Akustika je jedna od inženjerskih disciplina u projektovanju i izgradnji zgrada, i njen zadatak da se u njima obezbedi oÄekivani nivo zvuÄnog komfora. Ta specifiÄna vrsta komfora ima nekoliko dimenzija.
// Prva je da Äoveka u zgradi ne ometaju zvukovi koji dolaze spolja i iz susednih prostorija, kao i da zvukovi koje on poizvodi ne ometaju druge ljude u zgradi i oko nje. Time se automatski obezbeÄuje i privatnost.
Druga je da se u prostorijama gde je to potrebno omoguÄi kvalitetna komunikacija zvukom, Å”to podrazumeva dobru razumljivost i Äujnost govora i muzike. Manje je poznato da u nekim prostorijama može biti od znaÄaja i treÄa dimenzija zvuÄnog komfora, a to je estetski doživljaj onoga Å”to se Äuje.
Uprkos važnosti zvuÄnog komfora za svakodnevicu korisnika, u novim zgradama su brojni primeri manjkavosti na koje se oni žale, i koje zahtevaju akustiÄke popravke ubrzo nakon useljenja. Važna Äinjenica je da se u zgradi najbrže konstatuje odsustvo zvuÄnog komfora. LoÅ”a zvuÄna izolacija prema komÅ”ijama ili ometajuÄa buka nekog klima ureÄaja i instalacija registruju se momentalno, dok je za otkrivanje nedostataka toplotne izolacije, na primer, potrebno vreme. Tome u izvesnoj meri doprinosi i veÄa zahtevnost korisnika zgrada, koja raste uglavnom srazmerno porastu cene kvadrata koja se plaÄa, ali to je realnost koju projektanti moraju da prihvate.
Analize akustiÄkih nedostataka u novoizgraÄenim zgradama pokazale su da iza najozbiljnijih akustiÄkih problema gotovo po pravilu stoje projektantske greÅ”ke, a mnogo reÄe propusti izvoÄaÄa. Savremena projektantska praksa u Srbiji akustiku najÄeÅ”Äe vidi samo kao obavezu da se projektu prilože nekakvi proraÄuni u formi elaborata. MeÄutim, u procesu projektovanja zgrada akustika je mnogo viÅ”e od toga.
Ona pre svega podrazumeva niz odluka s kojima treba zapoÄeti joÅ” u fazi izrade projektnog zadatka i idejnog projekta, a zatim razraditi u narednim fazama rada. ProraÄuni su samo finale tog procesa, i odnose se samo na jedan deo onoga Å”to je važno za ukupan akustiÄki kvalitet zgrade. Äak i ako proraÄuni kao prilog izostanu iz projektnih svezaka, to ne mora umanjiti akustiÄki kvalitet zgrade ako su pre toga donete prave odluke. Nažalost, postoje i primeri suprotnog: da prisustvo nekih akustiÄkih proraÄuna u projektu zgrade uopÅ”te ne garantuje kvalitet zvuÄnog komfora u njoj.
U procesu projektovanja, odluke znaÄajne za zvuÄni komfor u zgradama treba da donose akustiÄki konsultanti u saradnji sa arhitektama i projektantima drugih segmenata (instalacije, konstrukcija, enterijer), i samo neke od njih mogu imati uporiÅ”te u proraÄunima. Ostale se moraju donositi na osnovu literature, poznavanja teorije graÄevinske akustike i, kao u svemu drugom, iskustva angažovanog konsultanta.
// NajznaÄajniji deo posla akustiÄkog konsultanta je u fazi idejnog projekta, jer ono Å”to se tada propusti teÅ”ko se kasnije nadoknaÄuje bez velikih lomova. Kao potvrda mogu poslužiti uputstva za sertifikaciju zgrada prema kriterijumima BREEAM-a.
U uputstvu za ocenjivanje stoji da se jedan poen dobija ako je u idejnoj fazi projektovanja angažovan akustiÄki konsultant.
// Za razliku od drugih inženjerskih disciplina u projektovanju, regulativa ne može biti apsolutna vodilja za sve detalje znaÄajne za zvuÄni komfor. TakoÄe, investitor ima prava da zahteva nivo zvuÄnog komfora viÅ”i od minimalnog koji regulativa propisuje. Iz toga logiÄno sledi zadatak konsultanta da u poÄetnoj fazi projektovanja zahteve kompletira onim Å”to je potrebno za uspeÅ”an ishod projektovanja, na zadovoljstvo korisnika i investitora.
Kao objaÅ”njenje strukture i vrste odluka koje se moraju doneti u procesu projektovanja da bi zgrada imala oÄekivani zvuÄni komfor napravljena je tabela prikazana na slici 1. Ona pokazuje da, u opÅ”tem sluÄaju, put do zvuÄnog komfora ima Äetiri paralelne projektantske putanje, i na svakoj od njih se donose odluke koje utiÄu na akustiÄki kvalitet objekta.
To su:
- (1) zvuÄna zaÅ”tita,
- (2) akustiÄki dizajn prostorija,
- (3) zaŔtita od buke maŔinskih sistema i
- (4) dizajn audio-sistema.
