Nakon uvodnog obraÄanja organizatora, generalnog sponzora i poznatog novosadskog arhitekte Lazara Kuzmanova, zapoÄeo je prvi panel ā Inovacije u dizajnu poslovnih i stambenih objekataā
Kao uvodni deo panela bilo je predstavljanje projekta NOVELLA Business & Residence, poslovno stambenog objekta u Novom Sadu. Rapid Invest, generalni sponzor ArchyEnergy konferencije, je ujedno i investitor ovog grandioznog objekta koji stvara jedan potpuno novi koncept življenja u kome su život i posao u uskoj vezi, ali ujedno i potpuno odvojeni, tako da funkcioniÅ”u kao sinergija dva opreÄna sveta.
Prvi panelĀ
Nakon uvodnog panela, uz moderaciju gospoÄe Radmile MarkoviÄ Vavrin, izvrÅ”nog direktora METFER Projekta, zapoÄeo je I panel. UÄesnici panela bili su: Bojan Baturan, izvrÅ”ni direktor Rapid Investa, MiloÅ” PetroviÄ direktor studia Arhi.pro Project, koji je idejni tvorac Novella Business Residence-a, Goran LaliÄ, direktor Advise Institute-a, Energy Net-a, Jelena ModriÄ MaraviÄ, menadžer prodaje Home Concept Porcelanosa By Energy Net Porcelanosa, Predrag EremiÄ, projekt menadžer, OBLO Living i Nikola MaksimÄuk, osnivaÄ City Gecko.
UÄesnici su poveli diskusiju u kojoj su razmenjivali svoja iskustva, kada su inovacije u dizajnu poslovnih i stambenih kompleksa u pitanju, kao i kako isti utiÄu na funkcionalnost samih objekata, na njegovu energetsku efikasnost, komfor korisnika i održivu gradnju i odgovornu buduÄnost. Svi uÄesnici su se složili da su inovacije uvek dobre, posebno kada rade u službi i u korist korisnika i doprinose stvaranju jedne nove održive sfere graÄevinarstva i arhitekture.
Drugi panel
Nakon kafe pauze i okrepljenja, krenuo je II panel pod nazivom āBudžetiranje, projektovanje i finansiranje objektaā.
Moderator panela bila je Marija SimeunoviÄ, autorka programa Arhitektura Biznisa.
UÄesnici panela bili su: Maja VukadinoviÄ, pomoÄnica ministarke rudarstva i energetike za energetsku efikasnost i klimatske promene, Aleksandar Osei- Lartey, osnivaÄ i CEO, Synthesis Quatro, Darija RaÅ”Äanin, menadžer projektovanja i izgradnje Delta Real Estate, Aleksandar SaviÄ, konsultant na projektu āPromocija obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti u Srbijiā, GIZ i Dragana Korica, izvrÅ”ni direktor Saveta zelene gradnje Srbije.
Na pitanje moderatorke Marije SimenunoviÄ – ZaÅ”to je važno pravilno budžetiranje?, svi panelisti su izneli svoje viÄenje. Zamenica ministarke, Maja VukadinoviÄ je istakla da je pravilno budžetiranje krucijalno, posebno kada je isti ograniÄen, a kada se želi iskoristiti njegov maksimum u prave svrhe.
Aleksandar Osei- Lartey, posle pozdrava i zahvalnosti organizatorima da organizuju jedan ovakav skup, odgovorio je da se na pojam reÄi budžet svi naježe, buduÄi da je to priliÄno osetljiva kategorija kojoj se treba posvetiti vreme, prilagoditi mu se i tako projektovati. Kroz primere iz prakse, Aleksandar je naveo da se pravilno budžetiranje mora izvesti pre samog projektovanja, kako bi na kraju svi bili zadovoljni, projektanti, investitori i korisnici samog objekta.
Pravilno budžetiranje iz ugla jednog bankara Aleksandra izuzetno je važna i podrazumeva finansijsko i vremensko planiranje. Aleksandar je izjavio da banke imaju cilj da finansiraju zelene objekte, a da i komuniciranje oko dobijanja odgovarajuÄih finansijskih sredstava od strane banke nije isto kao u sluÄajevima druge vrste kredita, jeste slanje upitnika potencijalnom klijentu u kome od odgovara koliki je foot print njihovog proizvoda.
