Srbi grade po svetu
OpÅ”te je poznato da Srbi odlaze u Zapadnu Evropu kako bi svoj rad barem trostruko viÅ”e naplatili nego u svojoj zemlji. Naime, graÄevinari iz Srbije proÅ”le godine su u inostranstvu izveli radove vredne 17,5 milijardi dinara, od Äega je 8,6 milijardi izvedenih radova na zgradama, objavio je RepubliÄki zavod za statistiku.
Kada bismo klasifikovali prema državama, najveÄa graÄevinska aktivnost zabeležena je, sasvim oÄekivano, u NemaÄkoj, taÄnije 18,5 odsto od ukupne vrednosti izvedenih radova, zatim sledi Ruskoj Federacija 16,6, Crna Gora sa 13,9 i Peru sa 10,7 odsto.
Materijal i oprema iz Srbije ugraÄivani su pretežno u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, dok je najveÄi broj od proseÄnih 1.726 srpskih graÄevinara u inostranstvu radio u NemaÄkoj, Crnoj Gori, Ruskoj Federaciji i Bosni i Hercegovini. Tokom proÅ”le godine u inostranstvu su ugovoreni radovi u ukupnoj vrednosti od 23,9 milijardi dinara i to najviÅ”e u Crnoj Gori, a slede Ruska Federacija, NemaÄka, Uganda i Bugarska.
GraÄevinska komora traži da 50% radova na izgradnji infrastrukture pripadne domaÄim firmama
Borba sa strancima za izgradnju infrastrukture jedan je od problema na koji nailaze domaÄi privrednici, sada veÄ dugi niz godina. U skladu sa tim potpredsednik GraÄevinske komore Srbije Goran RodiÄ rekao je da stranim kompanijama ne treba politiÄkim dogovorima i bez tendera poveravati izgradnju infrastrukturnih objekata u Srbiji i dodao da Äe to potpuno uniÅ”titi domaÄu graÄevinsku operativu, kao i da domaÄe graÄevinske firme traže da 50% radova na izgradnji infrastrukture pripadne njima i da se obezbede uslovi tendera da na njima mogu da konkuriÅ”u.
RodiÄ je povodom polemike u javnosti oko izgradnje Moravskog koridora od Pojata do Preljine, dužine 110 kilometara, koji bi trebalo da radi ameriÄka firma Behtel, podsetio da je ta praksa dovoÄenja stranih firmi uvedena 2000. godine.
Na pitanje postavljeno ministarki graÄevinarstva, saobraÄaja i infrastrukture Zorani MihajloviÄ zaÅ”to se to radi bez tendera ona je dala odgovor da Srbija ima strateÅ”ke ugovore sa viÅ”e zemalja, na osnovu kojih je do sada izgraÄeno mnogo pruga i puteva. RodiÄ je rekao da se, Äak i kada se raspiÅ”u tenderi za izgradnju nekih infrastrukturnih objekata, traže uslovi koje domaÄe firme ne mogu da ispune, a odnose se na milionske prihode. On je dodao da āstranci neÄe da zabodu lopatu, a da na realnu cenu ne zaraÄunaju joÅ” 25% do 30%“.- Te firme, kao glavni izvoÄaÄi radova, tako Äuvaju licencu, a za radove angažuju naÅ”e firme i radnike plaÄaju 2,5 EUR, a strance 24 EUR do 28 EUR – rekao je RodiÄ. Ono Å”to je joÅ” primetno, prema RodiÄevim reÄima, je to da strane firme angažuju i domaÄe institute kao projektante, ali da nadzor poveravaju strancima. DomaÄe firme kao podizvoÄaÄi ne mogu, kako je naveo, da dobiju licencu za glavne izvoÄaÄe i tako obezbede uslov za rad u inostranstvu.
Upozorenje Agencije za privredne registre
Agencija za privredne registre upozorila je graÄane i privredne subjekte da koverte sa uplatnicom za „upis promene u PrivredniRegistar.rs“ ne potiÄu od ove Agencije, veÄ da je u pitanju komercijalna ponuda koja nema nikakve veze sa ovim državnim organom, niti sa Registrom privrednih subjekata koji se vodi u Agenciji, u skladu sa zakonom.
Kako se navodi u obaveÅ”tenju pomenute agencije, APR-u se obratio veliki broj graÄana koji su primili koverte sa uplatnicama na kojima su Å”tampani iznosi od 2.000, 3.000, 6.000 i viÅ”e hiljada dinara, Äija je svrha āupis promena u Privredni registarā, uz koje su priloženi opÅ”ti uslovi na osnovu kojih se može uvideti da je reÄ o informativnoj ili reklamnoj usluzi, odnosno upisu u svojevrsni imenik koji ima komercijalnu prirodu.
OdreÄeni broj privrednih subjekata obavestio je Agenciju da su im navedenu uslugu telefonom ponudila lica koja su se predstavila kao zaposleni u Agenciji. Agencija je u svom saopÅ”tenju navela da telefonskim putem ne nudi usluge, veÄ sa korisnicima komunicira iskljuÄivo na osnovu registracionih prijava koje primi na naÄin propisan zakonom.
S obzirom da je reÄ o vrsti obmanjivanja javnosti koje može dovesti do nastanka brojnih Å”tetnih posledica, Agencija za privredne registre Äe o navedenoj pojavi obavestiti Ministarstvo unutraÅ”njih poslova.