Klimatizacija i ventilacija igraju važnu ulogu u naŔoj svakodnevici jer od udobnosti prostora u kojem boravimo zavisi pre svega naŔe zdravlje, a potom i produktivnost.
KLIMATIZACIJA
Klimatizacija podrazumeva hlaÄenje objekta, odnosno, u Å”irem smislu, objedinjen sistem grejnog, rashladnog i ventilacionog delovanja odreÄenog aparata ili sistema. HlaÄenje prostora postaje važno maltene koliko i zagrevanje stana, tj. neizostavni deo modernog naÄina života.
Nekada su se koristili portabl ventilatori, dok se danas najÄeÅ”Äe koriste klima-ureÄaji koji mogu imati dodatnu opciju grejanja. Postoji nekoliko vrsta klima ureÄaja, a to su split sistemi ā mono i multi, kao i mobilni sistemi.
// Split sistem je najpopularniji sistem klimatizacije. Sastoji se od dveju odvojenih jedinica, tj. spoljne i unutraÅ”nje, meÄusobno spojenih, gde spoljaÅ”nja služi za odvoÄenje toplote. Split sistemi se dele na mono i multi sisteme koji se razlikuje u tome Å”to mono sistem može imati jednu, a multi nekoliko unutraÅ”njih jedinica, te je idealan za hlaÄenje viÅ”e prostorija odjednom. //
Za razliku od fiksiranih klima-ureÄaja, postoje i mobilni koji ne zahtevaju montažu veÄ ih možemo seliti iz prostorije u prostoriju. Nedostatak im je Å”to je nužno osigurati odvod toplog vazduha, Å”to znaÄi preko creva koje ide kroz zid.
// Klimom se hladi prostor, odnosno dobija željena temperatura, meÄutim, pojedine imaju specijalne filtere koji Äiste vazduh od dima, praÅ”ine, osvežavaju prostoriju itd. //
Neke pak imaju ugraÄene i ionizatore koji neutralizuju elektriÄno i magnetno zraÄenje i proÄiÅ”Äuju vazduh. One modernije takoÄe imaju moguÄnost brzog hlaÄenja ili grejanja, senzor pokreta, vremensko programiranje itd.
Inverter klime
U odnosu na klasiÄne on/off klime, inverter klime imaju bolju energetsku klasu, te je bolji i uÄinak utroÅ”ene i dobijene rashladne i toplotne energije. Broj obrtaja kompresora i spoljnog ventilatora menja se elektronski i tako prilagoÄava zadatim uslovima, te se kontinuirano uduvava neophodna koliÄina vazduha, temperaturna odstupanja su manja, Äime je i njen rad do 30% ekonomiÄniji buduÄi da se manje optereÄuju elektriÄne instalacije stalnim ukljuÄivanjem i iskljuÄivanjem.
Daleko bolji rad je i u zimskim uslovima jer ove klime rade i na temperaturama i do -20 stepeni. Osim smanjenja potroÅ”nje elektriÄne energije, ulaganje u ove klime viÅ”e se isplati i jer su dugotrajnije i ne zahtevaju Äesto održavanje i servisiranje.
Za razliku od obiÄnih klima-ureÄaja gde se temperatura smanjuje za po ceo stepen i pored kojih je potrebno i provetravanje ili nabavka odvlaživaÄa vazduha, jer jedan te isti vazduh koji se nalazi u prostoriji kruži kroz ureÄaj, savremene klimatizaciono-ventilacione sisteme karakteriÅ”e moguÄnost finog podeÅ”avanje temperature i drugih parametara Äistog i kvalitetnog vazduha. Stoga je njihova primena veoma raznovrsna.
Centralna klimatizacija
// Osnovni tip inverterski klimatizacionih sistema u kuÄama i stanovima podrazumeva ureÄaj sa zidnom unutraÅ”njom jedinicom, no postoje i podno-plafonski, kasetni i kanalni modeli koji svoju primenu ÄeÅ”Äe nalaze u drugim sferama ā trgovinskom prostoru, ugostiteljskim objektima, hotelijerstvu itd. //
Za industrijsko hlaÄenje, hlaÄenje infrastrukture i raÄunarskih centara, poslovnih objekata i sl. koriste se i vrlo složeni sistemi ā sa i do 64 jedinice. Izborom nekog od neuobiÄajenih modela za stambene jedinice, recimo podno-plafonskog ili kasetnog modela, oslobaÄamo prostor zidova koji možemo iskoristiti za police, slike itd., a sam prostor Äinimo modernijim. TakoÄe, tehnologija automatskog ÄiÅ”Äenja kaseta skuplja praÅ”inu iz izmenjivaÄa toplote Äime se za 50% poveÄava operativna efikasnost i znatno smanjuju troÅ”kovi održavanja.
Dakle, u poreÄenju sa pojedinaÄnim rashladnim ureÄajima, centralna kllimatizacija je naÄelno primenljivija za veÄe objekte i objekte visokogradnje, javne, stambene i poslovne. Ona podrazumeva efikasan sistem za uÅ”tedu energije i jednostavnu i laku instalaciju, kao i povezivanje sa razliÄitim tipovima unutraÅ”njih jedinica.
UDOBNOST XXI VEKA
Neupitno je da na naÅ”e raspoloženje, uÄinkovitost, a naposletku i zdravlje utiÄe udobnost prostora u kom živimo ili radimo, te bi on trebalo da bude svetao, provetren i optimalno zagrejan ili rashlaÄen ā u skladu sa temperaturnim prilikama. Kako se klimatska slika planete konstantno menja, naroÄito poslednjih decenija gde imamo sve toplija leta, ali i dalje hladne zime, i graÄevinska reÅ”enja klimatizacije i ventilacije menjaju se i unapreÄuju.
Autor teksta: Sanja DakiÄ