Broj rimskih imperatora koji su roÄeni ili su neki deo svog života proveli na teritoriji danaÅ”nje Srbije je iznenaÄujuÄe veliki. To slikovito upuÄuje na znaÄaj naÅ”eg regiona za Rimsko carstvo, ali možda i razloge zbog kojih mi danas imamo privilegiju da baÅ”tinimo veoma bogato antiÄko nasleÄe u koje spadaju i izuzetno znaÄajni carski spomenici kao Å”to je Felix Romuliana u Gamzigradu, mesto na Uneskovoj listi svetskog nasleÄa Ostaci utvrÄene granice Rimskog carstva – Limesa, u dužini od preko 7.500 km protežu se kroz viÅ”e od dvadeset savremenih zemalja Evrope, Afrike i Azije.
Na Dunavu je moÄno Rimsko carstvo ustanovilo svoju granicu duž koje danas u Srbiji postoje znaÄajna arheoloÅ”ka nalaziÅ”ta i dragoceni spomenici kulture kao Å”to su utvrÄenja Lederata, Diana i Pontes sa Trajanovim mostom, grad i legijski logor Viminacijum, kasnorimska grobnica u Brestoviku kao i brojni drugi Lokaliteti. ArheoloÅ”ka istraživanja nalaziÅ”ta Dunavskog limesa na teritoriji danaÅ”nje Srbije sprovode se veÄ viÅ”e od 130 godina i do sada je istražen veliki broj lokaliteta. Iskopavanja nekih od njih, poput Viminacijuma, zapoÄeta su joÅ” krajem 19. veka, dok su utvrÄenja u Äerdapskoj klisuri istražena prilikom izgradnje hidroelektrana Äerdap I i II.
Do danas nije sprovedeno detaljno istraživanje eksploatacije i tehnologije izrade materijala upotrebljenih za graÄenje njihovih vojnih i civilnih graÄevina
ArheoloÅ”ka istraživanja graÄevina mogu znaÄajno doprineti otkrivanju naÄina života, putnih i trgovinskih pravaca, razmene dobara i sirovina, kao i svakodnevnih navika ljudi koji su istorijske graÄevine stvarali i koristili. Sa druge strane, kada se rezultati ovih istraživanja spoje sa arhitektonskim analizama graÄevina i podacima dobijenim, geoloÅ”kim, hemijskim i tehnoloÅ”kim ispitivanjima materijala upotrebljenih za izgradnju objekata, pored otkrivanja njihovog sastava i tehnologije izrade, moguÄe je otkriti i razliÄite podatke o eksploataciji sirovina, ali i one koji se odnose na zidare i investitore, otkrivajuÄi nam tehnike graÄenja i navike ljudi antiÄkog doba.
Pored navedenog, ovakvi podaci su od neprocenjive važnosti i za postupke konzervacije, odnosno razvoj ili odabir adekvatnih kompatibilnih materijala koji Äe biti upotrebljeni u buduÄim intervencijama kako bi se omoguÄilo oÄuvanje vrednih materijalnih svedoÄanstava proÅ”losti za generacije koje dolaze.
Jedan od najveÄih izazova za nauÄnike i konzervatore koji se bave materijalima je ispitivanje i iÅ”Äitavanje istorije maltera. Razlog za to leži u Äinjenici da su malteri pripremani uglavnom od lokalnih sirovina, ali i po razliÄitim recepturama koje su danas nepoznate, zbog Äega je i u svetskim okvirima tehnologija rimskih maltera stalno aktuelna tema. U Srbiji za sada postoji samo mali broj istraživanja na ovu temu i upravo iz tog razloga je izazov otkrivanja tajni rimskih maltera objekata na Dunavskom limesu u Srbiji, koji se trenutno nalazi na preliminarnoj listi Uneska, zainteresovao istraživaÄki tim sa tri nauÄne institucije: ArheoloÅ”kog instituta, TehnoloÅ”kog fakulteta Novi Sad i Instituta za ispitivanje materijala.
