Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Crne Gore raspisalo je meÄunarodni konkurs za Idejno arhitektonsko reÅ”enje objekta muzeja savremene umetnosti, prirodnjaÄkog muzeja i parka kulture i umetnosti sa prateÄim sadržajima u funkciji kulture.
Predmet konkursa bio je izbor najboljeg idejnog arhitektonskog reÅ”enja koje Äe dati najkvalitetnije urbanistiÄko – arhitektonsko reÅ”enje prostora sa idejnim arhitektonskim reÅ”enjem muzeja savremene umetnosti, prirodnjaÄkog muzeja, kuÄe arhitekture i parka kulture i umetnosti.
Älanovi konkursnog žirija:
1. Novica MitroviÄ, M.Arch ā predsednik Strukovne komore arhitekata Inženjerske komore Crne Gore – predsednik Žirija;
2. Odile Decq, Studio Odile Decq
3. Maurizio Meossi, Zaha Hadid Architects
4. Robert Schmitz, White Arkitekter
5. Mike Wood, studio ARUP
6. Nevena JovoviÄ, M.Arch, v.d. generalne direktorice Direktorata prostornog planiranja u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine
7. Vladislav Å ÄepanoviÄ, direktor Muzeja savremene umetnosti
Dobitnici nagrada i otkupa
– Prva nagrada: 100.000,00ā¬
A-FACT s.r.l.
Andrea Rossi, Giovanni Sanna, Pierluigi Turco
LAND Italia s.r.l.
Maffeis Engineering s.p.a
Charcoal Blue LLP
Država: Italija
– Otkup I: 8.000,00ā¬
Autori: 4MIND DOO Beograd ā Ilja MikitiÅ”in
Saradnici: Miljan Salata, Igor MikitiÅ”in, Nemanja DaÄiÄ, Milica KneževiÄ, Marina Isakov
Država: Srbija
MeÄunarodni Konkurs u Podgorici – NagraÄeni rad biroa 4MIND
– Otkup II: 8.000,00ā¬
Autori: Mario Cucinella Architects Surl ā Lead author Mario Cucinella (MCA), Diego Baronchelli (MCA), Maurizio Milan (BUROMILAN- Milan Ingegneria SpA)
Država: Italija
– Otkup III: 8.000,00ā¬
Autori: Pentatonic LLC – Changsuk Lim, Joo Hyung Oh, Jae Ho Yoon, Sunjae Yu, Su In Kim, Jinhyeok Ryu
Država: SAD
Rad 4MIND studia je jedini sa Balkana koji je dobio nagradu u ozbiljnoj svetskoj konkurenciji. Na meÄunarodnom konkursu su uÄestvovala stvarno velika svetska i balkanska imena poput Snohetta, Jenya Ishigama, Sou Fujimoto, Diler Scofidio+Rendro, 3LHD, Jure Sadar, akademik Branislav MitroviÄ, Biro 81000, Zabriskie…
Äestitamo svim uÄesnicima i ponosno predstavljamo projektni rad 4MIND biroa
Urbani prostor u celini uvek je nedostižan analitiÄkom umu u svom totalitetu. Stoga je Äin njegovog preobražaja i svi njegovi segmenti (prostorni, programski, formalni, Äulni) uvek pretpostavka nepoznatog porekla. Da bi se ovakva slojevita pojava pre svega analizirala, a kasnije i eventualno unapredila, neophodno je uspostaviti odnose unutar kojih bi bilo mogucĢe oznaÄiti sve one vrednosti, probleme i mogucĢa reÅ”enja koja izmiÄu naÅ”em intuitivnom znanju. Kako bi se spreÄilo da ovako proizvoljno postavljen sistem banalizuje samu prirodu odnosa i dovede do niza pogreÅ”nih silogizama, potrebno je na samom poÄetku preciznije definisati pojam kojim se pokuÅ”avaju sve pomenute relacije posmatrano.