U nastavku panel, pomoÄnica ministarke rudarstva i energetike, iznela je aktuelne budžetske programe koji imaju za cilj pospeÅ”ivanje energetske efikasnosti graÄanstva i istakla da se budžet planira spram odgovarajuÄih sredstava namenjenih u tu svrhu i potvrdila da Äe se Ministarstvo i u narednom periodu baviti rekonstrukcijom javnih i komercijalnih objekat, koji se smatraju velikim potroÅ”aÄima energije.
Kao zakljuÄak panela, svako od panelista izneo je da je pravilno budžetiranje prava i kljuÄna stvar u daljem razvoju zelene gradnje i stvaranju održive buduÄnosti. Dragana Korica, izvrÅ”ni direktor Saveta zelene gradnje Srbije, potvrdila je da je ulaganje u zelenu gradnju viÅ”e za 10-12%, ali da su benefiti profitabilniji, a jedan od njih je i stvaranje uslova da se planeta Zemlja spasi i stvori sigurna, održiva buduÄnost.
Aleksandar Osei ā Lartey, zamolio je investitore da viÅ”e veruju arhitektama kada je izbor odgovarajuÄih materijala u pitanju, kao i ulaganje u zeleniju buduÄnost, da dobro izbudžetiraju i doprinosi Äe biti zagarantovani.
Darija RaÅ”Äanin, menadžer projektovanja i izgradnje Delta Real Estate, da je zelena gradnja investicija u buduÄnost i da primene inovativnih tehnologija, kojima pribegava i Delta Real Estate, podizanje svesti i odgovorno investiranje u buduÄnost.
TreÄi panel
TreÄi panel ā Energetska efikasnost kroz aluminijumske inovacijeā, koji je moderirao Igor MikitiÅ”in, arhitekta i jedan od osnivaÄa Podcast-a āSferaā, nazvao je ovaj panel, panelom arhitekata, buduÄi da su i moderator i panelisti arhitekte.
ZnaÄaj ovom panelu dali su: Ivana PetronijeviÄ, arhitekta konsultant kompanije āAlumilā, Aleksandra LekiÄ, senior arhitekta ispred studia āRevolution architectsā, Dejan Mitov, osnivaÄ studia āModelart arhitektiā, ÄorÄe Bajilo, osnivaÄ studia āDBA d.o.o.ā.
Na pitanje moderatora – Kakvi su klijenti kada doÄu u studio sa svojim zahtevima, ÄorÄe Bajilo je istakao da su klijenti zahtevni i izneo da nije isto kada je klijent privatno lice ili državna ustanova, pri Äemu je naveo svoje projekte āFruÅ”ke termeā i Dom zdravlja na Adicama, istiÄuÄi da su privatni klijenti zahtevniji. Bajilo je miÅ”ljenja da investitori poznaju i razumeju arhitekte i jezik novca i regulative.
Na pitanje ā Koji su energetski aspekti i koji je koncept hotela āBistricaā na Jahorini, odgovor je dala Aleksandra LekiÄ, senior arhitekta ispred studia āRevolution architectsā. Ona je istakla da dobra volja investitora bila da objekat zadrži svoju formu, buduÄi da je bio jedan od simbola olimpijade u Sarajevu. DajuÄi informacije o specifiÄnom krovu, podzemnoj garaži, ventilisanoj fasadi i drugim karakteristika, Aleksandra je upoznala sve prisutne sa bitnim informacijama, ovog energetski efikasnog objekta.
Dejan Mitov, osnivaÄ studia āModelart arhitektiā, je istakao koliko je važan umetniÄki izraz u arhitekturi i da se isti istakne u finalnom proizvodu. Sam Modelart je nastao iz umetnosti stvaranja i njihova filozofija je da u svakom projektu ostavi liÄni peÄat. Takav je primer projekat u okviru konkursa āArt Zeptā za Art Wall Instalations , konstruktivno reÅ”enje fasade kao održivog reÅ”enja.
Na pitanje ā Koliko je važno da se fasada uklapa ili neuklapa u objekat i da bude kvalitetna, Bajilo je odgovorio da to dobrim delom zavisi od namene objekta, kao i da je lepo da objekat lepo izgleda, ali da je funkcionalnost daleko važnija.
Aleksandra LekiÄ je istakla da su sve ÄeÅ”Äi zahtevi za velikim staklenim povrÅ”inama, da se klijenti okreÄu prirodi i potrebi za energetskom efikasnoÅ”Äu.
