NAJVAŽNIJA MERA KOJA MORA DA SE PREDUZME JE renoviranje i privatnih i javnih zgrada KOJE SE OSLANJAJU NA STARE TEHNOLOGIJE, KAO Å TO SU FOSILNA GORIVA RADI ZAGEVANJA I HLAÄENJA. KOMISIJA IMA ZA CILJ DA U NAREDNIH DESET GODINA DUPLIRA BRZINU/STOPU RENOVIRANJA ZGRADA
// Renovation Wave strategija predstavlja odgovor na probleme sa kojima se Evropa suoÄava u domenu zgrada. Sektor zgrada je najveÄi potroÅ”aÄ elekriÄne energije u Evropskoj Uniji (EU), dok je samo 1% energetski efikasnih zgrada prisutno na podruÄju Evrope.
Najvažnija mera koja mora da se preduzme je renoviranje i privatnih i javnih zgrada koje se oslanjaju na stare tehnologije, kao Å”to su fosilna goriva radi zagevanja i hlaÄenja. Komisija ima za cilj da u narednih deset godina duplira brzinu/stopu renoviranja zgrada.
Prema proceni Evropske Komisije, do 2030. god ine, 35 miliona zgrada mogu biti renovirane i 160.000 dodatnih radnih mesta se mogu otvoriti, u polju zeleno orijentisanog naÄina izgradnje.
āRENOVATION WAVEā + NATURE BASED SOLUTIONS
Glavne taÄke ove strategije, koja bi trebalo da pokaže svoje rezultate 2030. i 2050. su:
1. Energetska efikasnost – koriÅ”Äenje optimalne koliÄine energije
2. PristupaÄnost –Ā samoodržive i energetski efikasne zgrade moraju biti dostupnes svima, pogotovo ljudima iz srednje klase i u domaÄinstvima gde su prihodi vrlo niski.
3. Dekarbonizacija i integracija obnovljivih izvora – Renoviranje zgrada bi trebalo da ubrza integraciju obnovljivih resursa/izvora energije iz postojeÄih izvora na odreÄenoj teritoriji, ti izvori mogu biti oni koji su karakteristiÄni za neko podruÄje. U sredinama gde je zastupljena agrikultura Äubrivo od biljaka i životinja se može iskoristiti kao obnovljiv resurs, u velikim gradovima Äija teritorija je urbanizovana, otpad se skladiÅ”ti na lokalnim ili regionalnim deponijama, upravo taj otpad može da bude alternativni izvor koji se koristi za struju ili grejanje. Na teritorijama gde postoje izvori termalne vode, ljudi ih mogu koristiti za grejanje, toplotne pumpe, koje koriste energiju zemlje mogu da se koriste i za grejanje i za hlaÄenje. TakoÄe solarna i energija vetra se mogu koristiti, sve zavisi od toga Å”ta odreÄeno tlo ima od izvora.
4. Cirkularnost i svest o životnom ciklusu – Energetski otisak zgrada mora biti smanjen, a kako bi se to postiglo, mora se promovisati zeleno orijentisana infrastruktura i koriÅ”Äenje organskih materijala za izgradnju, koji mogu da skladiÅ”te ugljenik, na primer samoodrživo drvo.
5. Visoki standardi životne sredine i zdravlja – Da bi se osigurali visoki standardi u životnom okruženju i bili dostupni svim stanovnicima Evrope, prvo se mora osigurati visok kvalitet vazduha, pravilno upravljanje vodama, fokusirati se na spreÄavanje prirodnih i klimatski izazvanih katastrofa. TakoÄe, da bi se ovaj cilj ostvario, moramo se zaÅ”tititi i skloniti od Å”tetnih materija kao Å”to su azbest, radonā¦
6. Uparivanje zelene i digitalne tranzicije – Zeleni koncepti zgrada i izgradnje istih mora da bude u paru sa digitalnom tehnologijom kako bi zgrade bile energetski efikasne i imale 0% emisija Å”tetnih gasova. Ovo može imati pozitivan uticaj ne samo na zgradu, veÄ i kvart i ceo grad.
7. PoÅ”tovanje estetike i arhitektonskog kvaliteta – Dok je fokus na nadomeÅ”tavanju nedostatka zelenih povrÅ”ina u urbanim delovima i na kreiranju samoodrživih zgrada, renoviranje mora da poÅ”tuje arhitekturu, struÄnost, nasleÄe i oÄuvanje naÄela javnih prostora.
Tabela 1 – Primeri individualnih, zajedniÄkih i institucionih vrednosti prema njihovom odnosu ka finansijskim, socijalnim i vrednostima okoline koju pruža GI
Tabela 1 – Primeri individualnih, zajedniÄkih i institucionih vrednosti prema njihovom odnosu ka finansijskim, socijalnim i vrednostima okoline koju pruža GI
Autori teksta:
Danica LaÄarac, Project Manager NAZK i Lenka Govedarica, student Anglo American University BA International Relations
Bulevar OsloboÄenja 66b, 21000 Novi Sad
Tel: +381 (0)21 654 63 39
Tel: +381 (0)63 521 818
info@nazk.org
www.nazk.org