Connect with us
Materijali

Savremena nauka otkriva tajne rimskog graditeljstva

Broj rimskih imperatora koji su rođeni ili su neki deo svog života proveli na teritoriji danaÅ”nje Srbije je iznenađujuće veliki. To slikovito upućuje na značaj naÅ”eg regiona za Rimsko carstvo, ali možda i razloge zbog kojih mi danas imamo privilegiju da baÅ”tinimo veoma bogato antičko nasleđe u koje spadaju i izuzetno značajni carski spomenici kao Å”to je Felix Romuliana u Gamzigradu, mesto na Uneskovoj listi svetskog nasleđa Ostaci utvrđene granice Rimskog carstva – Limesa, u dužini od preko 7.500 km protežu se kroz viÅ”e od dvadeset savremenih zemalja Evrope, Afrike i Azije.

Na Dunavu je moćno Rimsko carstvo ustanovilo svoju granicu duž koje danas u Srbiji postoje značajna arheoloÅ”ka nalaziÅ”ta i dragoceni spomenici kulture kao Å”to su utvrđenja Lederata, Diana i Pontes sa Trajanovim mostom, grad i legijski logor Viminacijum, kasnorimska grobnica u Brestoviku kao i brojni drugi Lokaliteti. ArheoloÅ”ka istraživanja nalaziÅ”ta Dunavskog limesa na teritoriji danaÅ”nje Srbije sprovode se već viÅ”e od 130 godina i do sada je istražen veliki broj lokaliteta. Iskopavanja nekih od njih, poput Viminacijuma, započeta su joÅ” krajem 19. veka, dok su utvrđenja u Đerdapskoj klisuri istražena prilikom izgradnje hidroelektrana Đerdap I i II.

Do danas nije sprovedeno detaljno istraživanje eksploatacije i tehnologije izrade materijala upotrebljenih za građenje njihovih vojnih i civilnih građevina

ArheoloÅ”ka istraživanja građevina mogu značajno doprineti otkrivanju načina života, putnih i trgovinskih pravaca, razmene dobara i sirovina, kao i svakodnevnih navika ljudi koji su istorijske građevine stvarali i koristili. Sa druge strane, kada se rezultati ovih istraživanja spoje sa arhitektonskim analizama građevina i podacima dobijenim, geoloÅ”kim, hemijskim i tehnoloÅ”kim ispitivanjima materijala upotrebljenih za izgradnju objekata, pored otkrivanja njihovog sastava i tehnologije izrade, moguće je otkriti i različite podatke o eksploataciji sirovina, ali i one koji se odnose na zidare i investitore, otkrivajući nam tehnike građenja i navike ljudi antičkog doba.

Pored navedenog, ovakvi podaci su od neprocenjive važnosti i za postupke konzervacije, odnosno razvoj ili odabir adekvatnih kompatibilnih materijala koji će biti upotrebljeni u budućim intervencijama kako bi se omogućilo očuvanje vrednih materijalnih svedočanstava proÅ”losti za generacije koje dolaze.

Jedan od najvećih izazova za naučnike i konzervatore koji se bave materijalima je ispitivanje i iŔčitavanje istorije maltera. Razlog za to leži u činjenici da su malteri pripremani uglavnom od lokalnih sirovina, ali i po različitim recepturama koje su danas nepoznate, zbog čega je i u svetskim okvirima tehnologija rimskih maltera stalno aktuelna tema. U Srbiji za sada postoji samo mali broj istraživanja na ovu temu i upravo iz tog razloga je izazov otkrivanja tajni rimskih maltera objekata na Dunavskom limesu u Srbiji, koji se trenutno nalazi na preliminarnoj listi Uneska, zainteresovao istraživački tim sa tri naučne institucije: ArheoloÅ”kog instituta, TehnoloÅ”kog fakulteta Novi Sad i Instituta za ispitivanje materijala.