MeÄunarodni Konkurs u Podgorici – NagraÄeni rad biroa 4MIND
Koncept preplitanja cĢe stoga poslužiti kao logiÄka veza, odnosno ideja koja cĢe biti u centru svih odnosa na nivou urbano ā prirodne celine iz koje proizilazi arhitektonski koncept. Razlog za ovakav izbor je izražen u stavu da arhitekturu treba odrediti uz prirodu kao glavni konstitutivni element ideje grada i time vratiti njenu ulogu katalizatora pozitivnih druÅ”tvenih promena. Urbanizam, i neposredan kontekst prostora uz reku MoraÄu, u tom smislu vecĢ nudi osnovno konceptualno polaziÅ”te preplicĢucĢi samu ideju da priroda prožima lokaciju. Dakle, necĢe biti novog urbaniteta u vidu blokova, vecĢ znamenitog objekta u gradu Podgorici, koji svojim izgledom, vecĢ funkcijom i formom, ne naruÅ”ava životnu sredinu, naglaÅ”ava sam Genius Loci sama lokacija. Ova premisa cĢe se kroz urbanistiÄko-arhitektonski koncept nove zgrade Muzeja savremene umetnosti, PrirodnjaÄkog muzeja, Doma arhitekture i BotaniÄke baÅ”te glavnog grada Crne Gore razmatrati kroz sledecĢe odnose:
Arhitektura – Grad
Veza ā Prekid
Priroda – Arhitektura
NasleÄe ā Razvoj
Memorija – Anticipacija
Introvertnost – Ekstrovertnost
Savremeno ā Tradicija
Iznad – Ispod
Kontemplacija ā Interakcija
INVERZIJA (lat. inversio) predstavlja preokret, zaokret ustaljenog poretka, poretka stvari ili ideja. U literaturi oznaÄava figuru koja menja redosled reÄi u reÄenici ili delovima reÄenice, Äesto radi jaÄeg naglaÅ”avanja.
PREPLETANJE (lat. intertekus) sjediniti se ili kao da se spajaju; predstavlja ujedinjenje istih ili razliÄitih stvari u jedno koherentno telo ili ideju. U tekstilnoj industriji ovaj termin se Äesto koristi za prožimanje razliÄitih materijala, kreiranje novih dizajna, pletenje neraskidivih veza u poseban i unikatan odevni predmet, Äesto radi jaÄeg isticanja.
Dijagrami koncepta / MeÄunarodni Konkurs u Podgorici – NagraÄeni rad biroa 4MIND
KONTEKST
Lokacija izabrana za izgradnju dva Muzeja, Doma arhitekture i BotaniÄke baÅ”te nalazi se u samom centru linearnog toka reke MoraÄe i centralnoj zelenoj osovini grada pored glavnog milenijumskog mosta kao jedan od glavne znamenitosti gradskog pejzaža. Urbanizam centralne gradske zone u ovom delu gde grad ima jasnu kiÄmu, pravilne blokove postavljene upravno na tok reke.
Planinski plan se nalazi na prostoru bivÅ”e kasarne MoraÄa i direktno je u kontaktu sa glavnom ulicom (Vaka ÄurovicĢa) i Bulevarom (Ivana CrnojevicĢa) kao i koritom reke MoraÄe na zapadnoj strani parcele. Zbog toga je izuzetno važno valorizovati ovaj prostor kroz uspostavljanje novih prostornih sadržaja i stvaranje zone koja cĢe postati āžila kucavicaā i kulturni centar grada.
Dakle, Podgorica se urbanistiÄki može posmatrati kao dihotomija dve ideje grada ā PRELOMA ili PREPRIJETAKA, zavisno od taÄke glediÅ”ta, koje koegzistiraju jedna naspram druge, kao lice i naliÄje grada. U tom kontekstu, lokacija se Äita kao mesto susreta gde se jedna ideja preplicĢe sa drugom, ali i kao prostor koji anticipira mogucĢnost njihove sinteze.
