subotici, arh. Branislav KuzmanoviÄ
- foto: PorodiÄni objekat u Subotici, arh. Branislav KuzmanoviÄ
- foto: PorodiÄni objekat u Subotici, arh. Branislav KuzmanoviÄ
OBZIROM DA JE JEDAN OD NAJVAŽNIJIH CILJEVA U POSTIZANJU ODRŽIVOSTI U ARHITEKTURI ENERGETSKA EFIKASNOST TOKOM ŽIVOTNOG VEKA ZGRADE, KAKO PROJEKTOVATI ODRŽIVE I ENERGETSKI EFIKASNE OBJEKTE?
Energetska efikasnost je svakako jedna od izuzetno znaÄajnijih komponenti u projektovanju danas. Usmerenost na oÄuvanje prirodnih resursa, je neÅ”to o Äemu arhitekta mora da vodi raÄuna prilikom projektovanja. Moje miÅ”ljenje je da je za bilo koji kvalitet neophodno dobro sagledati sve potrebe, zahteve, navike i uskladiti ih sa okolinom sa kojom su u neposrednom okruženju i dodiru. Isto to se odnosi i na energetsku efikasnost. Neophodno je sagledati strane sveta, ambijent i potrebe korisnika bilo da se radi o stambenom, poslovnom ili proizvodnom prostoru. Treba sagledati, navike, rutine, cikluse i prilagoditi objekat tim aktivnostima. Na taj naÄin Äe se postiÄi harmonija izmeÄu korisnika i objekta koja Äe rezultirati izmeÄu ostalog i efikasnijim koriÅ”Äenjem energije i njenom uÅ”tedom, a kasnije i manjim troÅ”kovima kao i oÄuvanjem naÅ”e planete.
U URBANISTIÄKOJ PRAKSI SE SMATRA DA JE NA TERITORIJI GRADA MINIMALNA POTREBNA ZELENA POVRÅ INA 25 KVADRATA PO STANOVNIKU. IMA LI SUBOTICA DOVOLJNO ZELENIH POVRÅ INA? KOLIKO SE VODI RAÄUNA O TOME PRILIKOM GRADNJE?
Subotica važi za jedan od zelenijih gradova u naÅ”oj zemlji. Parkovi, drvoredi i deÄija igraliÅ”ta su prisutna u svakom delu grada. Slobodno mogu da kažem da Subotica, prati potrebe svojih stanovnika, pružajuÄi im u danaÅ”njim uslovima, dovoljno zelenila. Ipak napominjem u danaÅ”njim uslovima.
Kada sagledavamo razvoj Subotice u poslednjih nekoliko decenija, svakako možemo da kažemo da je sreÄa subotiÄana Å”to se grad u tom vremenskom periodu postepeno razvijao, te da se najpre Å”irio u delovima koji su bili slabije naseljeni, poveÄavajuÄi gustinu stanovnika u prigradskim sredinama.
Subotica nije imala fazu nagle ekspanzije i Å”irenja samoga grada i gradskog jezgra, zahvaljujuÄi Äemu joÅ” uvek postoji dovoljno parking prostora, ali svakako i neophodnog i veoma znaÄajnog zelenila. Ipak, ono Å”to je evidentno u poslednje vreme jeste da i Subotica postepeno poprima karakteristike velikih gradova, te je na ulicama uoÄljiviji veÄi broj vozila, a samim tim i potrebe za parking mestima. Parkinzi su od skoro poÄeli da uniÅ”tavaju zelene povrÅ”ine, Å”to do sada nije bilo tipiÄno za ovaj grad.
Da li je 25 kvadrata dosta? Danas verovatno jeste. Možemo da kažemo, da danaÅ”nja proseÄna zgrada u Subotici ima oko 40 stanova, u kojoj živi oko 100 ljudi, koji koriste barem 50 automobila. Isto tako znamo da u proseku nove zgrade imaju predviÄenih oko 200 kvadrata zelene povrÅ”ine, koje se, moramo biti iskreni, najÄeÅ”Äe koriste za parkiranje vozila. S jedne strane je razumljiva potreba za parking mestima, a sa druge strane problem je Å”to ta parking mesta uniÅ”tavaju zelene povrÅ”ine koje su takoÄe veoma znaÄajne i važne za svakoga.
Upravo iz tog razloga, smatram da je neophodno saÄuvati zelenilo u parkovima, na ulicama, i drugim javnim povrÅ”inama, jer u suprotnom Äemo biti opkoljeni betonskim povrÅ”inama.
BRANISLAVE, DA LI BISTE MOGLI DA NAM KAŽETE NEÅ TO VIÅ E O PROJEKTU KOJI NAJBOLJE PREDSTAVLJA VAÅ ARHITEKTONSKI KREDO? DA LI UOPÅ TE MOŽE BITI JEDAN PROJEKAT ILI IMATE ÄITAV SPISAK U GLAVI KADA VAS OVAKO NEÅ TO PITAJU?
Svaki novi objekat za mene je novi izazov. Ne mogu da izdvojim ni jedan objekat koji bi najbolje predstavljao mene i moj rad, jer je arhitektura proces koji prolazi kroz razne faze, i na koji utiÄe veliki broj elemenata. Svaki objekat koji sam projektovao ima u sebi implementiranu moju ideju, moju viziju i peÄat koji su modifikovani aktuelnim trenutkom, namenom te željama i prohtevima samog investitora. Kada se svi ti faktori integriÅ”u, nastane objekat na koji sam ja ponosan.
Moram da priznam da su mi obiÄno najzanimljiviji poslovi koje trenutno radim ili su nedavno zavrÅ”eni. Dok se objekat projektuje i gradi tada objekat pripada arhitekti. Tada sam svakodnevno u kontaktu sa tom kuÄom ili enterijerom i uživam u njima. Kada se izgradnja zavrÅ”i tada se prostor predaje investitoru i oni nastavljaju život sa objektom a mi, projektanti odlazimo na neko drugo mesto i taj ciklus se stalno ponavlja.
Å TA JE ZA VAS NEPRESUÅ AN IZVOR INSPIRACIJE?
Za mene inspiraciju predstavlja svakodnevni život, porodica, ljudi koje sreÄem, objekti i stvari koje viÄam u prolazu, priroda. Inspiraciju mi svakako daju i sami investitori, inspiracija se razvija i iz njihovih želja, navika, potreba, njihovih predloga i ideja. Ali, ono Å”to je za mene stalna inspiracija jeste funkcionalnost samog prostora odnosno objekta, njegova korelacija sa sredinom u kojoj se nalazi kao i komplementarnost sa potrebama pojedinca odnosno sa samom namenom objekta. Funkcionalnost objekta, uz kreativnost i originalnost kao i poÅ”tovanje potreba samog investitora su moja konstantna inspiracija.
KOJI SU VAÅ I PLANOVI ZA BUDUÄNOST?
Moji planovi za buduÄnost su da nastavim da živim arhitekturu, da dalje istražujem i stvaram funkcionalne prostore u kojima Äe se ljudi dobro oseÄati, a ja uživati za vreme projektovanja.
KOJA JE VAÅ A PORUKA ZA MLADE ARHITEKTE?
Da žive arhitekturu, da uživaju u njoj, da ne sputavaju vlastitu kreativnost veÄ da se slobodno otisnu u taj svet, ne ograniÄavajuÄi se previÅ”e kliÅ”eima i oÄekivanjima nametnutim iz okruženja. Kada sagledavam iz danaÅ”njeg ugla svoj rad, kao i rad drugih arhitekata smatram da je u osnovi svakog dobrog projekta postojanje funkcionalne estetike.