Arhitekta jednog grada – Kraljevo: Arhitektura kroz vreme i prostor

Studio 5 project je arhitektonski biro formiran 2000. godine u Kraljevu. Studio pruža usluge projektovanja i konsaltinga u izradi kompletne projektne dokumentacije za objekte visokogradnje, ureÄenja unutraÅ”njih prostora i vrÅ”enja struÄnog nadzora nad izgradnjom objekata. Radni tim studija Äine struÄnjaci razliÄitih profila, sa dugogodiÅ”njim iskustvom u projektovanju razliÄitih vrsta arhitektonskih objekata i projektima enterijera. Okosnicu biroa Äini osnivaÄko – autorski tim: SrÄan VukosavljeviÄ d.i.a. , Milorad ÄajiÄ d.i.g. i Dragan MilivojeviÄ d.i.g.
#intervju
Za Äasopis āgrenef – graÄevinarstvo & energetska efikasnostā govori SrÄan VukosavljeviÄ, dipl.ing.arh. jedan od osnivaÄa Studio 5 project-a
Studio 5 project neguje timski rad i saradnju sa brojnim struÄnjacima, usko saraÄujuÄi s klijentima tokom svih faza realizacije projekta. Pored struÄnosti i profesionalizma, tim biroa gradi kvalitet svojih usluga na posveÄenosti interesima klijenta i razumevanju njegovih potreba, poznavanju prilika i procesa na lokalnom tržiÅ”tu ali i praÄenju savremenih globalnih trendova u promiÅ”ljanju arhitekture i koriÅ”Äenju novih dostignuÄa i tehnologija u procesu izgradnje.
āU toku pripreme odgovora na pitanja koja ste postavili, shvatio sam koliko je meni liÄno ova saradnja znaÄila. Naterala me je da se iznova zagledam i zaljubim u svoj gradā, navodi SrÄan.
Biografija: RoÄen 1966. godine. Ostvarenje sna o arhitekturi kao životnom pozivu zapoÄinje u srednjoj graÄevinskoj Å”koli u Kraljevu. 1994. godine diplomira na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu u klasi prof. dr M. RakoÄeviÄa. Profesionalno bavljenje arhitekturom zapoÄinje u projektnom birou AteljeAL iz VrnjaÄke Banje, nakon Äega sa joÅ” dvojicom kolega i saradnika osniva projektni biro Studio 5 project u Kraljevu. |
Da li možete da nam predstavite razvoj svog grada kroz arhitektonsku struku?
Smatra se da Karanovac, Å”to je stari naziv Kraljeva, postaje znaÄajnije naselje tek od 1718. godine, nakon potpisivanja PožarevaÄkog mira izmeÄu Austrije i Osmanskog carstva.
Izgradnjom crkve 1824. godine odreÄen je novi pravac i prostor za razvoj grada ā prostor izmeÄu Stare ÄarÅ”ije i Pljakinog Å”anca. Prvi urbanistiÄki plan Karanovca uradio je Laza Zuban 1832. godine. Realizacija plana poÄela je 1836. godine kada su u varoÅ”i ustrojena ātri glavna sokakaā. Do kraja 19. veka stvorena je mreža ulica sa do danas zadržanom karakteristikom pravilnog ukrÅ”tanja koje polaze od centralnog kružnog trga u Äetiri pravca.
Posle Prvog svetskog rata u Kraljevu poÄinje nova faza razvoja sa izraženom industrijalizacijom. Od 1922. godine gradi se Fabrika vagona, a nedugo zatim i Fabrika aviona.
Posle Drugog svetskog rata Kraljevo doživljava intenzivan privredni i urbanistiÄki razvoj sa masovnom gradnjom objekata modernistiÄke arhitekture sa jedne strane i izgradnjom Äitavih naselja sa tipskim kuÄama koja su favorizovala depersonalizaciju i isticala kolektivitet, sa druge strane.
NajznaÄajniji saÄuvani objekti u gradu su:
- AdžiÄa kuÄa ā najstariji stambeni objekat u Kraljevu. Primer je folklorne arhitekture balkanskog stila iz prve polovine 19. veka.