URBANISTIÄKI KONCEPT
Urbani koncept možemo razumeti i kroz grad koji pokuÅ”ava da ostvari dijalog izmeÄu ideje sopstvene proÅ”losti i razvoja sa Genius Loci samog mesta gde je nastao u vidu prirode i prirodnog okruženja. U takvoj arhitektonsko-urbanistiÄkoj postavci, zamiÅ”ljeni prostor novog muzejskog kompleksa sa botaniÄkom baÅ”tom predstavljao bi, sa svim svojim semantiÄko-simboliÄkim implikacijama, novi generator u kreiranju diskursa javne sfere kulturnog života grada grada. Podgorica, Podgorica 2.0.
Posmatranjem odnosa direktne veze glavne zeleno-plave ose u vidu javnog otvorenog parkovskog prostora i nove zgrade buducĢih muzeja, doÅ”lo se do zakljuÄka da je formiranje tela atrijuma u centru sa opnom oko najvecĢeg. deo postojecĢeg drvecĢa doprineo bi razvoju mikrolokacije na nivou urbane celine NjegoÅ”ev park ā BotaniÄka baÅ”ta ā Muzeji ā Kontakt zona (Objekat kulture) ā brdo Gorica. Inverzijom, ubacivanjem objekta u park, ostvarena je neposrednija veza izmeÄu javnih prostora i urbanog tkiva, ali je takoÄe omogucĢeno posetiocima i graÄanima da odmah izaÄu iz muzeja (zatvorenog javnog prostora) u park i otvore javni prostor i obrnuto.
Anticipacija spajanja urbane matrice kroz superpoziciju linije (reka i park) i povrÅ”ine (urbano tkivo i zgrada) na nivou arhitektonske forme predstavlja samu srž koncepta. Uspostavljanje isprepletenih odnosa na nivou urbanog razmiÅ”ljanja rezultiralo je složenijim arhitektonskim konceptom, osmiÅ”ljavanjem doživljaja sa stanoviÅ”ta glavnih korisnika gradskog prostora ā peÅ”aka.
ARHITEKTONSKI KONCEPT
Pitanje Å”ta je starije, kokoÅ”ka ili jaje, veÄno je pitanje ÄoveÄanstva? Iako znamo odgovor, ÄoveÄanstvo uvek pokuÅ”ava da nekako āzavladaā prirodom, a ponekad Äak i da je prevari. Ovakvi postupci se ne zavrÅ”avaju dobro i najbolji naÄin na koji možemo da āovladamoā prirodom je ako joj se prilagodimo i iskoristimo ono Å”to nam nudi na najbolji mogucĢi naÄin.
MeÄunarodni Konkurs u Podgorici – NagraÄeni rad biroa 4MIND
SledecĢa faza koncepta predstavlja pokuÅ”aj da se sintetiÅ”u svi prvobitno uspostavljeni odnosi kako bi se reafirmisala ideja spajanja grada sa prirodom. Ono Å”to implicitno predlaže sam koncept je mogucĢnost jedinstvenog odnosa izmeÄu arhitektonske forme i forme grada s jedne strane i prirode i njenog okruženja s druge strane. Ovakva sinteza oznaÄava arhitektonsku formu kao konstitutivni element ideje grada i kao osnovni katalizator druÅ”tvenih promena i okretanja ka njegovom prvom postulatu, ka PRIRODI. U tom smislu, termin INVERZIJA oznaÄava reinterpretaciju, kritiÄko preispitivanje prostornih, socioloÅ”kih, istorijskih, kulturnih i politiÄkih odnosa na nivou urbane celine, koje danas, zajedno sa pojmom PREKLJUÄIVANJA, posebno PRIRODE i KULTURE, u tom smislu, podrazumevaju reinterpretaciju. omogucĢio bi takvu sintezu.
