Projektanti zgrada koriste numeriÄke podatke o zvuÄnim izolacionim svojstvima pregrada kojima se odvajaju prostorije da bi se obezbedio zvuÄni komfor. Ti podaci se izražavaju u decibelima, i svojom vrednoÅ”Äu razvrstavaju pregradne konstrukcije, zidove i tavanice prema njihovoj sposobnosti da redukuju zvuk koji kroz njih prolazi. Te podatke projektanti najÄeÅ”Äe dobijaju od proizvoÄaÄa graÄevinskih materijala. Na kraju gradnje se angažuju akreditovane laboratorije da merenjem provere postignut kvalitet izolacije, takoÄe na kraju predstavljen nekim brojem izraženim u decibelima. Praksa je pokazala da projektanti imaju problem s razumevanjem znaÄenja tih podataka, Å”to otkrivaju greÅ”ke Äija je posledica neadekvatan zvuÄni komfor u zgradi.
FiziÄka veliÄina koja pokazuje koliki deo zvuÄne energije propuÅ”ta neka graÄevinska pregrada izmeÄu dve susedne prostorije naziva se izolaciona moÄ, i obeležava se sa R.
Ono Å”to je manje poznato jeste da izolaciona moÄ nije jedinstven pojam, veÄ može biti definisana na dva naÄina, koji odgovaraju razliÄitim okolnostima u kojima se pregrada nalazi. Ove dve vrste izolacione moÄi nazivaju se laboratorijska i graÄevinska izolaciona moÄ. Iako obe na svoj naÄin pokazuju sposobnost pregrade da umanji prolazak zvuka, one se meÄusobno suÅ”tinski, pa zbog toga i numeriÄki razlikuju. Problem u projektovanju nastaje zbog toga Å”to samo jedna od njih pokazuje kakva je zvuÄna izolacija izmeÄu prostorija u zgradi, a projektanti se fokusiraju na onu drugu. Kada se od proizvoÄaÄa dobije podatak o izolacionoj moÄi neke pregrade, neophodno je znati na koju se od dve pomenute ta vrednost odnosi.
Novija iskustva steÄena sanacijama zvuÄne izolacije u zgradama pokazuju da problemi sa zvuÄnim komforom najÄeÅ”Äe nastaju kao posledica nerazumevanja dvojne prirode podataka o zvuÄnoj izolaciji.
KAKO RAZUMETI PROLAZAK ZVUÄNE ENERGIJE IZMEÄU SUSEDNIH PROSTORIJA
Da bi se razumelo zaÅ”to za svaki zid ili tavanicu postoje dva podatka o izolacionoj moÄi, neophodno je sagledati osnovne principe prostiranja zvuka u zgradama. Oni su prikazani Å”ematskom predstavom na slici 1. Kada u nekoj prostoriji radi izvor zvuka, u njenom vazduÅ”nom prostoru uspostavlja se zvuÄno polje. FiziÄki procesi u njemu Äine da se u Äitavoj zapremini prostorije uspostavlja približno jednak intenzitet zvuka, osim u neposrednoj blizini zvuÄnog izvora. To znaÄi da zvuÄno polje približno jednako deluje na svih Å”est povrÅ”ina u prostoriji (Äetiri zida, tavanicu i pod). Na njima se deÅ”avaju refleksije, ali jedan mali deo zvuÄne energije uvek prelazi u graÄevinski materijal tih pregrada. Ovakav proces je na slici simboliÄki prikazan strelicama ka svim povrÅ”inama.
Kada dospe u graÄevinski materijal pregrada, zvuÄna energija se prostire unutar njih. Tako se formiraju putanje kojim zvuk iz prostorije sa zvuÄnim izvorom dospeva u susedne prostorije.
Slika 1 Å ematski prikaz delovanja zvuÄnog polja na pregrade u prostoriji i putevi prolaska
zvuÄne energije u susednu prostoriju
Intuitivno je jasno da postoji direktna putanja prolaska zvuka kroz pregradu koja neposredno odvaja prostorije, zid ili tavanicu. Ono Å”to nije na prvi pogled jasno jeste da postoje i druge putanje kojima zvuk prolazi izmeÄu prostorija. One se formiraju kroz Äetiri boÄne pregrade; Å”to su u sluÄaju sa slike dva boÄna zida i dve zajedniÄke tavanice. Tako u trodimenzionalnoj strukturi zgrade nastaje dvanaest dodatnih putanja kroz koje zvuk ācuriā izmeÄu prostorija kao dodatak na ono Å”to prolazi kroz pregradu koja neposredno razdvaja prostorije. Te putanje su na slici 1 naznaÄene debljim strelicama.
Pojava da boÄne pregrade prenose zvuÄnu energiju izmeÄu prostorija naziva se boÄno provoÄenje (flanking transmission). Rezultat postojanja boÄnog provoÄenja jeste neminovno umanjenje zvuÄne izolacije u odnosu na ono Å”to bi ostvario samo zid koji ih razdvaja.Putanje kroz boÄne pregrade mogu biti jednostavne, ali i kombinovane. Na primer, putanja kojom zvuk ulazi u boÄnu pregradu na spoju prelazi u pregradu koja ih razdvaja, i koja zatim zraÄi zvuk u susednu prostoriju.
Postoji i putanja na kojoj zvuÄna energija ulazi u pregradu koja razdvaja prostorije, a zatim preko spojeva prelazi u boÄne pregrade susedne prostorije odakle se zraÄi zvuk.
