Da li izgled enterijera može da utiÄe na emocionalno stanje Äoveka je pitanje koje se sve ÄeÅ”Äe postavlja. Shodno tome izvedena su brojna istraživanja koja su potvrdila tvrdnju da prostor u kome Äovek boravi bitno utiÄe na njegovo emotivno stanje. A kako je rasla svest Å”ire javnosti o ovom pitanju, tako su poÄeli i da se realizuju projekti koji su kao polazne taÄke koristili sprovedena istraživanja.
Naime, nameÅ”taj i drugi fiziÄki predmeti u okolnom prostoru mogu uticati na mentalno blagostanje osobe. Ipak, kako je mentalno stanje pojedinca po prirodi stalno promenljivo, a i pod uticajem kulturnog identiteta i proÅ”lih iskustava, arhitekte i dizajneri enterijera imaju mnogo Äinilaca koje bi trebalo da uzmu u obzir kada pripremaju svoje projekte.
Mnoge arhitekte i dizajneri istiÄu važnost uzimanja u obzir svih pet Äula tokom procesa projektovanja, kako bi uspeÅ”no realizovali svoje projekte.
Bitno je istaÄi i da ljudi sada skoro 90 % svog vremena provode u zatvorenom prostoru, pa je prirodno da ovi prostori znaÄajno, viÅ”e nego ikada do sada, doprinose mentalnom blagostanju, ali mogu i negativno da utiÄu na njega. Iako nije preporuÄljivo da se toliko vremena provodi unutra, nekada je teÅ”ko provoditi duže vremena napolju. Covid-19 je takoÄe doprineo tome da mnogi ljudi ne izlaze napolje osim ako moraju.
Upravo zbog koliÄine vremena provedenog unutra, važno je razmotriti kako dizajn enterijera može pomoÄi u poboljÅ”anju mentalnog zdravlja. Å to se bolje oseÄamo u zatvorenom prostoru, to je veÄe naÅ”e blagostanje. Mnogo toga se može uÄiniti u naÅ”em enterijeru kako bi se pozitivno uticalo na naÅ” um.
Na prvom mestu su tu svakako oblici i geometrija koja dominira u prostoru. Drugim reÄima, prostori u kojima dominiraju uravnoteženi oblici poput zaobljenih linija i simetriÄnih obrazaca Äesto doprinose oseÄaju harmonije i asociraju na red i stabilnost. Ovakvi prostori mogu podstaÄi racionalne i umirujuÄe misli i shodno tome smanjiti unutraÅ”nji stres i napetost.
Dok prostori u kojima dominiraju oÅ”tri uglovi, nepravilni oblici i haotiÄna geometrija mogu izazvati oseÄaj nelagode i vizuelnog nereda, a to znaÄajno može doprineti oseÄanjima preoptereÄenosti i nelagodnosti.
Zatim, važno je obratiti pažnju na teksturu i materijale koji dominiraju u prostoru. Za stvaranje harmoniÄnog okruženja preporuÄuju se glatke povrÅ”ine i teksture jer one stvaraju oseÄaj reda, sofisticiranosti i lakoÄe. Ljudi ove povrÅ”ine opažaju kao moderne i Äiste a to može doprineti oseÄaju mentalne jasnoÄe. Dok se grube linije vezuju za prirodu i svojevrsnu autentiÄnost.
Shodno tome sa njima treba biti izuzetno oprezan, jer sa jedne strane, ukoliko su koriÅ”Äene na pravi naÄin mogu stvoriti oseÄaj povezanosti sa okolinom i toplinu, dok sa druge strane, ukoliko su previÅ”e izražene mogu delovati optereÄujuÄe, posebno ako je reÄ o malim ili zatvorenim prostorima.
Treba imati u vidu i to da tekstura doprinosi taktilnom iskustvu prostora, te povrÅ”ine koje deluju prijatno na dodir mogu stvoriti emocionalnu povezanost i oseÄaj udobnosti.
A imajuÄi u vidu teksturu, neophodno je obratiti pažnju na kombinaciju prirodnih i veÅ”taÄkih materijala u prostoru.
Dakle prirodni materijali poput drveta i kamena Äe pružiti oseÄaj ukorenjenosti i povezanosti sa prirodom, te mogu uticati na smanjenje nivoa stresa. Dok se sa veÅ”taÄkim materijalima mora biti izuzetno oprezan, naime, neophodno je da budu dobro dizajnirani kako bi doprineli oseÄaju modernosti i inovacije. Ali sa njima svakako ne treba preterivati, jer ukoliko se nepravilno koriste mogu stvoriti oseÄaj otuÄenosti ili neprijatnosti za osobu koja boravi u tom prostoru.
Najbolja opcija je svakako kombinacija prirodnih i veÅ”taÄkih materijala koja može doprineti oseÄaju harmonije i funkcionalnosti, a korisnicima pružiti oseÄaj sigurnosti i komfora.
TakoÄe, za stvaranje prijatnog ambijenta koji Äe pozitivno uticati na emocionalno stanje Äoveka je važna svetlost koja dominira u prostoru. OpÅ”tepoznata je Äinjenica da prirodno osvetljenje pozitivno utiÄe na raspoloženje i produktivnost. Shodno tome, izloženost prirodnoj svetlosti poveÄava luÄenje serotonina a to doprinosi boljem raspoloženju i smanjenju simptoma depresije.