Arhitektura – Grad
Podgorica, kao jedan od 6 najvecĢih gradova bivÅ”e Jugoslavije, razvijena je u modernistiÄkom duhu i idejama. Koncept Å”irokih bulevara i otvorenih urbanih blokova primetan je na svakom koraku. Montažna betonska konstrukcija, u svetski priznatom sistemu IMS Branko Žeželj, u saradnji sa materijalom kojeg Crna Gora ima najviÅ”e (prirodni kamen), predstavlja arhitektonsko nasleÄe koje je prepoznato. Dakle, konceptualni pristup arhitektonskom projektovanju ne odstupa od tradicije same lokacije, a isti sistem u neÅ”to drugaÄijem āodenjuā primenjuje se i danas, pratecĢi duh vremena (ZEITGEIST) i mesta (GENIUS LOCI) kao fenomenoloÅ”ki aspekti same Podgorice.
Veza ā Prekid
Ovaj konceptualni aspekt i odnos možemo posmatrati na dva naÄina. Prvo, kroz neraskidive veze sa tradicijom, prirodom i nasleÄem.
Dok sa druge strane, ako posmatramo koncept iz ugla āprekidanjaā, možemo ga razložiti na mikro i makro situacije. Makro je prekid grada i urbanog tkiva pored reke MoraÄe i kanjona sa zelenim linearnim basenom koji ga prati, dok je mikro okruženje inverzija i smeÅ”tanje muzejskog predmeta u prirodno okruženje, gde je i sam prekid. opet veza ili āvezaā parka kroz javnu zgradu i āvrataā za graÄane u javni prostor, KULTURA i PRIRODA – dva najvažnija elementa savremenog druÅ”tva.
Priroda – Arhitektura
Priroda i Arhitektura moraju icĢi zajedno, kao paraziti i simbiotska bicĢa koja postoje jedno od drugog. Preplitanje funkcija izgraÄenog (sa najmanjom disruptivnom funkcijom ā KULTURA) i prirodnog okruženja postavlja temelje ŽIVOTNOG PLANIRANJA I RAZVOJA SAVREMENIH GRADOVA ZA BUDUCĢNOST.
Memorija – Anticipacija
Podgorici nedostaje kulturno obeležje grada, glavna kulturna zgrada. Nova zgrada Muzeja predstavlja sintezu secĢanja grada, njegovog graditeljskog nasleÄa i jezika i onoga Å”to se želi posticĢi kroz funkcionalne postavke nove zgrade. Anticipacija i saradnja kulture i prirode kroz arhitekturu.
Introvertnost – Ekstrovertnost
Interpolacija nove arhitekture u kontekstu prirode jedna je od najproblematiÄnijih tema u savremenoj teoriji i praksi. Pitanje tog odnosa je takoÄe prepoznato kao važno i u ovom sluÄaju. Kontekst odvracĢa formu. Inverzija i prepletanje se takoÄe ovde koriste kao osnovni alat za oblikovanje arhitekture i funkcije parcele. Ekspresivna savremena arhitektonska forma u odnosu na introvertnost unutraÅ”njeg dvoriÅ”ta BotaniÄke baÅ”te i Muzejskog trga. Kako posmatramo ukupnu urbanistiÄku Å”emu kao celinu, zgrada je introvertna u odnosu na park oko nje koji je ekstrovertan.
Savremeno ā Tradicija
Äita se kroz ājasnu, Äistu i jednostavnuā formu, fleksibilan prostor i savremeni pristup pomeÅ”an sa tradicionalnom materijalizacijom i ecer-prisutnim aspektom prirode koja je vanvremenska.
Kontemplacija ā Interakcija
Savremene teorije o javnoj sferi života istiÄu da javni prostor oliÄava āparadoksnu vidljivost i izolovanostā (Sennett, 1987, str. 47). Ova ideja je evidentna iu samoj novoj zgradi Muzeja. Muzeji su mesta na kojima se nalazimo. drugima, ali ipak sami, mesta obrazovanja, razmiÅ”ljanja, opuÅ”tanja i reakcije;
Koncept otvaranja prizemlja nove zgrade, proÄelja zgrade za āuticajā ljudi, ali i pete fasade krova kao otvorenog javnog prostora je poziv za interakciju i druženje, dok je unutraÅ”nji prostor KucĢa je rezervisana za kontemplaciju i pronalaženje mira u prirodi i kulturi. Providna staklena fasada premeÅ”ta graniÄni deo unutraÅ”njeg prostora i njegove korisnike iz konteksta i sfere javnog parka.