Zvuk koji Äe se Äuti u susednoj prostoriji zbir je svega Å”to je proÅ”lo opisanim putanjama, Å”to je uvek viÅ”e od onoga Å”to prolazi samo direktnom putanjom kroz zid izmeÄu prostorije.
Prema tome, zvuk izmeÄu dve prostorije prolazi nekolikim paralelnim putanjama. One postoje u svim okolnostima, i promenljiv je samo njihov relativni udeo u onome Å”to se Äuje s druge strane zida. Koja Äe putanja zvuka biti dominantna zavisi od konstruktivnog sistema primenjenog prilikom gradnje zgrade, od materijala od kojih su izraÄene sve pregrade, zidovi i tavanice, od naÄina meÄusobnog spajanja pregrada itd. U projektovanju sve te putanje treba uzeti u obzir.
Postoje okolnosti u kojima boÄno provoÄenje dominantno odreÄuje ono Å”to se Äuje u komÅ”iluku. To se deÅ”ava kad pregrada izmeÄu prostorija ima veoma visoku vrednost izolacione moÄi, a istovremeno je izolaciona moÄ boÄnih pregrada mala. To može biti sluÄaj kada se nekim merama poveÄava izolaciona moÄ direktne pregrade, sa idejom da se izolacija dve prostorije poboljÅ”a, a zanemari se uticaj boÄnih pregrada.
Na primer, zabeleženi su problemi zvuÄne izolacije u zgradama gde staklena fasada uÄestvuje u boÄnom provoÄenju. U zavisnosti od njenog kvaliteta, može se desiti da boÄno provoÄenje kroz fasadu dominantno odredi stanje zvuÄne izolacije izmeÄu prostorija.
LABORATORIJSKA IZOLACIONA MOÄ PREGRADE
Izolaciona moÄ jedne izolovane (āusamljeneā) pregrade zavisi samo od materijala od kog je ona napravljena, to jest od njene materijalizacije. Ona se odreÄuje merenjem u laboratorijama, i naziva se laboratorijska izolaciona moÄ. U laboratorijama postoje posebne ispitne prostorije, takozvane komore, u kojima je dilatacijama eliminisano svako boÄno provoÄenje okolnim pregradama.
Princip laboratorijskog merenja izolacione moÄi Å”ematski je prikazan na slici 2. ZahvaljujuÄi tome, izolaciona moÄ koja se meri pokazuje samo svojstvo putanje zvuka kroz zid, bez drugih uticaja.
Slika 2 Å ematski prikaz principa na kome se zasniva laboratorijsko merenje izolacione moÄi
pregrade, sklop pregrada s dilatacijom eliminiÅ”e boÄno provoÄenje
Podaci o pregradama koji se dobijaju od proizvoÄaÄa predstavljaju vrednosti laboratorijske izolacione moÄi. Oni angažuju institute da u svojim laboratorijama izmere vrednost izolacione moÄi pregrade, i to prikazuju u prospektima, na svojim internet prezentacijama i dele projektantima.
GRAÄEVINSKA IZOLACIONA MOÄ
Laboratorijska vrednost izolacione moÄi neke pregrade izmerena je u okolnostima koje se razlikuju od situacije u kojoj je ta ista pregrada ugraÄena u nekoj zgradi. Taj podatak je znaÄajan akustiÄkim konsultantima, ali je projektantima bitan podatak o stanju izolacije kad je takva pregrada ugraÄena u zgradu. To su okolnosti u kojima zvuk prolazi izmeÄu susednih prostorija viÅ”estrukim putanjama, kao Å”to je prikazano na slici 1.
BoÄno provoÄenje Äini da u susednu prostoriju prelazi viÅ”e zvuÄne energije nego Å”to je konstatovano u laboratoriji. Vrednost izolacione moÄi koja se meri u zgradi sa svim prisutnim uticajima naziva se graÄevinska izolaciona moÄ.
Da bi se napravila razlika, ona se oznaÄava sa Rā. Vrednost graÄevinske izolacione moÄi uvek je manja od laboratorijske. Kolika Äe ta razlika biti, zavisi od materijalizacije boÄnih pregrada i naÄina na koji su one meÄusobno spojene.
KAKO POSTUPATI U PROJEKTOVANJU
Dakle, podaci o izolacionim svojstvima pregrada dobijeni od proizvoÄaÄa uvek su laboratorijske vrednosti njihove izolacione moÄi. To je jedini podatak koji proizvoÄaÄi mogu da ponude, a projektanti moraju znati da se u zgradama ne može postiÄi stanje zvuÄne izolacije koje on pokazuje. Potrebno je razumeti da postoji dvojnost podataka o izolacionoj moÄi pregrada, i na odgovarajuÄi naÄin predvideti stanje kakvo Äe biti u zgradi.
Da bi se izbegli problemi sa žalbama buduÄih stanara, treba se u projektovanju pridržavati sledeÄih jednostavnih preporuka:
- za pregrade od masivnog graÄevinskog materijala treba birati one Äija je laboratorijska izolaciona moÄ 3ā5 dB veÄa od vrednosti koja se mora postiÄi u zgradi;
- za suvomontažne pregrade treba birati one koje imaju laboratorijsku izolacionu moÄ za oko 10 dB veÄu od vrednosti koja se mora postiÄi u zgradi.
Autori teksta:
Prof. dr Miomir MijiÄ,
Prof. dr Dragana Å umarac PavloviÄ