Tim projekta MoDeCo2000

Slika 1 – Tim projekta MoDeCo2000 ispred kasnorimske grobnice u Brestoviku kraj Beograda, s leva na desno: doc. dr Snežana Vučetić, Ljiljana Miličić, prof. dr Jonjaua Ranogajec, dr Emilija Nikolić, rukovodilac projekta, Ivana Delić-Nikolić i dr Mladen Jovičić

Tim koji čini Å”est istraživača okupljen je oko naučnog projekta Dizajn maltera za konzervaciju – Granica Rimskog carstva na Dunavu 2000 godina kasnije – MoDeCo2000 (Mortar Design for Conservation – Danube Roman Frontier 2000 Years After), koji finansira Fond za nauku Republike Srbije u okviru Programa za izvrsne projekte mladih istraživača (PROMIS). Ovaj multidisciplinarni tim angažovan je na uparivanju istorijskih podataka, rezultata arheoloÅ”kih i arhitektonskih istraživanja i laboratorijskih ispitivanja uzoraka maltera i lokalnih sirovina u svrhu otkrivanja tehnologije izrade rimskih maltera i unapređenja saznanja o veÅ”tinama i dostignućima antičkih graditelja na teritoriji danaÅ”nje Srbije, ali sa konačnim ciljem razvoja budućih kompatibilnih maltera za konzervaciju antičkog nasleđa.

Projekat MoDeCo2000 započeo je u julu 2020. godine

Sveobuhvatnim istraživanjem dostupnih podataka o prethodnim arheoloÅ”kim iskopavanjima, građevinskim sirovinama, materijalima i tehnologijama upotrebljavanim u vremenu rimske vladavine na ovim prostorima. Sledeći korak je bio obilazak svih dostupnih lokaliteta Dunavskog limesa, ukupno njih 23, koji datiraju iz perioda od I do VI veka.

Prikupljeno je viÅ”e od 100 uzoraka rimskih maltera, ali i opeka i stenskog materijala. Svi uzorci su detaljno dokumentovani, uključujući terensko i laboratorijsko fotografisanje, kao i precizno mapiranje mesta uzorkovanja. Uzorci su potom vizuelno i mikroskopski međusobno upoređeni, hronoloÅ”ki i prema pripadnosti određenoj građevini ili lokalitetu, nakon čega su urađene osnovne laboratorijske analize, kako bi se dobile informacije neophodne za dalju selekciju uzoraka od kojih se očekivalo da daju najvrednije naučne podatke, a u cilju njihovog opsežnijeg istraživanja. Selektovani uzorci su nadalje ispitivani u laboratorijama TehnoloÅ”kog fakulteta i Instituta za ispitivanje materijala primenom različitih naučnih metoda.

Uzorkovanje maltera utvrđenja Lederata

Slika 2 – Uzorkovanje maltera utvrđenja Lederata

Ispitan je sastav kompaktnih uzoraka (Raman spektroskopija, FTIR, XRD i XRF analize), izvrÅ”eno je hemijsko odvajanje veziva i agregata uz ispitivanje njihovog sastava, urađene su mineroloÅ”ko-petrografske analize uzorkovanog materijala, mikroskopska ispitivanja (optička i elektronska mikroskopija), kao i ispitivanja fizičko-mehaničkih karakteristika upotrebom viÅ”e metoda.

Tokom ovih ispitivanja, tim projekta doÅ”ao je do veoma interesantnih pretpostavki koji se odnose na tehnologiju izrade ispitanih uzoraka maltera, dok su se pojedini uzorci izdvojili svojom očuvanoŔću i različitim karakteristikama joÅ” tokom samog uzorkovanja. Jedan od maltera izuzetnih mehaničkih karakteristika, a istovremeno male specifične težine, potiče iz ostataka Trajanovog mosta u selu Kostol kod Kladova, koji je sagrađen početkom II veka nove ere. Tim projekta i dalje radi na potrazi za ā€žtajnim sastojkomā€œ koji su Rimljani upotrebili tokom zidanja ovog mosta.

Razvoj konzervatorskih maltera

Za sada je utvrđeno da su uzorci iz svake građevine specifični sami po sebi, Å”to ne iznenađuje jer je poznato da su antički graditelji eksperimentisali sa različitim materijalima kako bi dobili Å”to otporniji malter, o čemu svedoče i stari zapisi u kojima se može naći da su pored uobičajenih neorganskih sastojaka, odnosno kreča, peska, stena ili opeka, koristili i sirovine organskog porekla, kao Å”to su jaja, mleko, ulje ili životinjska krv.

Budući da je Trajanov most bio jedan od kapitalnih carskih projekata koji je projektovao Apolodor iz Damaska, jedan od najvećih arhitekata antike, postoji pretpostavka da je ā€žtajni sastojakā€œ specijalno za tu priliku dopremljen čak sa Apeninskog poluostrva.

Dakle, rezultati ovih holističkih naučnih ispitivanja će biti viÅ”e nego dragoceni jer će pružiti nova saznanja o materijalima koji su na naÅ”im prostorima koriŔćeni za monumentalne građevine koje i danas postoje, posle skoro 2000 godina.