- Gospodar Vasin konak (1830/31.) ā Obeležje varoÅ”kog života iz prve polovine 19. veka u Kraljevu.
- Zgrada okružnog naÄelstva (suda) (1853.)
- Narodni Muzej (1873.)
- Hotel Pariz ā (1881.)
- KuÄa porodice DimitrijeviÄ ā Å vapÄiÄ (1903.) sa jedinstvenim slikanim enterijerom i atlantima na spoljaÅ”njoj fasadi u kojoj se danas nalazi Regionalni zavod za zaÅ”titu spomenika kulture
- Hotel Jugoslavija (1932.)
- ViÅ”e porodiÄnih kuÄa iz prve polovine dvadesetog veka, koje su gradili bogati kraljevaÄki trgovci – KuÄa KneževiÄa, BogavÄevo zdanje, KuÄa porodice NovakoviÄ.
Koji su to lokaliteti vrlo specifiÄni za Kraljevo? Koji objekat je veoma važan za Vas i smatrate da Kraljevo ne bi bilo isto bez njega?
Mislim da veÄina ljudi koji su, makar nakratko, posetili Kraljevo prvu asocijaciju na ovaj grad povezuju sa centralnim gradskim Trgom srpskih ratnika, sa spomenikom u centru, koji je posveÄen poginulim vojnicima u Balkanskim i Prvom svetskom ratu. Takav je sluÄaj i sa veÄinom stanovnika grada, koji se ponose ovim ambijentom velikog, kružnog trga upisanog u prepoznatljivu urbanistiÄku matricu ortogonalno postavljenih ulica.
Po obodu trga su smeÅ”teni brojni kafei, restorani, trgovine, hotel. Ovo je glavni gradski orijentir, mesto održavanja svih važnijih dogaÄaja u gradu, veliko deÄije igraliÅ”te, neizbežna taÄka za fotografisanje ili odmor u senci lipa, koje ga uokviruju.
Trg Svetog Save je istorijski centar grada sa javnim objektima iz vremena formiranja modernog naselja – Crkvom Svete Trojice, Narodnim muzejom, zgradom Okružnog naÄelstva (suda), Istorijskim arhivom, Gospodar Vasinim konakom.
Najvažniji objekat je svakako srednjevekovni manastir ŽiÄa udaljen pet kilometara od centra grada, zadužbina Stefana PrvovenÄanog u kojoj je i krunisan kao prvi srpski kralj 1217. godine. Prema predanju u ŽiÄi je krunisano sedam srpskih vladara, i prilikom svakog krunisanja otvarana su nova vrata kroz koja je prolazio samo krunisani vladar, nakon Äega bi ona bivala zazidana. Otuda i naziv sedmovrata ŽiÄa. Ona je bila i sediÅ”te autokefalne srpske arhiepiskopije i prvog srpskog arhiepiskopa Svetog Save. Glavna manastirska crkva sagraÄena je u prepoznatljivom RaÅ”kom stilu koji predstavlja originalni domet srpskih srednjevekovnih graditelja u oblasti sakralne arhitekture. Kroz istoriju je mnogo puta ruÅ”ena i obnavljana, a povodom nedavnog obeležavanja osam vekova od nastanka, ureÄen je ceo manastirski kompleks. Danas je to prvoklasan turistiÄki lokalitet.
Na koji naÄin geografska osobenost Kraljeva utiÄe na arhitekturu?
Kraljevo ima veliku prednost Å”to kroz Å”to kroz sam grad protiÄe reka Ibar, dinamiÄna i inspirativna, koja je velikoduÅ”no ponudila svoje obale za razvoj modernog grada. Nažalost, ove prednosti nisu dovoljno iskoriÅ”Äene, kako u smislu ravnopravnog razvoja grada na obe obale reke, tako i aktivnog ukljuÄivanja neposrednog priobalja u život grada.
Istorijski centar grada se formirao na levoj obali, na uzviÅ”enoj reÄnoj terasi i dalje se Å”irio na tom prostoru. Na desnoj obali reke je postepeno nastalo naselje Ribnica, koje je dobrim delom bilo i ostalo neplansko, sa velikim brojem uglavnom individualnih objekata i svim infrastrukturnim i drugim problemima koje ovakav haotiÄni razvoj naselja donosi.