Iznad – Ispod
Poroznost objekta i njegovo uzdizanje tla daje znaÄaj prirodi, da obuhvata sam objekat i prožima ga sa svih strana kao neosporni deo prirodnog pejzaža.
NasleÄe ā Razvoj
Balkansko podruÄje ima duboke korene u kulturi i tradiciji koje su važne za svetsku baÅ”tinu. Ipak, savremeni pristup i neophodan razvoj moraju biti implementirani kao temelj i osnovni parametar SAVREMENOG ODRŽIVOG DIZAJNA.
PROSTORNA ORGANIZACIJA / FUNKCIONALNE SPECIFIÄNOSTI
Nova zgrada Muzeja predstavlja sintezu secĢanja grada, njegovog graditeljskog nasleÄa i jezika i onoga Å”to se želi posticĢi kroz funkcionalne postavke nove zgrade. Anticipacija i saradnja kulture i prirode kroz arhitekturu.
Idejno reÅ”enje nove zgrade Muzeja, koja je glavni deo programa izgradnje novog grada, nalazi se u zelenoj povrÅ”ini pored reke. Ovaj prostor nametnut je kao nova gradska znamenitost ali i funkcija privlaÄenja posetilaca u prostor muzeja. Ulazni prostor je oiviÄen staklenom fasadom sa direktnim pogledom u unutraÅ”njost Muzeja savremene umetnosti i prirodne istorije. Pored ulaza je info pult sa kojeg jednostavan pregled prostora omogucĢava jasnu orijentaciju svima. Funkcionalne jedinice nove biblioteke nižu se sa ove pozicije jedna za drugom:
Zgrada Muzeja savremene umetnosti i PrirodnjaÄkog muzeja dele isti volumen. Taj volumen, zbog veliÄine izložbenog prostora i namere da se napravi privatniji deo zgrade, ima atrijum kao unutraÅ”nje dvoriÅ”te dva muzeja.
- Ulaz u Muzej savremene umetnosti je sa trga izmeÄu Konkursne i Kontakt zone. Iz ulaznog hola muzeja u prizemlju ima pristup Auditorijumu, prostoru za dogaÄaje, maloj galeriji, likovnim radionicama i biblioteci sa jedne strane i restoranu, obrazovnom odeljenju i informativnoj sobi sa druge strane. Centralno lociran u predvorju je stepeniÅ”te koje vodi posetioce na 2. sprat do izložbenog prostora.
Axonometrija, Nivo 0 / MeÄunarodni Konkurs u Podgorici – NagraÄeni rad biroa 4MIND
Prvi sprat muzeja namenjen je administraciji i glavnoj upravi muzeja. Na tom spratu su prostori namenjeni konzervatorima i njihovim radionicama i sala za sastanke za zaposlene u muzeju. Å taviÅ”e, na drugom spratu muzejski izložbeni prostor je podeljen na deo za privremenu i stalnu postavku. TrecĢi sprat je rezervisan za preostali deo uprave muzeja.
Ispod cele zgrade projektovane su dve podzemne etaže. U jednom delu ta dva podzemna sprata su spojena u jedan sprat sa duplom visinom sprata. U tom prostoru su smeÅ”tene prostorije za muzejski depo kao i sve potrebne i neophodne tehniÄke prostorije Äiste spratne visine 6,5 m. Prostoru depoa i garaži za zaposlene prilazi se vozilima iz pravca ulaznog trga sa putnim rampama. U drugom delu podzemnih etaža nalazi se javna parking garaža kapaciteta 411 parking mesta.
