Na ovom primeru studije sluÄaja, možemo zakljuÄiti da se primenom adekvatnih materijala, ispravnim planiranjem prenamene jedne zgrade uz primenu danaÅ”nje tehnologije mogu sagledati benefiti jedne efikasne izgradnje.
Predstavljamo projekat koji je tokom 2024. godine izveden sa poÄetnom idejom o realizaciji Olimpijskih igara tokom leta i prenamenom sadržaja i naÄina upotrebe. Ovakvi primeri predstavljaju izazov i inspiraciju o naÄinu promiÅ”ljanja na naÅ”im prostorima.
O projektu
Izazov stvaranja infrastrukture za održavanje globalnih atletskih dogaÄaja poznat je gradovima Å”irom sveta, sa potrebom da se isporuÄe održive zgrade koje Äe ponuditi trajnu korist zajednici.
Da bi ispunio ovu potražnju za održivoÅ”Äu, pariski dizajnerski tim koji stoji iza Atletesā Villagea primenio je inovativan pristup upotrebi i prefabrikovanih materijala, stvarajuÄi strukture koje odgovaraju na životnu sredinu, zadovoljavajuÄi i kratkoroÄne i dugoroÄne potrebe. Stvoren za smeÅ”taj sportista za igre 2024. godine, rezultat je razvoj od 52 hektara severno od Pariza.
Sastoji se od 80 zgrada visine od 4 do 15 nivoa, cela lokacija je projektovana, izgraÄena i isporuÄena za samo Å”est godina.
Timska saradnja
Deo razvoja poznatog kao sektor E, dizajnirala je grupa od sedam arhitektonskih firmi ukljuÄujuÄi KOZ Architects, CoBe Architecture et Paisage i Atelier Georges, zajedno sa tri programera.
Tim je bio odgovoran za tehniÄku koordinaciju, arhitekturu i ureÄenje, blisko saraÄujuÄi sa urbanistiÄkim planerima razvoja.
Projekat Atletesā Village bio je posebno složen jer ima dvostruki životni ciklus. U prvoj fazi namena kompleksa je bila da ugosti sportiste iz celog sveta tokom leta 2024. Nakon igara, cela lokacija je prenamenjena u novu stambenu i komercijalnu oblast projektovanu da primi 6.000 stanovnika i joÅ” 6.000 radnika.
Sa ovom dvostrukom svrhom, svaki element je morao biti projektovan paralelno za dve razliÄite upotrebe.
Arhitekte su koristile Archicad-ov filter za renoviranje da vizualizuju koji delovi originalnih zgrada Äe ostati isti, a koji Äe biti sruÅ”eni ili preureÄeni za fazu nasleÄa.
Archicad je omoguÄio da postignemo ovu reverzibilnost izmeÄu dve faze: sela sportista i takozvane faze nasleÄa, koja kasnije postaje stanovanje.
BIM koordinacija
Sedam arhitektonskih firmi radilo je zajedno na isporuci sektora E; Äetiri koristeÄi Archicad i tri koristeÄi Revit.
Javni naruÄilac je odredio da tim treba da koristi BIM za izdvajanje i deljenje informacija o projektu sa izvoÄaÄem i investitorom.
Arhitektonska odeljenja su koristila IFC za razmenu informacija. Ovo je omoguÄilo timu da dizajnira u 3D pre nego Å”to izveze modele za BIM koordinaciju.
Zgrada u drvetu
Zgrade su izgraÄene sa sistemom drvenih stubova-greda i zidovima od strukturalnog drvenog okvira, u kombinaciji sa prefabrikovanim niskougljeniÄnim betonskim podnim ploÄama.
Projekat je bio potreban da bi se postigao E3C2 standard za energetske i ugljeniÄne performanse, koji ima za cilj da prepolovi ugljeniÄni otisak novih zgrada u poreÄenju sa onima izgraÄenim tradicionalnim tehnikama. Ovo je u skladu sa težnjom organizatora da isporuÄe āzelene igreā.
Upotreba drveta u zgradama pomaže da se postigne ovaj niski nivo ugljenika, ali tim je takoÄe koristio inovativne materijale i kombinacije materijala za dizajn, radeÄi sa NauÄno-tehniÄkim graÄevinskim centrom (CSTB) iz Francuske i proizvoÄaÄima proizvoda kako bi postigao najnižu opciju ugljenika.
Projektovano da radi na 100 % obnovljivoj energiji, Athletesā Village ima fotonaponske panele na krovovima za lokalno generisanje struje.
Razvoj takoÄe ukljuÄuje ponovnu upotrebu vode i sisteme za preÄiÅ”Äavanje vazduha zajedno sa obnovljivim geotermalnim sistemom grejanja koji Äe obezbediti hlaÄenje leti i grejanje zimi.
Iako je orijentaciju zgrade veÄ odredio glavni planer Dominikue Perrault, tim je koristio Archicad-ovu funkcionalnost „studiju sunca“ prouÄavanja sunca da odabere najbolju lokaciju za drveÄe i biljke u okviru ukupnog konteksta lokacije.