Slika 1 ā Tim projekta MoDeCo2000 ispred kasnorimske grobnice u Brestoviku kraj Beograda, s leva na desno: doc. dr Snežana VuÄetiÄ, Ljiljana MiliÄiÄ, prof. dr Jonjaua Ranogajec, dr Emilija NikoliÄ, rukovodilac projekta, Ivana DeliÄ-NikoliÄ i dr Mladen JoviÄiÄ
Tim koji Äini Å”est istraživaÄa okupljen je oko nauÄnog projekta Dizajn maltera za konzervaciju ā Granica Rimskog carstva na Dunavu 2000 godina kasnije – MoDeCo2000 (Mortar Design for Conservation ā Danube Roman Frontier 2000 Years After), koji finansira Fond za nauku Republike Srbije u okviru Programa za izvrsne projekte mladih istraživaÄa (PROMIS). Ovaj multidisciplinarni tim angažovan je na uparivanju istorijskih podataka, rezultata arheoloÅ”kih i arhitektonskih istraživanja i laboratorijskih ispitivanja uzoraka maltera i lokalnih sirovina u svrhu otkrivanja tehnologije izrade rimskih maltera i unapreÄenja saznanja o veÅ”tinama i dostignuÄima antiÄkih graditelja na teritoriji danaÅ”nje Srbije, ali sa konaÄnim ciljem razvoja buduÄih kompatibilnih maltera za konzervaciju antiÄkog nasleÄa.
Projekat MoDeCo2000 zapoÄeo je u julu 2020. godine
Sveobuhvatnim istraživanjem dostupnih podataka o prethodnim arheoloÅ”kim iskopavanjima, graÄevinskim sirovinama, materijalima i tehnologijama upotrebljavanim u vremenu rimske vladavine na ovim prostorima. SledeÄi korak je bio obilazak svih dostupnih lokaliteta Dunavskog limesa, ukupno njih 23, koji datiraju iz perioda od I do VI veka.
Prikupljeno je viÅ”e od 100 uzoraka rimskih maltera, ali i opeka i stenskog materijala. Svi uzorci su detaljno dokumentovani, ukljuÄujuÄi terensko i laboratorijsko fotografisanje, kao i precizno mapiranje mesta uzorkovanja. Uzorci su potom vizuelno i mikroskopski meÄusobno uporeÄeni, hronoloÅ”ki i prema pripadnosti odreÄenoj graÄevini ili lokalitetu, nakon Äega su uraÄene osnovne laboratorijske analize, kako bi se dobile informacije neophodne za dalju selekciju uzoraka od kojih se oÄekivalo da daju najvrednije nauÄne podatke, a u cilju njihovog opsežnijeg istraživanja. Selektovani uzorci su nadalje ispitivani u laboratorijama TehnoloÅ”kog fakulteta i Instituta za ispitivanje materijala primenom razliÄitih nauÄnih metoda.
Ispitan je sastav kompaktnih uzoraka (Raman spektroskopija, FTIR, XRD i XRF analize), izvrÅ”eno je hemijsko odvajanje veziva i agregata uz ispitivanje njihovog sastava, uraÄene su mineroloÅ”ko-petrografske analize uzorkovanog materijala, mikroskopska ispitivanja (optiÄka i elektronska mikroskopija), kao i ispitivanja fiziÄko-mehaniÄkih karakteristika upotrebom viÅ”e metoda.
Tokom ovih ispitivanja, tim projekta doÅ”ao je do veoma interesantnih pretpostavki koji se odnose na tehnologiju izrade ispitanih uzoraka maltera, dok su se pojedini uzorci izdvojili svojom oÄuvanoÅ”Äu i razliÄitim karakteristikama joÅ” tokom samog uzorkovanja. Jedan od maltera izuzetnih mehaniÄkih karakteristika, a istovremeno male specifiÄne težine, potiÄe iz ostataka Trajanovog mosta u selu Kostol kod Kladova, koji je sagraÄen poÄetkom II veka nove ere. Tim projekta i dalje radi na potrazi za ātajnim sastojkomā koji su Rimljani upotrebili tokom zidanja ovog mosta.
Razvoj konzervatorskih maltera
Za sada je utvrÄeno da su uzorci iz svake graÄevine specifiÄni sami po sebi, Å”to ne iznenaÄuje jer je poznato da su antiÄki graditelji eksperimentisali sa razliÄitim materijalima kako bi dobili Å”to otporniji malter, o Äemu svedoÄe i stari zapisi u kojima se može naÄi da su pored uobiÄajenih neorganskih sastojaka, odnosno kreÄa, peska, stena ili opeka, koristili i sirovine organskog porekla, kao Å”to su jaja, mleko, ulje ili životinjska krv.
BuduÄi da je Trajanov most bio jedan od kapitalnih carskih projekata koji je projektovao Apolodor iz Damaska, jedan od najveÄih arhitekata antike, postoji pretpostavka da je ātajni sastojakā specijalno za tu priliku dopremljen Äak sa Apeninskog poluostrva.
Dakle, rezultati ovih holistiÄkih nauÄnih ispitivanja Äe biti viÅ”e nego dragoceni jer Äe pružiti nova saznanja o materijalima koji su na naÅ”im prostorima koriÅ”Äeni za monumentalne graÄevine koje i danas postoje, posle skoro 2000 godina.