Trajanov most

Slika 3 –Trajanov most

Iako je MoDeCo2000 u svojoj suÅ”tini naučni projekat, njegova praktičnost koja se ogleda u razvoju maltera za buduće postupke konzervacije spomenika je možda njegova najveća vrednost, Å”to predstavlja poseban izazov timu koji na njemu radi. Razvoj konzervatorskih maltera podrazumeva da se, na osnovu podataka dobijenih iz naučnih istraživanja, projektuju sistemi koji će po svojim karakteristikama biti ā€žstariji od postojećih starih malteraā€œ.

Da bi se to postiglo novi kompatibilni malteri treba da poseduju za nijansu slabije mehaničke karakteristike od originalnih uzoraka, veću poroznost i paropropustljivost, kako bi se kretanje vlage, soli i ostalih uzroka degradacije odigravalo nesmetano od slojeva starih ka novim malterima. U cilju razvijanja optimalnih maltera za konzervaciju, tim projekta je dizajnirao preko 100 receptura i na osnovu njih u laboratorijskim uslovima pripremio modele maltera na bazi kreča i lokalno dostupnih sirovina.

Razvoj nauke o konzervaciji

Ovi modeli su zatim ostareni u laboratorijskoj komori za forsirano veÅ”tačko starenje u kojoj je moguće simulirati uslove realne sredine i podeÅ”avati parametre vlažnosti, Sunčevog zračenja, prisustva rastvorljivih soli i izduvnih gasova.

Nakon veÅ”tačkog starenja, modeli maltera za konzervaciju su ispitani istim metodama kao i originalni uzorci. Oni modeli koji su zadovoljili kriterijume kompatibilnosti su dalje starili u realnim uslovima. Pored ovih laboratorijskih ispitivanja, uzorci koji su najviÅ”e obećavali su primenjeni na eksperimentalnim zidanim strukturama, ali i test povrÅ”inama autentičnih istorijskih spomenika u realnim uslovima.

Njihove karakteristike se i dalje ispituju in situ, pomoću instrumenata mobilne Laboratorije za ispitivanje materijala u kulturnom nasleđu, TehnoloÅ”kog fakulteta Novi Sad.

Modeli maltera

Slika 4 – Modeli maltera u komori za starenje Laboratorije za ispitivanje materijala u kulturnom nasleđu, TehnoloÅ”kog fakulteta Novi Sad

Pored otkrivanja bogatih istorijskih i arheoloÅ”kih podataka o životu, navikama, ali i stepenu tehnoloÅ”ke razvijenosti i zanatske stručnosti ljudi u periodu dominacije Rimskog carstva na teritoriji Srbije, tim projekta se nada da će opisana istraživanja imati značajan uticaj i na razvoj nauke o konzervaciji u naÅ”oj zemlji, odnosno na prepoznavanje njenog značaja za očuvanje ne samo rimskog, već i celokupnog arheoloÅ”kog, a zatim i arhitektonskog nasleđa na teritoriji Srbije.

Tradicionalna znanja i veŔtine

Razvoj kompatibilnih maltera za konzervaciju, kako samih receptura maltera tako i u budućnosti planirane Å”iroko dostupne metodologije kako se do ovih receptura dolazi, pored naučnog ima i važnu praktičnu ulogu.

Ovo je od posebnog značaja s obzirom na to da nauka dobija pravi smisao jedino ako je dostupna i primenljiva, a druÅ”tvo ima koristi od nje. U tom smislu, tim projekta veruje da će otkrivanjem tajni rimskog graditeljstva, posebno uzroka trajnosti i izuzetnih mehaničkih karakteristika pojedinih očuvanih maltera istraživanih spomenika Dunavskog limesa u Srbiji, moći da nam pruži zanimljive uvide u danas zaboravljena istorijska znanja i veÅ”tine.

Ta tradicionalna znanja veÅ”tih antičkih graditelja mogu postati inspiracija i oblikovati potragu savremenog čoveka za održivim i neÅ”kodljivim zelenim materijalima za moderne poslovne i stambene objekte, kombinujući antičku mudrost sa kapacitetom za inovacije zasnovanom na novim tehnologijama i poslednjim dostignućima nauke.

Autori teksta: Tim Laboratorije za ispitivanje materijala u kulturnom nasleđu, TehnoloÅ”ki fakultet Novi Sad

tehnoloski fakultet logoĀ LAB logo