Äija arhitektura je imala najveÄi uticaj na izgradnju glavnih simbola Kraljeva?
ZnaÄajniji objekti u gradu su graÄeni u razliÄitim druÅ”tveno-ekonomskim prilikama i njihovi autori su uglavnom za uzore uzimali sliÄne objekte iz veÄih i bogatijih sredina. Ekonomska moÄ naruÄilaca je direktno uticala na to koliko je arhitektura ovih objekata mogla da se približi svojim uzorima. PoÄev od Gospodar Vasinog konaka koji pripada tipu varoÅ”kih kuÄa koje su graÄene u doba kneza MiloÅ”a, pod jakim turskim uticajem, do kompleksa upravnih, sudskih i prosvetnih graÄevina iz perioda nakon osloboÄenja, sa klasicistiÄkim pristupom u oblikovanju, koji dominira i na drugim javnim i privatnim objektima sa kraja 19. i poÄetka 20. veka.
U posleratnom periodu socijalistiÄke Jugoslavije, brojna preduzeÄa grade u gradskom jezgru administrativne i stambene zgrade za zaposlene kojima dominira modernizam kao službena estetika. Primetno je da postoji vrlo malo liÄnog arhitektonskog izraza autora ovih objekata i da je glavni akcenat na Äistoj funkcionalnoj Å”emi prilagoÄenoj tada aktuelnom poluprefabrikovanom sistemu gradnje koji su forsirale graÄevinske kompanije. Kao primer malo drugaÄijeg pristupa izdvaja se objekat Službe druÅ”tvenog knjigovodstva (1969-1973.) autora prof. Petra VuloviÄa, kao karakteristiÄan primer brutalizma, sa materijalizacijom kompletno izvedenom od pikovanog natur-betona.
Koji su to po Vama primeri dobre prakse izgradnje u Kraljevu?
Za odgovor na ovo pitanje bih iskoristio nedavno iskustvo naÅ”eg biroa, na projektu rekonstrukcije proizvodnih objekata nekadaÅ”njeg kraljevaÄkog industrijskog giganta ā fabrike elektrotermiÄkih proizvoda Magnohrom, a za potrebe novog vlasnika ā uspeÅ”nog kraljevaÄkog preduzeÄa RVM, koje se bavi proizvodnjom kartonske ambalaže.
Lep primer saradnje projektanata i investitora koji je sa punim poverenjem i razumevanjem pratio i prihvatao naÅ”e ideje i predloge i aktivno uÄestvovao u celom procesu sa iskrenom željom da se jedan devastiran i zapuÅ”ten prostor, sa velikim potencijalom, revitalizuje u skladu sa savremenim trendovima.
Puna pažnja je posveÄena podizanju energetske efikasnosti objekata, kroz primenu savremenih materijala i projektantskih reÅ”enja kao i zaÅ”titi životne sredine primenom modernih tehnologija, u skladu sa tehnoloÅ”kim procesom proizvodnje.
Negde u pozadini, konstantno je provejavala zajedniÄka želja da se udahne novi život nekadaÅ”njem privrednom simbolu grada koji je godinama bio generator ubrzanog privrednog i urbanog razvoja grada, i koji kod graÄana budi nostalgiÄna seÄanja.
Dopala nam se i odluka investitora da sve radove izvode lokalna preduzeÄa.
Poslednjih par godina svedoÄimo neverovatnom rastu broja gradiliÅ”ta u veÄim gradovima Srbije. Da li je takva situacija u Kraljevu, procentualno gledano?
Kada govorimo o stanogradnji, situacija u Kraljevu je, Äini mi se, malo drugaÄija. Naime, masovnija izgradnja objekata, koje su uglavnom gradili privatni investitori, u Kraljevu poÄinje joÅ” krajem 90-ih godina, i dugi niz godina je po obimu bila znatno veÄa nego u gradovima u okruženju. Intenzitet gradnje je uglavnom konstantan, bez velikih odstupanja godinama unazad. Takvo je stanje i danas, mada je primetna velika potražnja koja prevazilazi ponudu.