VeÅ”taÄko osvetljenje može biti korisno za fokus i rad, ali ukoliko se koristi prekomerno hladno ili intenzivno osvetljenje može izazvati kontraefekat poput oseÄaja napetosti i zamora.
ImajuÄi u vidu sve ove Äinjenice, logiÄna posledica je da arhitekte i dizajneri enterijera odluke o reÅ”enjima svojih projekata filtriraju, osim kroz primenu boja, svetlosti, prirodnih materijala, i kroz preklapajuÄa soÄiva psihologije, neuronauke*, fiziologije i kulturnih faktora.
Dizajn enterijera koji koristi znanje iz psihologije može da poboljŔa emocionalni uticaj prostora.
NajlakÅ”i naÄin na koji možete prilagoditi enterijer svom ukusu i preferencijama, a samim tim i pozitivno uticati na svoje mentalno blagostanje, je promena boja.
Omiljene boje u enterijeru mogu imati veoma pozitivan uticaj na vaÅ”e mentalno stanje. Ova saznanja danas nalaze sve veÄu i ÄeÅ”Äu primenu u raznim oblicima terapije.
Postoje i drugi naÄini da se unapredi uticaj prostora. Na primer, sedenje oko stola umesto ispred televizora da bi se poboljÅ”ala komunikacija; otvaranje nekih prostora za stvaranje oseÄaja slobode; ili unoÅ”enje elemenata prirode kako bi se stvorila optimalna atmosfera za opuÅ”tanje i zdravlje.
Da bi se razumela povezanost dizajna enterijera sa mentalnim zdravljem, važno je napomenuti da svaki pojedinac ima jedinstven doživljaj boja, tekstura i materijala.
Ova percepcija je oblikovana životnim iskustvima, ukljuÄujuÄi Äak i traume iz detinjstva.
Na primer, boja koja je kod nekoga povezana sa neprijatnim iskustvima može izazvati nelagodu i anksioznost kada je ta osoba vidi u enterijeru. U takvim sluÄajevima, dizajniranje prostora postaje mnogo viÅ”e od estetsko/ funkcionalnog zadatka, to je proces koji ukljuÄuje i empatiju.
Ovaj pristup se fokusira i na stvaranje prostora koji pruža oseÄaj sigurnosti, mira i blagostanja.
Na primer, istraživanja pokazuju da boje poput plave i zelene, koje su povezane s prirodom, mogu imati umirujuÄi efekat na korisnike prostora, smanjujuÄi nivo stresa i anksioznosti.
SpecifiÄni primeri istraživanja pokazuju da Äak i arhitektura bolnica može biti oblikovana na naÄin koji podržava mentalno zdravlje pacijenata, uzimajuÄi u obzir faktore poput svetla, boja i prostora. Ovi faktori mogu znaÄajno uticati na oporavak pacijenata, posebno onih sa posttraumatskim stresnim poremeÄajem (PTSP) ili sliÄnim stanjima. Ovakav pristup je posebno važan u kontekstu psihoterapije i drugih oblika emocionalne podrÅ”ke, gde je potrebno kreirati prostor koji neÄe izazvati negativne emocije ili seÄanja, veÄ Äe pomoÄi u procesu isceljenja i oporavka.
Pored kulturnog identiteta i proÅ”lih iskustava, bitan faktor je i stalno promenljiva priroda mentalnog stanja pojedinca. Ovo unosi i dimenziju dinamiÄkih atributa nameÅ”taja. NameÅ”taj buduÄnosti bi mogao da sadrži dinamiÄke atribute kao Å”to je moguÄnost promene boje ili da bude dizajniran posebno za svakog pojedinca. Trend modularnog nameÅ”taja je veÄ uveliko zastupljen u opremanju enterijera. On daje moguÄnost prilagoÄavanja nameÅ”taja vaÅ”em prostoru i potrebama koje su promenljive.
Iako je veza izmeÄu dizajna enterijera i naÅ”ih emocija privukla mnogo pažnje u poslednjoj deceniji, ovaj oblik psihologije životne sredine postoji veÄ hiljadama godina ā indijska Vastu Shastra, kineski Feng Shui, itd.
Zbog uspona neuronauke*, postoji sve veÄi broj istraživanja na ovu temu i dolazi se do najneverovatnijih rezultata. Pokazalo se da elementi dizajna enterijera mogu izazvati pozitivan ili negativan emocionalni odgovor kod ljudi. Na ovaj naÄin se otvaraju nebrojene moguÄnosti za dizajn prostora kojima se svesno manipuliÅ”e dekorativnim elementima sa ciljem podsticanja kreativnosti, mira i sreÄe.
Dizajn enterijera ima dubok uticaj na naÅ”e emotivno stanje, ÄineÄi ga jednim od kljuÄnih faktora za mentalno blagostanje, posebno imajuÄi u vidu to koliko vremena provodimo u zatvorenim prostorima. Arhitekte i dizajneri, koristeÄi znanja iz psihologije i neuronauke, mogu kreirati prostore koji ne samo da zadovoljavaju estetske i funkcionalne potrebe, veÄ i aktivno doprinose zdravlju i dobrobiti korisnika, prilagoÄavajuÄi ih njihovim individualnim potrebama i iskustvima.
Autor teksta: Melina Bolta, Diplomirani psiholog, RE i KBT psihoterapeut