Laminat i sve njegove Ŕare
Laminat je sintetiÄka podna obloga, naÄinjena od viÅ”e slojeva koji se spajaju pod uticajem toplote, visokog pritiska i pomoÄu specijalnih lepkova procesom laminacije po kojoj je dobio i ime. Ova podna obloga imitira drvo, u pojedinim sluÄajevima kamen ili druge materijale, a zahvaljujuÄi Å”ari koja se nanosi u sloju neposredno ispod providnog zaÅ”titnog sloja na povrÅ”ini laminata. Ova Å”ara je zapravo vid fotografije i za nju se može izabrati bilo kakav motiv, meÄutim, najpopularniji je drvo. UnutraÅ”nji slojevi laminata su najÄeÅ”Äe saÄinjeni od razliÄitih smola i vlakana. Poslednjih godina laminat je postao veoma popularan na naÅ”em tržiÅ”tu zahvaljujuÄi, pre svega, svojoj ekonomiÄnosti. Ova podna obloga je Äesto daleko jeftinija od podova od punog drveta, a istovremeno se lako ugraÄuje i održava Å”to samo doprinosi njegovoj ekonomiÄnosti.
Iako ga znamo i koristimo dugo, laminat je relativno nov materijal. Nastao je u Å vedskoj, 1977. godine, u kompaniji āPerstorpā koja se bavila proizvodnjom podnih obloga od 1923. godine. āPerstorpā je prvi put ponudio laminat evropskom tržiÅ”tu 1984. godine da bi deset godina kasnije svoju ekspanziju proÅ”irio na ameriÄko tržiÅ”te.
Prvi laminatni podovi su, baÅ” kao i moderni laminati, bili napravljeni od viÅ”e slojeva drveta i drugih materijala, a izgledali su poput podova od punog drveta. Ovako laminirano drvo se i pre pojave laminata kao podne obloge koristilo u kuhinjama ā od njega su se pravile kuhinjske radne povrÅ”ine. Perstorp se dosetio da ove povrÅ”ine prenese u prostore za dnevni boravak i tako je laminat postao deo istorije podova i to veoma znaÄajan. Laminat, zapravo, predstavlja jednu od najvažnijih inovacija novijeg datuma na tlu Evrope.
DanaÅ”nji laminati su u velikoj meri evoluirali u odnosu na prvobitne verzije ovog materijala. U poÄetku, laminati su koristili lepak kako bi se priÄvrstili za baznu povrÅ”inu, dok su laminati koji koriste sistem bez lepka i koje danas najviÅ”e koristimo, nastali su tek 1996. godine. TakoÄe, tokom vremena laminat je poboljÅ”ao svoja fiziÄka svojstva i upotrebom razliÄitih materijala i premaza kao i specijalizovanih slojeva prilikom laminacije postao veoma otporan na habanje i druge uticaje.
Jedan od najveÄih āneprijateljaā laminata na poÄetku njegovog postojanja bila je ā vlaga.
Prvi laminati su u velikoj meri bili neotporni na vlagu i uticaj vode. Danas se situacija promenila u korist laminata ā zahvaljujuÄi razliÄitim tehnikama i tehnologiji izrade i laminacije, danaÅ”nji laminati veoma dobro mogu podneti vlagu. Ipak, ovo nije pod izbora kada se radi o sredinama koje su veoma izložene uticaju vode kao Å”to su, na primer, bazeni. S druge strane, laminati su u dovoljnoj meri razvijeni danas da ih možemo koristiti u prostorima kao Å”to je kuhinja a specijalizovani laminati se mogu koristiti i u kupatilima.
Postoji viÅ”e razloga zaÅ”to popularnost ovog materijala ne jenjava, ali u prvom redu to su praktiÄnost i ekonomiÄnost. Laminat ima odliÄne karakteristike i, osim toga, izgledom veoma uspeÅ”no imitira drvo. Istovremeno, ovaj materijal je u najveÄem broju sluÄajeva povoljniji od podnih obloga od punog drveta. MeÄutim, i pored svoje ekonomiÄnosti u odnosu na tradicionalne drvene obloge, laminat ima i niz drugih prednosti kojima bi se mogla objasniti njegova popularnost.
Deo teksta preuzet sa portala: www.podovi.org.Ā