Iako je MoDeCo2000 u svojoj suÅ”tini nauÄni projekat, njegova praktiÄnost koja se ogleda u razvoju maltera za buduÄe postupke konzervacije spomenika je možda njegova najveÄa vrednost, Å”to predstavlja poseban izazov timu koji na njemu radi. Razvoj konzervatorskih maltera podrazumeva da se, na osnovu podataka dobijenih iz nauÄnih istraživanja, projektuju sistemi koji Äe po svojim karakteristikama biti āstariji od postojeÄih starih malteraā.
Da bi se to postiglo novi kompatibilni malteri treba da poseduju za nijansu slabije mehaniÄke karakteristike od originalnih uzoraka, veÄu poroznost i paropropustljivost, kako bi se kretanje vlage, soli i ostalih uzroka degradacije odigravalo nesmetano od slojeva starih ka novim malterima. U cilju razvijanja optimalnih maltera za konzervaciju, tim projekta je dizajnirao preko 100 receptura i na osnovu njih u laboratorijskim uslovima pripremio modele maltera na bazi kreÄa i lokalno dostupnih sirovina.
Razvoj nauke o konzervaciji
Ovi modeli su zatim ostareni u laboratorijskoj komori za forsirano veÅ”taÄko starenje u kojoj je moguÄe simulirati uslove realne sredine i podeÅ”avati parametre vlažnosti, SunÄevog zraÄenja, prisustva rastvorljivih soli i izduvnih gasova.
Nakon veÅ”taÄkog starenja, modeli maltera za konzervaciju su ispitani istim metodama kao i originalni uzorci. Oni modeli koji su zadovoljili kriterijume kompatibilnosti su dalje starili u realnim uslovima. Pored ovih laboratorijskih ispitivanja, uzorci koji su najviÅ”e obeÄavali su primenjeni na eksperimentalnim zidanim strukturama, ali i test povrÅ”inama autentiÄnih istorijskih spomenika u realnim uslovima.
Njihove karakteristike se i dalje ispituju in situ, pomoÄu instrumenata mobilne Laboratorije za ispitivanje materijala u kulturnom nasleÄu, TehnoloÅ”kog fakulteta Novi Sad.
Slika 4 ā Modeli maltera u komori za starenje Laboratorije za ispitivanje materijala u kulturnom nasleÄu, TehnoloÅ”kog fakulteta Novi Sad
Pored otkrivanja bogatih istorijskih i arheoloÅ”kih podataka o životu, navikama, ali i stepenu tehnoloÅ”ke razvijenosti i zanatske struÄnosti ljudi u periodu dominacije Rimskog carstva na teritoriji Srbije, tim projekta se nada da Äe opisana istraživanja imati znaÄajan uticaj i na razvoj nauke o konzervaciji u naÅ”oj zemlji, odnosno na prepoznavanje njenog znaÄaja za oÄuvanje ne samo rimskog, veÄ i celokupnog arheoloÅ”kog, a zatim i arhitektonskog nasleÄa na teritoriji Srbije.
Tradicionalna znanja i veŔtine
Razvoj kompatibilnih maltera za konzervaciju, kako samih receptura maltera tako i u buduÄnosti planirane Å”iroko dostupne metodologije kako se do ovih receptura dolazi, pored nauÄnog ima i važnu praktiÄnu ulogu.
Ovo je od posebnog znaÄaja s obzirom na to da nauka dobija pravi smisao jedino ako je dostupna i primenljiva, a druÅ”tvo ima koristi od nje. U tom smislu, tim projekta veruje da Äe otkrivanjem tajni rimskog graditeljstva, posebno uzroka trajnosti i izuzetnih mehaniÄkih karakteristika pojedinih oÄuvanih maltera istraživanih spomenika Dunavskog limesa u Srbiji, moÄi da nam pruži zanimljive uvide u danas zaboravljena istorijska znanja i veÅ”tine.
Ta tradicionalna znanja veÅ”tih antiÄkih graditelja mogu postati inspiracija i oblikovati potragu savremenog Äoveka za održivim i neÅ”kodljivim zelenim materijalima za moderne poslovne i stambene objekte, kombinujuÄi antiÄku mudrost sa kapacitetom za inovacije zasnovanom na novim tehnologijama i poslednjim dostignuÄima nauke.
Autori teksta: Tim Laboratorije za ispitivanje materijala u kulturnom nasleÄu, TehnoloÅ”ki fakultet Novi Sad
Ā