Ove godine postavljeni su temelji energetske efikasnosti, tvrdi gradonaÄelnik Beograda Zoran RadojiÄiÄ.
Prema reÄima gradskog Äelnika , to Äe veÄ sledeÄe godine doprineti da vazduh u gradu bude Äistiji i da domovi budu topliji, a to ujedno znaÄi da Äe biti bolji i kvalitet života graÄana.
Kako je preneo Beoinfo, on je podsetio da energetska efikasnost podrazumeva koriÅ”Äenje manje energenata za zagrevanje domova, a samim tim i utiÄe direktno na poboljÅ”anje kvaliteta vazduha, posebno u zimskim mesecima, kada periodiÄno pada kvalitet vazduha zbog paljenja individualnih ložiÅ”ta.
„OptimistiÄki gledam na 2020, jer smo u ovoj godini postavili Ävrste temelje. Temelje nadograÄujemo izuzetno znaÄajnom novom strategijom za daljinsko grejanje koju Äemo usvojiti i sa Äijom primenom Äemo poÄeti sledeÄe godine. Na ovaj naÄin nastaviÄemo da smanjujemo koriÅ”Äenje neobnovljivih izvora energije koji zagaÄuju životnu sredinu“, naglasio je gradonaÄelnik.
On je podsetio na Äinjenicu da je veÄina zgrada u Beogradu izgraÄena tokom 50-ih i 60-ih godina proÅ”log veka kada je cilj bio izgraditi Å”to viÅ”e domova, na uÅ”trb energetske efikasnosti zgrada. PoslediÄno, danas ta uÅ”teda dolazi na naplatu i troÅ”i se mnogo viÅ”e energije na grejanje domova nego Å”to je zaista potrebno.
„Zbog toga je važno da sistematski unapreÄujemo energetsku efikasnost zgrada kroz konkretne mere, projekte i odluke, kao i da podižemo svest graÄana o ovoj temi. Moramo da budemo svesni problema koje imamo, ali je joÅ” važnije da ponudimo reÅ”enja. O tome da je Beograd ozbiljno krenuo u reÅ”avanje ovog problema svedoÄi i usvajanje izmene odluke SkupÅ”tine Grada po kojoj Äe gradske opÅ”tine moÄi da subvencioniÅ”u ureÄenje fasada i investiciono održavanje privatnih zgrada sa maksimalno 90 odsto sredstava, dok Äe stanari biti u obavezi da obezbede preostalih 10 procenata. To znaÄi da smo otvorili moguÄnost da svaka zgrada u Beogradu unapredi svoju energetsku efikasnost“, objasnio je RadojiÄiÄ.
On je dodao je da su u cilju unapreÄenja energetske efikasnosti neophodni veliki infrastrukturni projekti i promene naÄina razmiÅ”ljanja, kao i da je deponija u VinÄi u tom smislu jedan od najznaÄajnijih projekata.
Naveo je i da izgradnja toplodalekovoda Obrenovac podrazumeva da se sva topla voda koja nastaje kao nus proizvod rada elektrane TE „Obrenovacā prikuplja i koristi za grejanje i time kompenzuje koriÅ”Äenje drugih vidova energenata. On je ukazao i na znaÄaj projekta „Termalna rehabilitacija javnih zgrada – unapreÄenje energetske efikasnosti u gradu Beograduā, kojim je predviÄeno renoviranje zgrada Hitne pomoÄi, Studentske poliklinike, Studentskog stacionara i Gradske biblioteke.