Imam utisak da u ovom trenutku na graditeljsku aktivnost uveliko utiÄe neizvesnost vezana za kretanje cena materijala i rada na tržiÅ”tu, a samim tim i cena stanova. StiÄe se utisak da usled ovoga investitori odlažu realizaciju investicija, oÄekujuÄi stabilizaciju koja bi omoguÄila izvesnije procene.
Kako se lokalna samouprava odnosi prema javnim povrÅ”inama, infrastrukturi i planiranom urbanistiÄkom razvoju grada?
Kao arhitekta sigurno nisam sasvim zadovoljan zalaganjem lokalne samouprave. Svestan sam da aktivnosti zavise od budžeta i nivoa privredne aktivnosti (koja je u Kraljevu doživela potpuni kolaps u prethodnim decenijama). Mislim da bi nekim drugim modelima finansiranja mnogi projekti bili brže realizovani.
U planskim dokumentima pravila graÄenja su Äesto za pojedine zone i celine vrlo uopÅ”tena, bez dovoljno promiÅ”ljanja o osobenostima svake od njih, Å”to rezultira razliÄitim tumaÄenjem planova, u skladu sa pojedinaÄnim interesima. Glavni fokus investitora je na užem centru grada, kvalitetnih lokacija skoro da viÅ”e i nema, pa se sa svakom izmenom planova poveÄava spratnost objekata, Å”to dovodi do visinske neusklaÄenosti objekata koji su graÄeni u bliskom vremenskom intervalu.
U Kraljevu se retko ukazuje potreba za realizacijom nekih bitnijih projekata od opÅ”teg interesa, a i kada se to desi Äesto se projekti realizuju na osnovu sprovedenih tenderskih procedura, gde je jedino merilo ponuÄena cena. To mi je sasvim nerazumljivo iz razloga Å”to se bez ikakvog prethodno izabranog i usvojenog reÅ”enja posao dodeljuje najpovoljnijem ponuÄaÄu a bez jasne slike o tome Å”ta Äe on zapravo uraditi.
Da li postoji neka celina za koju smatrate da je nedovoljno zastupljena ili zapostavljena u savremenoj panorami grada?
Po meni je to bez sumnje Ribnica, naselje na desnoj obali Ibra. VeÄ sam govorio o njegovom karakteru i problemima i mislim da je pravi izazov da se dobrim planskim dokumentima i izgradnjom infrastrukture poveÄa njegova atraktivnost, podstakne izgradnja i omoguÄi njegovo aktivnije ukljuÄivanje u život grada. Poslednjih godina se primeÄuje pomak u tom smislu koji se ogleda u izgradnji nove sportske dvorane, Retail parka i Å”etaliÅ”ta duž obale. Na istom prostoru je planirana i ānavodnoā zapoÄeta izgradnja zatvorenog bazena. Ribnica je bila izbor i pri odreÄivanju lokacije za izgradnju kompleksa stambenih zgrada, koje je država finansirala za potrebe pripadnika vojske i policije. Nedavno je zavrÅ”ena izgradnja nove moderne zgrade Osnovne Å”kole Sveti Sava, na mestu stare, koju sam i sam pohaÄao.
Nadam se da je to poÄetak ozbiljnijeg ukljuÄivanja ovog prostora u život grada i inspiracija za dalje aktivnosti kojima bi se grad konaÄno prelio i na desnu obalu reke.
S obzirom da je vaÅ” biro sa sediÅ”tem u Kraljevu, na koji naÄin odolevate izazovima za prelazak u veÄi gradski centar i uspevate li da uspeÅ”no poslujete u manjoj sredini?
Projektni biro Studio 5 je formiran 2000. godine. Od samog poÄetka smo bili u prilici da radimo na projektima u svom gradu i u drugim sliÄnim i veÄim sredinama, tako da su se izazovi koje pominjete vrlo brzo pojavili. Ipak ceo tim je od poÄetka svoj prvenstveno privatan život vezao za grad iz kog potiÄemo, tako da se to uskladilo i sa profesionalnim izborima.