Dejan Mitov, pozivajuÄi se na projekat kuÄe koja je okrenuta ka dvoriÅ”tu i koja je dobila naziv āNaopaÄke kuÄaā, naglasio je da je poenta u tome ko Å”ta oÄekuje. TakoÄe, pozvao se na to da je veoma važno da arhitekta razume potrebe investitora, kao i da je pored estetike, veoma važno koliko Äe neÅ”to da traje.
U nastavku razgovora Ivana PetronijeviÄ, arhitekta konsultant kompanije āAlumilā, istakla je da je inovacija u ovoj kompaniji otvaranje centra za reciklažu koji pored recikliranja aluminijumskih profila, reciklira i sve aluminijumske proizvode i takav materijal ponovo vraÄa u proizvodnju. Na ovaj naÄin, istaknuta je okrenutost ove kompanije ka održivom razvoju i boljoj buduÄnosti.
Kao zakljuÄak panela, ali i odgovor na pitanje – Å ta je najbitnije u projektovanju fasada, svi panelisti su izneli svoje stavove.
Ivana PetronijeviÄ smatra da je to razumevanje. Odnosno da arhitekta razume investitora, a dobavljaÄ i proizvoÄaÄ materijala, kao Å”to je āAlumilā razume potrebe i jednih i drugih.
ÄorÄe Bajilo smatra da svi zajedno treba da se slože oko pravilnika i regulatornog okvira o energetskoj efikasnosti i svedu ih na razumnu meru. TakoÄe, istakao je nužnost usklaÄivanja pravilnika i pozvao nadležne institucije da daju svoj doprinos u tom smislu.
Aleksandra LekiÄ istiÄe da je kljuÄ saradnja svih uÄesnika, sli i praÄenje trendova i inovacija. Svaka fasada mora tako da se izvede da bude održiva, Dejan Mitov smatra da su raznovrsnost, inspiracija i detalji ono Å”to treba da prati arhitekturu.
Na samom kraju moderator MikitiÅ”in je rekao āUspeÅ”ni Äovek i žena, treba da podignu kuÄu, zasade biljku i napiÅ”u knjigu u svom životu.ā, Äime nas je ostavio da sami razmislimo i donesemo zakljuÄak o suÅ”tini života.
TreÄi panel zavrÅ”en je predstavljanjem projekta āHotel Crni vrhā koga je predstavila Aleksandra LekiÄ ispred studia āRevolution architectsā.
Humanitarna aukcija za NURDOR
Nakon ruÄka i okrepljenja koji se održao posle treÄeg panela, poÄetak Äetvrtog panela zapoÄeo je humanitarnom licitacijom za Nurdor. Naime, na licitaciju je stavljena tradicionalna crnogorsko – srpska stolica, tzv. stolovaÄa AA9 . PoÄetna cena je bila 200 eur, a najviÅ”i iznos od 700 eura, izlicitirala je kompanija Rapid Invest.
Nakon obavljene licitacije, prisutnima se obratila potpredsednica NURDOR-a, koja se zahvalila organizatorima na ovom humanom gestu, gospodinu Baturanu za izlicitirani iznos i uz pozdrave poželela āDobro zdravlje i sreÄan životā i joÅ” jednom podsetila Å”ta je najvažnije u životu.
Äetvrti panel
Äetvrti panel zapoÄeo je uvodnim predavanjem i predstavljanjem āDunav aspektā projekta, koga je izneo Stevan Å aÅ”iÄ, arhitekta āStudia arcoSiteā.
Po zavrÅ”etku izlaganja gospodina Å aÅ”iÄa, poÄeo je IV panel pod nazivom āEnergetski efikasni materijali, sistemi i reÅ”enjaā. Moderator je bio Miljan Salata, ispred podcasta āSferaā, a uÄesnici su bili: NebojÅ”a VasiÄ, tehniÄki savetnik āEtex gropu-eā, Boris AntonijeviÄ, product menadžer kompanije āBaumitā, Marija Å ipetiÄ ā BjegoviÄ, direktorica AluKƶnigStahl, Jugoslav JanjiÄ, osnivaÄ i partner, D.A. Dizajn arhitektura, Lazar Kuzmanov, arhitekta, osnivaÄ Kuzmanov and Partners.
