Bliži se kraj godine, pa bi retrospektiva u polju graÄevinarstva definitivno govorila u prilog ovoj delatnosti u smislu BDP. O tome Äemo danas pisati, kao i o joÅ” nekim projektima koji su u planu, a trebalo bi da olakÅ”a živote žitelja NiÅ”a, Jakova i Dobanovaca.
MihajloviÄ u NiÅ”u: „Nikad viÅ”e ulaganja u jug Srbije“
Ministarka graÄevinarstva, saobraÄaja i infrastrukture Zorana MihajloviÄ razgovarala je protekle sedmice sa gradonaÄelnikom NiÅ”a Darkom BulatoviÄem o izgradnji obilazne pruge oko NiÅ”a i izgradnji i sanaciji saobraÄajnica koje su koriÅ”Äene prilikom izgradnje Koridora 10.
Na ovom sastanku, izmeÄu ostalog, dogovoreno je da na proleÄe krene izgradnja državnog puta od MalÄe do Proseka, kao i sanacija lokalnog puta od Proseka do JelaÅ”nice, koji je vidno oÅ”teÄen tokom izgradnje auto-puta. Resorna ministarka je istakla i da Äe sledeÄe godine poÄeti izgradnja jednog od Å”est novih auto-puteva, od NiÅ”a do PloÄnika.
Na sastanku se razgovaralo i o daljem razvoju Aerodroma Konstantin Veliki. Tom prilikom je konstatovano da to viÅ”e nije mali aerodrom i da ima velike potencijale za dalje napredovanje,a dogovorena je i dinamika otvaranja boÄnih naplatnih rampi u zoni grada NiÅ”a.
MihajloviÄ o drumskom Koridoru
Ona je na TV 02 rekla da je Srbija ove godine zavrÅ”ila kompletan drumski Koridor 10 i naglasila da se viÅ”e nikad neÄe desiti da se jedan auto-put gradi 50 godina, jer to znaÄi da je država zatvorena u transportnom smislu.
„To je upravo bio sluÄaj sve do pre nekoliko godina, jer su praktiÄno radovi i na južnom i na istoÄnom kraku poÄeli tek 2014, a od 2012 do 2014. smo se bavili preprojektovanjem i eksproprijacijama koje nisu bile uraÄene na vreme. Da smo kojim sluÄajem radili po projektima koje su nam ostavili Boris TadiÄ, Milutin MrkonjiÄ i Velimir IliÄ, danas ne bismo imali ni auto-put kroz GrdeliÄku klisuru, ni istoÄni krak Koridora 10, ili bi se to Å”to je uraÄeno uruÅ”ilo za 10 danaā, rekla je MihajloviÄeva.
NajveÄi rast vrednosti graÄevinskih radova u poslednjih 10 godina
Najnoviji podaci RepubliÄkog zavoda za statistiku kažu da je vrednost izvedenih radova u graÄevinarstvu na teritoriji Srbije poveÄana je za 39,9 odsto u treÄem kvartalu 2019. u odnosu na isti period prethodne godine. Ovo je najviÅ”a stopa rasta graÄevinarstva zabeležena u jednom kvartalu od 2010. godine.
Trend rasta graÄevinarstva, kao sektora koji je najviÅ”e doprineo rastu BDP u 2019, nastavljen je i tokom 2019. i u prva tri kvartala ove godine ostvarena je proseÄna stopa rasta vrednosti izvedenih graÄevinskih radova od 25,8 odsto. Zbog svega gore pomenutog oÄekuje se da odliÄni rezultati u 2019. dodatno poveÄaju uÄeÅ”Äe sektora graÄevinarstva u BDP Srbije na kraju godine.
U SurÄinu opet tender za trgove
Žitelji surÄinskih naselja Jakovo i Dobanovci trebalo bi u narednom periodu da dobiju nove trgove, ukoliko se neko od izvoÄaÄa javi na tender. Direkcija za graÄevinsko zemljiÅ”te pre nekoliko dana raspisala je tender za izradu tehniÄke dokumentacije i izvoÄenje radova na dva trga, a rok za donoÅ”enje odluke o izvoÄaÄu je 25 dana od otvaranja ponuda. Kako je za list Novosti rekao predsednik OpÅ”tine Stevan Å uÅ”a, veÄ tri godine traju pokuÅ”aji da se uredi nekoliko glavnih trgova u SurÄinu.
Planom je predviÄeno da bude sreÄen glavni trg u Jakovu, Äime bi stanovnici ovog dela prestonice konaÄno dobili funkcionalan javni prostor. On bi se nalazio na prestoru sadaÅ”njeg, na uglu BoljevaÄke ulice i Ulice vožda KaraÄorÄa, povrÅ”ine 1.136 kvadrata. Kako je predviÄeno, 60 odsto prostora bilo bi poploÄano kamenim ploÄama, dok Äe 40 odsto biti ozelenjeno novim sadnicama i pokriveno obnovljenim travnjakom. Centralni deo trga na kom se nalazi spomenik biÄe sreÄen, a takoÄe je planirano da se ugradi Å”est stubova javne rasvete, dok vodovodne cevi nije potrebno menjati.
Žitelji Dobanovaca takoÄe Äe, ukoliko se sklopi dogovor sa izvoÄaÄem, uskoro dobiti nov javni prostor u samom centru naselja. Ukupna povrÅ”ina trga iznosiÄe 1.450 kvadrata, a sastoji se od parkovskog dela, koji ima 1.000 kvadrata i zasebne parcele od 450. Trg u ovom surÄinskom naselju je veÄ formiran, ali je neophodno njegovo ureÄenje, Å”to predviÄa uklanjanje svih postojeÄih rekvizita i dve fontane, dok Äe velika centralna fontana biti zadržana. Oko 70 odsto povrÅ”ine namenjene parku treba da bude pod zelenilom, dok Äe ostatak biti poploÄan kamenim kockama, a predviÄeno je i nekoliko klupa, kao i razni sadržaji za decu.