Å taviÅ”e, ceo razvoj je dizajniran da se prilagodi predviÄenoj klimi 2050. godine, ukljuÄujuÄi elemente kao Å”to su zeleni krovovi, poboljÅ”ane sadnje i zelene povrÅ”ine.
O hiCAD-u
hiCAD se bavi BIM tehnologijom u regionu viÅ”e od 25 godina. Generalni je distributer Archicad-a, lidera u BIM tehnologiji veÄ 33 godine, kao i drugih BIM softverskih reÅ”enja koja se koriste u svim granama i fazama graÄevinske industrije.
Misija hiCAD-a je promocija novih tehnologija pri izradi projektne dokumentacije: BIM-Building Information Modeling (naslednika CAD tehnologije) baziranog na ARCHICAD konceptu Virtuelne graÄevine i kompatibilnih paketa.
Moto hiCAD-a je „Radite pametnije, ne teže! ā Work smarter not harder!“
Vizija hiCAD-a, kao jednog od vodeÄih provajdera informacionih tehnologija u graÄevinskoj industriji regiona, je da putem saradnje sa klijentima proces projektovanja, izvoÄenja i održavanja podigne na viÅ”i nivo.
Å ta je BIM?
āO BIM-u se mnogo priÄa u graÄevinskoj industriji, ali Å”ta je to zapravo? Äemu služi i ko bi trebao da ga koristi? Neki kažu da je BIM tip softvera, neki kažu da je BIM 3D model zgrade, neki kažu da je BIM proces ili da je BIM niÅ”ta drugo do organizovani skup raznih podataka o objektu. BIM je sve navedeno i joÅ” mnogo toga. Da probamo da objasnimo BIM najjednostavnijim jezikom. Kada priÄamo o BIM-u, sve poÄinje od 3D modela zgrade. Ovaj model je viÅ”e od proste geometrije zgrade kojoj su dodate zanimljive teksture. Pravi BIM model se sastoji od virtuelnih ekvivalenata elemenata koji Äine jednu zgradu. Ovi inteligentni elementi su digitalni prototipovi fiziÄkih elemenata objekta, kao Å”to su zidovi, stubovi, prozori, vrata, stepeniÅ”ta i sl. To nam omoguÄava da simuliramo zgradu i razumemo njeno ponaÅ”anje pre no Å”to poÄne izgradnja.ā
U graÄevinskoj industriji se trenutno deÅ”ava prava revolucija. Zbog BIM-a se mnoge stvari menjaju iz dana u dan. Ovom procesu se konstantno pridružuju i razne grane industrije koje do sada nisu imale toliko znaÄajnu ulogu u graÄevinarstvu.
BIM – Building Information Model – ima svoje faze zrelosti, dokumenti koji se primenjuju, iz godine u godinu se razvijaju i menjaju. Isto to se deÅ”ava i sa standardima i zakonima, te trenutno ne možemo reÄi da je BIM definisan jednim konkretnim standardom, veÄ to najÄeÅ”Äe zavisi od države koja ima odgovornost da definiÅ”e sopstvena pravila, s obzirom na to da bi države, po pravilu najznaÄajniji investitori, trebale imati najveÄi interes za primenu BIM tehnologije.
Koje su prednosti BIM-a?
3D vizualizacija
Naravno, najosnovnija upotreba BIM modela je za kreiranje realistiÄnih vizualizacija planiranog objekta. VaÅ” BIM model vam pomaže u dizajnerskim odluÄivanjima kroz poreÄenja alternativnih pojavnih oblika i kao alat za prodaju reÅ”enja klijentu, lokalnoj zajednici i drugim zainteresovanim stranama.
Upravljanje izmenama
S obzirom na to da su podaci pohranjeni u BIM modelu, svaka izmena na projektu zgrade biÄe automatski ažurirana u svim izlaznim oblicima, kao Å”to su osnove, preseci i izgledi. Ovo ne omoguÄava samo brže razvijanje dokumentacije, nego osigurava precizniju kontrolu kvaliteta dokumentacije kroz automatsku koordinaciju razliÄitih prikaza objekata.
Simulacija zgrade
BIM modeli sadrže mnogo viÅ”e od samih arhitektonskih informacija. U BIM modelu su pohranjene informacije o raznim inženjerskim disciplinama, informacije o održivosti kao i druge karakteristike svih elemenata u buduÄoj zgradi, te se mogu lako koristiti za simulacije, daleko pre stvarne izgradnje i upotrebe.
Simulacije mogu biti razliÄite u zavisnosti od potreba samog projekta, na primer, simulacije izgradnje, kretanja ljudi, energetske efikasnosti, vetra, ventilacije, temperaturne promene, vatrootpornost i sl.
Primena simulacija igra znaÄajnu ulogu u fazi projektovanja kako kod velikih multifunkcionalnih objekata tako i kod jednostavnijih porodiÄnih objekata jer su dokazale svoju isplativost.
Autor teksta: Maja StojiljkoviÄ Å ipoÅ”, specijalista BIM implementacija