Connect with us
Enterijer

Laminat i sve njegove Ŕare

Laminat je sintetička podna obloga, načinjena od viÅ”e slojeva koji se spajaju pod uticajem toplote, visokog pritiska i pomoću specijalnih lepkova procesom laminacije po kojoj je dobio i ime. Ova podna obloga imitira drvo, u pojedinim slučajevima kamen ili druge materijale, a zahvaljujući Å”ari koja se nanosi u sloju neposredno ispod providnog zaÅ”titnog sloja na povrÅ”ini laminata. Ova Å”ara je zapravo vid fotografije i za nju se može izabrati bilo kakav motiv, međutim, najpopularniji je drvo. UnutraÅ”nji slojevi laminata su najčeŔće sačinjeni od različitih smola i vlakana. Poslednjih godina laminat je postao veoma popularan na naÅ”em tržiÅ”tu zahvaljujući, pre svega, svojoj ekonomičnosti. Ova podna obloga je često daleko jeftinija od podova od punog drveta, a istovremeno se lako ugrađuje i održava Å”to samo doprinosi njegovoj ekonomičnosti.

Laminat, Foto: Pixabay

Iako ga znamo i koristimo dugo, laminat je relativno nov materijal. Nastao je u Å vedskoj, 1977. godine, u kompaniji ā€œPerstorpā€ koja se bavila proizvodnjom podnih obloga od 1923. godine. ā€œPerstorpā€ je prvi put ponudio laminat evropskom tržiÅ”tu 1984. godine da bi deset godina kasnije svoju ekspanziju proÅ”irio na američko tržiÅ”te.

Prvi laminatni podovi su, baÅ” kao i moderni laminati, bili napravljeni od viÅ”e slojeva drveta i drugih materijala, a izgledali su poput podova od punog drveta. Ovako laminirano drvo se i pre pojave laminata kao podne obloge koristilo u kuhinjama ā€“ od njega su se pravile kuhinjske radne povrÅ”ine. Perstorp se dosetio da ove povrÅ”ine prenese u prostore za dnevni boravak i tako je laminat postao deo istorije podova i to veoma značajan. Laminat, zapravo, predstavlja jednu od najvažnijih inovacija novijeg datuma na tlu Evrope.

DanaÅ”nji laminati su u velikoj meri evoluirali u odnosu na prvobitne verzije ovog materijala. U početku, laminati su koristili lepak kako bi se pričvrstili za baznu povrÅ”inu, dok su laminati koji koriste sistem bez lepka i koje danas najviÅ”e koristimo, nastali su tek 1996. godine. Takođe, tokom vremena laminat je poboljÅ”ao svoja fizička svojstva i upotrebom različitih materijala i premaza kao i specijalizovanih slojeva prilikom laminacije postao veoma otporan na habanje i druge uticaje.

Laminat, Foto: Pixabay

Jedan od najvećih ā€žneprijateljaā€œ laminata na početku njegovog postojanja bila je ā€“ vlaga.

Prvi laminati su u velikoj meri bili neotporni na vlagu i uticaj vode. Danas se situacija promenila u korist laminata ā€“ zahvaljujući različitim tehnikama i tehnologiji izrade i laminacije, danaÅ”nji laminati veoma dobro mogu podneti vlagu. Ipak, ovo nije pod izbora kada se radi o sredinama koje su veoma izložene uticaju vode kao Å”to su, na primer, bazeni. S druge strane, laminati su u dovoljnoj meri razvijeni danas da ih možemo koristiti u prostorima kao Å”to je kuhinja a specijalizovani laminati se mogu koristiti i u kupatilima.

Postoji viÅ”e razloga zaÅ”to popularnost ovog materijala ne jenjava, ali u prvom redu to su praktičnost i ekonomičnost. Laminat ima odlične karakteristike i, osim toga, izgledom veoma uspeÅ”no imitira drvo. Istovremeno, ovaj materijal je u najvećem broju slučajeva povoljniji od podnih obloga od punog drveta. Međutim, i pored svoje ekonomičnosti u odnosu na tradicionalne drvene obloge, laminat ima i niz drugih prednosti kojima bi se mogla objasniti njegova popularnost.

Deo teksta preuzet sa portala: www.podovi.org.Ā