Na prvo pitanje ā Kako Äe Zelena agenda uticati na gradnju kod nas, a kako u svetu, gospoÄa Å ipetiÄ-BjegoviÄ je istakla da se priÄa o energetskoj efikasnosti u Evropi priÄala joÅ” pre deset godina, a da je dana stupila na snagu European Green Deal, koji ima za cilj sprovoÄenje vizije Carbon zero do 2025. godine. Ona je ovu agendu nazvala evolucijom u industriji koja Äe dovesti do velikih promena, kako u industriji, tako i u drugim granama privrede (saobraÄaj, poljoprivreda, ā¦).
UgljeniÄni otisak i cirklularna ekonomija imaju za cilj upotrebu održivih materijala, koji Äe se nakon koriÅ”Äenja, ponovo vratiti u upotrebu.
GospoÄa Å ipetiÄ-BjegoviÄ je istakla da je njena kompanija uvela novu leguru aluminijuma koja prilikom proizvodnje daje manju emisiju CO2 od redovnog aluminijuma. TakoÄe, gospoÄa Marija je istakla da svi proizvodi njene kompanija poseduje C2C sertifikat i ekskluzivna vest da ova kompanija koristi veÅ”taÄku inteligenciju da analizira svoje proizvode i da ih optimizuje sa ciljem poveÄanja energetske efikasnosti.
Gospodin VasiÄ je istakao da je tehnologija zelene gradnje dostupna, samo je taj put poslednje Äetiri godine, koriÅ”Äen za regulativu i put ka koriÅ”Äenju tih tehnologija. Neophodno je sprovesti transformaciju svih sfera sa ciljem globalnog zagrevanja manjeg od 2°C.
Odgovornim ponaÅ”anjem i primenom savremenih tehnologija, Evropa Äe biti prvi zeleni kontinent. Etex je lider u tome, koji ima za cilj da do 2030. godine, uz davanje alata arhitektama kroz tehnoloÅ”ka reÅ”enja, da stvore bolje, lepÅ”e i efikasnije objekte.
Nakon podatka da Äak 85% postojeÄih objekata ne zadovoljava standarde energetske efikasnosti, moderator je postavio pitanje gospodinu AntonijeviÄu, ispred āBaumitaā i pozvao ga da da odgovor kakvo je njihovo iskustvo sa arhitektama i kako se āBaumitā izdvaja u davanju reÅ”enja?
Gospodin AntonijeviÄ je istakao da je njegova kompanije vodeÄi proizvoÄaÄ zavrÅ”nih materijala i sistema sa ciljem sanacije starih zgrada i postizanje energetske efikasnosti. Potencijal ovih proizvod je Å”to se može koristiti kod sanacije postojeÄih objekata. U Evropi je najveÄi deo potroÅ”nje materijala 70:30 kod sanacije starih, odnosno 80:20 u izgradnji novih objekata.
Cilj āBaumitā kompanije je da do 2030. godine za 20% smanji emisiju CO2.
Na pitanje moderatora ā Å ta znaÄi zelena arhitektura arhitektama?, arhitekta Lazar Kuzmanov je poÅ”ao od toga da se svakodnevno pita da li je samoodrživ, odnosno Å”ta sve Äini kako bi Å”to duže živeo? Izjavio je da optimizacijom sopstvenog života, ima za cilj da Å”to duže živi. Takva situacija je i sa zgradama, Å”to se viÅ”e ulaže u kvalitet njihovih materijala, to su one održivije, dugoroÄnije i sigurnije.
Veoma zanimljivo izlaganje imao je gospodin Jugoslav JanjiÄ, koji je izneo svoja iskustva koja je imao u radu sa klijentima u Kazahstanu i Kirgistanu, istiÄuÄi znaÄaj tradicionalne gradnje. Gospodin JanjiÄ je istakao i znaÄaj nekih proÅ”lih vremena i na naÅ”em, podruÄju ukazujuÄi da su ljudi nekada živeli jednostavniji život, ali su bili sreÄniji i zadovoljniji.
Sam panel je zavrŔen pitanjima iz publike, koji su, u velikom broju, ostali do kraja zavrŔnih panela.

ArchyEnergy izložba
Nakon ovog poslednjeg panela, vrlo živog prvog konferencijskog dana, poÄeo je networking i opuÅ”tenija atmosfera u kojoj su uÄesnici konferencije i izložbe nastavili da razgovaraju u opuÅ”tenijoj atmosferi i da se druže i uživaju u vrlo sadržajnoj ArchyEnergy izložbi.
Vidimo se i Äitamo i sutra!