ZvuÄna zaÅ”tita
// Zadatak zvuÄne zaÅ”tite je da reÅ”ava probleme zvuÄne izolacije izmeÄu prostorija i prema spolja. Taj zadatak je uglavnom poznat projektantima i svodi se na dimezionisanje pregrada u skladu s nekim numeriÄki iskazanim zahtevima, Å”to se u praksi potvrÄuje proraÄunima.
Manje je poznato da se svi akustiÄki proraÄuni zasnivaju na raznim matematiÄkim modelima, i da zbog složenosti mehanizma prolaska zvuka kroz sistem graÄevinskih pregrada neminovno podrazumevaju znatna pojednostavljenja u odnosu na fiziÄku realnost.
Uz sve to, zvuÄna izolovanost prostorija zavisi ne samo od graÄevinskih materijala veÄ i od niza detalja. Stoga obezbediti zvuÄnu zaÅ”titu kao element komfora znaÄi poznavati fiziÄku realnost i donositi odluke o raznim detaljima koji Äe garantovati da greÅ”ka proraÄuna bude Å”to manja.
AkustiÄki dizajn prostorija
AkustiÄki dizajn prostorija je oblast koja se bavi podeÅ”avanjem kvaliteta onoga Å”to ljudi žele da Äuju u prostorijama, ali koja mnogo utiÄe i na kontrolu onoga Å”to ljudi ne žele da Äuju. To danas nije tema samo u projektovanju raznih vrsta sala, kako bi se moglo pomisliti. Predmet akustiÄkog dizajna su sve buÄne prostorije u kojima na bilo koji naÄin mogu nastati jaki zvukovi. Posebna pažnja mora se posvetiti akustiÄkom dizajnu prostorija u Å”kolama i vrtiÄima, a akustiÄki se obraÄuju bolnice, restorani, kafeterije i sliÄni prostori. Najzad, važno je predvideti obradu zajedniÄkih prostora u stambenim zgradama, poput stepeniÅ”ta i hodnika, radi smanjenja buke u njima.
ZaŔtita od buke maŔinskih sistema
TreÄa putanja iz tabele sa slike 1, zaÅ”tita od buke maÅ”inskih sistema, postaje u projektovanju sve važnija jer je zbog klimatskih promena i visokih zahteva vazduÅ”nog komfora primena maÅ”inskih instalacija u zgradama postala standard. Nažalost, svi elementi tih sistema izvori su neželjenog zvuka. Ozbiljnost problema s bukom koju prave zavisi od mikrolokacija najbuÄnijih ureÄaja. Pravilne odluke o njihovom položaju u zgradi relaksiraju taj problem, a njih treba doneti u idejnoj fazi projektovanja.
Audio sistemi u zgradama
Najzad, audio-sistemi u zgradama danas se pojavlju, osim za ozvuÄavanje gde je to potrebno, joÅ” i u vidu sistema za obaveÅ”tavanje, sistema maskiranje, pa i kao sirene za uzbunjivanje. Audio-sistemi instalirani u zgradama kao ishodiÅ”te imaju zvuk koji emituju. Stoga je njihov rad u sprezi sa akustiÄkim osobinama prostora u kome se nalaze, time i sa uticajem na zvuÄni komfor, a dizajn audio-sistema tesno je povezan sa akustiÄkim dizajnom prostorija i projektima enterijera.
Udeo i znaÄaj svake od Äetiri projektantske putanje prikazane na slici 1 zavisi od namene i karaktera objekta, pa tabelu na slici treba razumeti kao generalizovanu prezentaciju koja objedinjuje sve moguÄe sluÄajeve.
Tabela (slika 1) takoÄe pokazuje da postizanje zvuÄnog komfora u zgradama podrazumeva obaveze u svim fazama projektovanja, koje se nastavljaju tokom izgradnje i u procesu zavrÅ”ne kontrole. I nikada ne treba zanemariti Äinjenicu da su najvažniji koraci u postizanju zvuÄnog komfora oni u idejnoj fazi. U tabeli je navedeno da se tada odreÄuje željeni nivo zvuÄnog komfora, definiÅ”e koncept organizacije prostora u zgradi, koji može komplikovati ili relaksirati akustiÄke probleme, i postavljaju se smernice za sve dalje faze. Jedan dokaz u prilog tome jeste Å”to u idejnim projektima koji dolaze iz inostranstva obavezno postoji akustiÄki elaborat (acustic report).
Samo ako se o uticajima na zvuÄni komfor vodi raÄuna u svim fazama ā i koncipiranja i projektovanja i izvoÄenja ā prostori u kojima ljudi borave i rade imaÄe onaj neprimetan a tako važan oseÄaj ugodnosti o kome se razmiÅ”lja tek kada se primeti da nedostaje. Nažalost, kada se u veÄ useljenom prostoru zapazi da neÅ”to u doživljaju akustiÄkog komfora nedostaje ili smeta ā put do zvuÄnog spokoja tada je dug i neizvestan. Prikazana tabela je zamiÅ”ljena kao projektantski podsetnik da se to izbegne.
Autori teksta: Prof. dr Miomir MijiÄ i Prof. dr Dragana Å umarac PavloviÄ