Prema nekoj opÅ”te uvreženoj definiciji industrijski podovi opisuju se kao obloge jako izražene praktiÄne primenljivosti, a slabe vizuelne vrednosti, koje se postavljaju u svim tipovima industrijskih objekata ā od proizvodnih i preraÄivaÄkih pogona, preko radionica i servisa, pa sve do skladiÅ”nog prostora. Iz takvog ugla gledanja, dobar industrijski pod je onaj koji trpi konstantnu intenzivnu eksploataciju na Å”to duži vremenski period; može da izdrži Äesto ogromnu težinu maÅ”ina, vozila i opreme bez pojave ulegnuÄa i pukotina; otporan je na Å”to veÄi broj jakih sirovinskih i dezinfekcionih hemikalija i suÅ”tinski nije važno kako izgleda.
I zaista, u veÄini situacija pod i nije stavka na koju se naroÄito obraÄa pažnja po ulasku u neki industrijski objekat (ako se uopÅ”te i obraÄa), jer je sav akcenat na kontinuitetu i efikasnosti proizvodnog procesa koji se zaposleni trude da ispoÅ”tuju, a nadreÄeni da pomno prate i kontroliÅ”u.
Pre pojave visokootpornih organskih smola i polimernih jedinjenja koja su i dalje u masovnoj upotrebi, glavni industrijski pod veoma dugo je bio beton, koji za primat treba da āzahvaliā dostupnosti i ekonomiÄnosti sastavnih sirovina, jednostavnosti postavljanja i nadasve visokoj otpornosti u odnosu na druge dostupne materijale.
Äinjenica da pri kontaktu sa supstancama jakog pigmenta formira povrÅ”inske fleke i da je na izrazito niskim temperaturama sklon pucanju (naroÄito ako je prilikom pravljenja bio previÅ”e žitke odnosno suve konzistencije, ili je izlivan u vlažnim uslovima pa nije imao vremena da se dobro osuÅ”i) nije umanjila njegovu popularnost, jer je i pored toga bio najbolje reÅ”enje za oblaganje u elektranama, rafinerijama, teÅ”koj hemiji, magacinima, sektorima za pakovanje i transport. Kako su svi ovi objekti bili stereotipnog, sumornog izgleda, ta āsivaā estetika nije bila od znaÄaja sve dok je u njima i dalje moglo da se radi. MeÄutim, sa tom praksom se prekinulo onog trenutka kada su pooÅ”treni kriterijumi za proglaÅ”avanje nekog prostora za āsredinu u kojoj može da se radiā.
Beton je izuzetno hladna podloga koja, ako se u pogonu Å”tedi na grejanju, nakon viÅ”eÄasovnog stajanja ili sedenja za maÅ”inom negativno utiÄe na zdravlje radnika i time dugoroÄno dovodi u pitanje ispunjavanje proizvodne norme, te stoga može biti samo osnova na koju Äe se polagati neka druga oblažuÄa zavrÅ”nica kao habajuÄi sloj.
Obloge koje su se do danas ponajbolje pokazale u kategoriji industrijskih podova jesu epoksidi i poliuretani. Koje su karakteristike epoksida i na kojim mestima je postavka ovog materijala najbolja proÄitajte na sledeÄem LINKU.
Deo teksta preuzet sa www.podovi.org. Ostatak proÄitajte na sledeÄem LINKU.