Axonometrija, Nivo 1, 2, 3 i 4 / MeÄunarodni Konkurs u Podgorici – NagraÄeni rad biroa 4MIND
- PrirodnjaÄki muzej se nalazi pored BotaniÄke baÅ”te i ima direktan pristup baÅ”ti. Ulaz u Muzej se nalazi iz unutraÅ”njeg dvoriÅ”ta muzeja (atrijuma). Iz ulaznog hola se izlazi na Radionicu, malu biblioteku, suvenirnicu i restoran sa baÅ”tom na Å”etaliÅ”tu uz reku MoraÄu. Prvi sprat je rezervisan za izložbeni prostor i upravljanje muzejom. Preostali deo uprave Muzeja nalazi se na drugom spratu.
Dom arhitekture nalazi se na uglu ulice Vake ÄurovicĢa i Bulevara Ivana CrnojevicĢa. Iz prizemlja se ulazi u konferencijsku salu, dok se na prvom spratu nalaze kancelarije Uprave, a na drugom kafeterija sa krovnom baÅ”tom, multimedijalna sala i biblioteka.
Axonometrija, Nivo -1 i -2 / MeÄunarodni Konkurs u Podgorici – NagraÄeni rad biroa 4MIND
KONSTRUKCIJA / MATERIJALIZACIJA
Muzejski objekti su projektovani sa dva podzemna sprata i od dva do Äetiri nadzemna sprata na najviÅ”em delu zgrade. Podna visina podzemnih etaža je 4m, dok je spratna visina nadzemnih spratova 5 m. Deo podzemnih etaža namenjenih za pristup tereta depoima i tehniÄkim prostorijama muzeja predviÄen je spratnom visinom od 8 m i slobodnim prostorom do plafona 6-6,5 m.
PredviÄena konstrukcija objekta je armiranobetonska sa prednapregnutim plafonima i gredama. Osnovna mreža konstruktivnih elemenata je planirana u rasponu od 8×8 m na dva podzemna sprata objekta, dok je mreža iznad prizemlja povecĢana na 16 m.
Pravac nosecĢih stubova i zidova planiran je u dužem (podužnom) pravcu objekta. Ovi pravci su koriÅ”cĢeni i za postavljanje nosecĢih elemenata konzolnih delova konstrukcije.
SeizmiÄki paneli u drugom pravcu objekta postavljeni su preko Äetiri armirano-betonska jezgra, koja su neprekidna od temelja do krova objekta. Ta jezgra su namenjena za vertikalne evakuacione stepenice i liftove.
Na delu zgrade PrirodnjaÄkog muzeja projektovana je nosecĢa dvotraÄna ÄeliÄna reÅ”etka visine 8m da prevaziÄe raspon od 64m radi prihvatanja strukture krova zgrade i obezbeÄenja prostora bez stubova u prizemlju.
Na objektu su projektovana i potrebna proÅ”irenja objekta (10 cm) na pozicijama oznaÄenim na crtežu. ProÅ”irenja u podzemnim etažama nisu predviÄena, vecĢ samo za nadzemne spratove. U podzemnim etažama predviÄena je dvostruka konstrukcija na taÄkama proÅ”irenja kako bi se na adekvatan naÄin prihvatili uticaji konstrukcijskih nadzemnih elemenata.
Materijalizacija objekta je osmiÅ”ljena u potpunosti sa kontekstom same lokacije, kao i sa tradicionalnom materijalizacijom objekata u Crnoj Gori. Osnova zgrade je napravljena od lokalnog kamena usitnjenog kako bi se stvorio osecĢaj prirodne nepravilnosti.
MeÄunarodni Konkurs u Podgorici – NagraÄeni rad biroa 4MIND
Fasada BotaniÄke baÅ”te je betonska sa vidljivim tragovima oplate u vertikalnom pravcu sa uliÄne strane i mahovinom na betonskom zidu sa unutraÅ”nje strane baÅ”te.
Fasada muzeja je dizajnirana vertikalnim belim aluminijumskim vertikalnim senÄarima sa željom da se dobije efekat Äiste kutije uronjene u zelenilo.