Sigurno je tome doprinela naÅ”a generacijska povezanost i sliÄan naÄin razmiÅ”ljanja i interesovanja. Naime osnivaÄki tim biroa Äine tri inženjera, iste generacije, koji su svoje upoznavanje sa graÄevinskom i arhitektonskom strukom zajedno zapoÄela joÅ” u srednjoj graÄevinskoj Å”koli u Kraljevu.
Savremeni naÄin poslovanja, sa svim prednostima digitalnog doba, omoguÄava nam da profesionalno budemo prisutni i u drugim sredinama, a da istovremeno uživamo u prednostima života u manjoj sredini.
OseÄa se porast potražnje gradskih porodiÄnih kuÄa i vikendica van gusto naseljenih mesta. Da li je takva situacija i kod vas u gradu i okolini? Da li se viÅ”e razvijaju neki delovi Kraljeva za koje niste oÄekivali takav epilog?
Isti trend je i u Kraljevu, pri Äemu je izgradnja ovih objekata sve viÅ”e inspirisana razvojem turizma i to u delovima grada i okoline koji su od ranije poznati po gradnji vikend kuÄa i manjih turistiÄkih naselja.
Nekoliko godina unazad je naÅ” biro angažovan na viÅ”e takvih projekata koji se delom finansiraju kroz IPARD programe, Å”to je vrlo inspirativno, obzirom da investitori, usled olakÅ”anog modela finansiranja, arhitektama ostavljaju veÄu slobodu u planiranju i projektovanju. Istovremeno usled striktnih procedura, poveÄana je sigurnost da Äe objekat biti realizovan upravo onako kako je zamiÅ”ljen.
Koliko je napredovala stambena izgradnja u vaÅ”em gradu? Da li investitori ulažu viÅ”e novca i posveÄuju viÅ”e vremena pažljivom planiranju i projektovanju kako bi poboljÅ”ali uslove života za korisnike prostora?
Kada je u pitanju izgradnja objekata namenjenih tržiÅ”tu i dalje je primarna ideja investitora da se napravi maksimalan broj kvadrata. Nije retkost da i projektna reÅ”enja āpokleknuā pred ovim imperativom, nauÅ”trb mnogo Äega pa Äak i kvalitetne funkcionalne organizacije, a o arhitektonskom oblikovanju, materijalizaciji da i ne govorim. Velika potražnja, veÄa od ponude, pomaže da sve Å”to bude izgraÄeno pronaÄe svog kupca.
Stambeno-poslovni objekat u ulici Sveti Nikolaj ŽiÄki u Kraljevu / 3D vizualizacija: studio 5 project
PoboljÅ”anje uslova života korisnika se svodi na ispunjavanje propisanih normi u smislu energetske efikasnosti, pri Äemu se biraju najekonomiÄnija reÅ”enja, koja projektantu znatno umanjuju moguÄnost izbora u pogledu materijalizacije objekta.
Donekle je drugaÄija situacija kod izgradnje individualnih objekata. Ovi investitori su spremniji da ulože viÅ”e novca, svesni da time mogu sebi obezbediti atraktivnije i kvalitetnije objekte opremljene savremenim sistemima za koriÅ”Äenje energije iz obnovljivih izvora.
Koliko je lako/teŔko sprovesti inovacije, ideje i unaprediti trenutno stanje u kom se nalazi arhitektura u Srbiji, uz razumevanje od strane investitora?
Iz odgovora na prethodno pitanje sledi zakljuÄak da nije lako. Volimo da mislimo da nismo od onih projektanata koji zbog posla pristaju na sve. Trudimo se da predanim radom, maksimalnom posveÄenoÅ”Äu i pažljivim analiziranjem doÄemo do moguÄnosti da investitoru prezentujemo sve prednosti naÅ”eg koncepta, i da dokažemo da je u skladu sa njegovim najboljim interesom.
NajÄeÅ”Äe u tome uspevamo, pre svega zahvaljujuÄi dugogodiÅ”njem iskustvu. Mislim da nam u tome pomažu i prezentacije reÅ”enja za koje se trudimo da veÄ na nivou idejnih projekata budu maksimalno razraÄene, sa Å”to manje nereÅ”enih pitanja, Å”to nam omoguÄava da investitorima predoÄimo realne procene vrednosti investicija. Ako uz to u projektu imate neku neoÄekivanu ideju, predlog o kome investitor uopÅ”te nije razmiÅ”ljao, a koji se uklapa u okvire projektnog zadatka, veÄ ste na dobrom putu da realizujete svoje zamisli.