PoploÄanje trga i staza oko objekta planirano je i od kamenih ploÄa nepravilnog oblika.
EKOLOÅ KI ASPEKT DIZAJNA
Danas je veoma važno graditi objekte koji najmanje utiÄu na životnu sredinu.
Projektom je predviÄeno da muzejski objekti koriste sve raspoložive resurse obnovljivih izvora energije.
Pre svega, na krovu muzeja, koji ima povrÅ”inu od 5.900 mĀ², planirano je postavljanje solarnih panela preko cele povrÅ”ine krova. Struja dobijena iz ove solarne elektrane koristicĢe se za rad svih toplotnih pumpi za razmenu energije sa zemljom putem geotermalnih sondi (voda-voda). Na ovaj naÄin cĢe se posticĢi maksimalna efikasnost koriÅ”cĢenja energije za grejanje, hlaÄenje i ventilaciju zgrada.
MeÄunarodni Konkurs u Podgorici – NagraÄeni rad biroa 4MIND
PredviÄena je i pozicija cisterne za sakupljanje kiÅ”nice i njeno koriÅ”cĢenje za zalivanje biljaka u BotaniÄkoj baÅ”ti.
Kao važan element za postizanje maksimalnog efekta održivog objekta, projektovana je mikroklima sa puno zelenila, Ŕto je posebno važno za životnu sredinu Podgorice, kao sredine poznatog po izuzetno toplom i suvom ljetu.
BotaniÄka baÅ”ta je deo funkcionalnog sadržaja PrirodnjaÄkog muzeja kao specijalizovana parkovska povrÅ”ina.
Koncept botaniÄke baÅ”te je formiran da bude ujedno i specijalizovana ograÄena parkovska povrÅ”ina sa strogo kontrolisanim ulazom, ali sa mogucĢnoÅ”cĢu posmatranja okoline na odreÄenoj udaljenosti i sa javnih povrÅ”ina. Korisnici Parka kulture i umetnosti imaju uvid u bujno izložbeno zelenilo baÅ”te jer ih deli samo stilizovana tradicionalna crnogorska ograda parcela (āmeÄaā).
TakoÄe, korisnici Doma arhitekture i njegove krovne kafe baÅ”te mogu slobodno da uživaju u pogledu na zelenilo BotaniÄke baÅ”te. Veliki skupovi koji su ograniÄeni na prostor Doma arhitekture (konferencije, prijemi, izložbe,…) može koristiti i deo BotaniÄke baÅ”te za te posebne prilike. Posebno je zanimljiva mogucĢnost āobilaskaā BotaniÄke baÅ”te sa krovne staze.
MeÄunarodni Konkurs u Podgorici – NagraÄeni rad biroa 4MIND
PodruÄje izložbene baÅ”te Äine drvenasto bilje, Å”iblje i zaÄinsko bilje, jednogodiÅ”nje i viÅ”egodiÅ”nje autohtone, suptropske i tropske vrste koje mogu da izdrže klimatske uslove lokacije. Postoji poseban odeljak za lukoviÄaste divlje cvetne vrste, kao i alpinetum (staniÅ”te za biljne vrste – sukulente). Centralni objekat izložbenog prostora je staklenik (150 m2) u kome se održava tropska klima visoke vlažnosti i temperature. U BotaniÄkoj baÅ”ti predviÄeno je malo jezero kao sinonim za poznata crnogorska prirodna planinska jezera.
U tehniÄkoj zoni predviÄena je istraživaÄka laboratorija, kao i prostor za izgradnju podzemnog rezervoara za sakupljanje kiÅ”nice, koji cĢe se kasnije koristiti za zalivanje biljaka u BotaniÄkoj baÅ”ti.
Svi konkursni radovi su dostupni na sledeÄim linkovima:
Konkursni radovi 1-35
Konkursni radovi 36-48
IzveÅ”taj žirija možete proÄitati na LINK-u