Da li možete da izdvojite neki od svojih projekata na koji ste najponosniji?
Za viÅ”e od dvadeset godina rada, biro je izradio brojne projekte u kojima smo se trudili da uz maksimalnu posveÄenost interesima klijenata budemo dosledni svojim viÄenjima uloge arhitekte u procesu projektovanja i realizacije objekata. Stoga je vrlo teÅ”ko odluÄiti se za jedan projekat na koji smo najponosniji.
Na neki naÄin se izdvaja konkursni rad na projektu urbane regeneracije stambenog naselja u Dositejevoj ulici u Kraljevu, nakon zemljotresa koji se dogodio u Kraljevu 2010. godine.
Projekat urbane regeneracije stambenog naselja u Dositejevoj ulici u Kraljevu / 3D vizualizacija: studio 5 project
Meni je posebno drago zato Å”to smo uspeli da u vrlo kratkom ponuÄenom vremenskom roku odgovorimo na vrlo kompleksan projektni zadatak. Cilj projekta je bio da se obezbede novi stanovi, kao kompenzacija vlasnicima Äiji su stanovi oÅ”teÄeni u zemljotresu, kroz planirano ruÅ”enje 21 postojeÄeg objekta i izgradnju pet novih objekata sa ukupno 363 stana.
PredviÄeno je da se projekat realizuje u nekoliko faza, kroz naizmeniÄnu izgradnju novih i ruÅ”enje postojeÄih stambenih zgrada, jer je predviÄeno direktno preseljenje stanara iz postojeÄih u nove stanove. Pored Ävrsto predodreÄene i raznolike strukture stanova, odreÄivanje faznosti realizacije projekta predstavljalo je poseban izazov.
Kada bi vi odluÄivali o kljuÄnim arhitektonskim taÄkama grada Å”ta je to Å”to bi prvo izgradili/ dogradili/ sanirali/ projektovali?
Mislim da bih pre bilo kakvog planiranja nove izgradnje pažnju posvetio saniranju stanja postojeÄih objekata. Decenije nebrige, zapostavljanja i opÅ”te nezainteresovanosti rezultirale su jako ružnom slikom veÄine naÅ”ih gradova i u tom pogledu Kraljevo nije nikakav izuzetak.
Iskreno ova slika mi izuzetno smeta, posebno kada na to dodamo i samovolju pojedinaca reÅ”enih da po svom liÄnom afinitetu interveniÅ”u na objektima proizvoljnim dogradnjama, bojenjem delova fasada, ustakljivanjem terasa, agresivnim reklamama, ābrendiranjemā izloga i sl.
U nekoliko prethodnih godina postoje programi kojima grad subvencioniÅ”e projekte sanacija u cilju poveÄanja energetske efikasnosti objekata, ali su to do sada bili malobrojni projekti i plaÅ”im se da su potrebne decenije da bi se stanje osetno popravilo.
Šta je ono Ŕto Vas joŔ uvek inspiriŔe u arhitektonskom potpisu Kraljeva?
Oduvek sam opÄinjen moguÄnostima koje arhitekta ima da svojim intervencijama u prostoru utiÄe na život korisnika i Äitave zajednice i to na viÅ”e nivoa. Naravno mora biti svestan da je na neki naÄin u obavezi da svojim intervenisanjem unapredi kvalitet prostora.
Zato volim da se na svakom projektu zamislim u ulozi neposrednih korisnika i svih onih koji Äe na razliÄite naÄine doÄi u interakciju sa objektom koji projektujem i da na taj naÄin pokuÅ”am da doÄem do najboljih odgovora.
NajveÄu inspiraciju pronalazim u posmatranju samog grada i ljudi u njemu i njihovih uzajamnih uticaja. Analiziranje aktivnosti, potreba, navika, interesovanja ljudi i postojeÄeg urbanog ambijenta mi pomaže da razumem i prihvatim duh mesta i odredim se prema njemu kroz projekat.