Poslednjih godina digitalno doba je poput oluje protutnjalo svetom, ekspresno menjajuÄi naÄin poslovanja, kao i naÄin na koji je potroÅ”aÄ angažovan. Statistika je definitivno jak indikator da su mobilni ureÄaji i aplikacije glavni alati mnogih vlasnika preduzeÄa, koji sada imaju priliku da upravljaju svojim poslom dok su na putu. MeÄutim, koliko god prednosti ove digitalne marketinÅ”ke strategije mogle da imaju, tolika je i potreba za tradicionalnim marketinÅ”kim strategijama koje se Äesto mogu prevideti.
Iako se Äini da brojevi ukazuju na mnoÅ”tvo prednosti kada je reÄ o digitalnom marketingu, Å”tampani mediji su i dalje vrlo ukorenjeni u kolektivnu memoriju potroÅ”aÄa. To znaÄi da su ljudi i dalje voljni da Äitaju Å”tampane medije, bez obzira da li govorimo o Äasopisima i novinama, lecima ili katalozima.
Ovi primeri Å”tampanih medija imaju sve vrste sadržaja koje možete zamisliti – na ovaj naÄin se zabava, obrazovanje, vesti i informacije veÅ”to meÅ”aju sa proizvodima i uslugama razliÄitih kompanija. Ova kombinacija je obiÄno veoma privlaÄna za potroÅ”aÄa, koji Äe biti skloniji da se seti odreÄenog brenda i razmotri ga meÄu buduÄim opcijama kupovine.
Ekskluzivnost Å”tampanih medija, za razliku od digitalnih medija, je da digitalno nikada ne može biti opipljivo. PotroÅ”aÄi mogu da pregledaju Äasopis, osete papir kroz prste i Äak razlikuju odreÄene gustine papira i kompozicije. Na primer, jedan odreÄeni oglas može se Å”tampati na debljem, poroznijem papiru koji je lako primetiti u poreÄenju sa ostatkom sjajnih listova u Äasopisu.
Å taviÅ”e, razmislite o tome kako postoji i miris mastila na papiru ili dodatni miris stranice – sve su to snažni stimulansi koji Äe dati ogroman podsticaj efikasnosti oglasa. Ovo su važna Äula koja se ne mogu podstaÄi u digitalnom okruženju – ili bar joÅ” ne.
Druga velika prednost, koja se Äesto ne vidi u digitalnim medijima, je da je Å”tampani materijal joÅ” uvek vrlo jednostavan u pogledu strukture. To u osnovi znaÄi da nema ometanja za Äitaoca koji je posveÄen zavrÅ”etku Älanka. Jednom kada poÄnu da Äitaju Älanak ili upijaju oglas, nema drugih delova vesti ili iskaÄuÄih prozora koji lebde iznad i sklanjaju fokus sa Älanka.
Äitava pažnja Äitaoca usmerena je na taj specifiÄni pisani materijal. Ovo garantuje veÄu povezanost sa brendom, jer je verovatnije da Äe takav materijal ostvariti veÄi uticaj na potroÅ”aÄa koji Äe ga sigurno dugoroÄno pamtiti.
U osvrtu na ovu temu u ovom broju vam donosimo intervju sa Nikolom MrkovaÄki i Mihailom Popov, timom āMyCERā agencije za konsalting i digitalne strategije.
Od svog osnivanja poÄetkom 2013 godine, āMyCERā agencija saraÄuje iskljuÄivo sa inostranim partnerima, a od poÄetka 2019. godine se okreÄe i saradnji sa firmama iz Srbije i regiona.
Sa Nikolom i Mihailom smo razgovarali kako o globalnom tako i o domaÄem stanju medija i uticaju koji digitalizacija ima na njih.
KOLIKO SE RAZLIKUJE PLASIRANJE REKLAMA I PLAÄENOG SADRŽAJA IZMEDJU GLOBALNOG I DOMAÄEG TRŽIÅ TA?
N: U velikoj meri se razlikuje. U razvijenim zemljama kompanije veÄ duže od decenije oseÄaju potrebu da pronaÄu svoje potencijalne kupce u online okruženju. PomoÄu razliÄitih platformi i alata koji su dostupni, put do potroÅ”aÄa je daleko kraÄi, modularan, uÄinkovitiji i na kraju daleko jeftiniji u odnosu na tradicionalne metode. Digitalna publika je neminovno prisutna i spremna za interakciju. Ovaj naÄin poslovanja je toliko popularan da je sam po sebi izrodio nove komercijalne pristupe potroÅ”aÄu poput e-commerce platformi.
M: NajveÄa se razlika može ogledati upravo u tome Å”to kod domaÄih firmi digitalno prisustvo poÄinje i zavrÅ”ava se web stranicom ili profilom na druÅ”tvenoj mreži. Ti mrežni alati su najÄeÅ”Äe statiÄni, osim baznih informacija na sebi nemaju nikakvu ponudjenu interakciju sa potencijalnim potroÅ”aÄem, Å”to je umnogome Äak i gora opcija nego da jednostavno ne postoje.
KOJI SU TRADICIONALNI NAÄINI REKLAMIRANJA U PORASTU A KOJI U PADU I ZAÅ TO?
N: Definitivno radio možemo prepoznati kao jedan od medija koji je u porastu poslednjih godina. Ovaj trend se sa zapada, kao i brzi naÄin života i Äekanje u saobraÄajnim gužvama, preneo i kod nas. Radio stanica viÅ”e nema samo par, veÄ ih je veliki broj dostupan kako na lokalnim i nacionalnim frekvencijama tako i putem digitalnih striming servisa.
M: Tokom razgovora sa naÅ”im klijentima smo doÅ”li do jedinstvenog zakljuÄka da se polako odmiÄu od agresivnog reklamiranja putem TV-a.
Razlog koji najviÅ”e doprinosi tome, pored ekstremno visoke cene, jeste upravo proces digitalizacije kroz koji televizija prolazi. MoguÄnost pauziranja i premotavanja Äitavih reklamnih blokova oduzima smisao plasiranja sadržaja na taj naÄin. Momenti gde tv reklame joÅ” drže visoku uÄinkovitost jesu upravo prenosi uživo, velikih sportskih dogadjaja ili rijaliti programa.
U ovom sluÄaju, blokovi reklama traju kraÄe i ne nosi isti cenovni momenat kao i regularno oglaÅ”avanje.
N: Reklamiranje putem Å”tampanog sadržaja u specijalizovanim izdanjima, sa druge strane, definitivno ide uzlaznom putanjom. Jednostavno, PR je doživeo preporod u svim oblicima, a najprisutniji je u pisanoj reÄi.
M: Tradicionalno statiÄno reklamiranje putem bilborda trpi veliki udarac.
Iako se i bilbordi menjaju zajedno sa tehnologijom, pa sada dolaze u formi velikih LCD panela, upravo oni, uprkos svojoj brojnosti, gube bitku sa digitalnom dobi.
Reklama koja je postavljena na bilbord nije jeftina, pod uticajem je meteoroloÅ”kih uslova, nije direktno usmerena ka potencijalnom potroÅ”aÄu, vremenski je ograniÄena bez moguÄnosti ranijeg prekida i optimizacije ukoliko su rezultati nepovoljni.
*procenat u 2019 godini putem kojeg se sve ispitane kompanije reklamiraju
I DOLAZIMO DO SAMOG NASLOVA NAÅ EG ÄLANKA ā PRINT VS. WEB. KAKO VIDITE TAJ ODNOS I Å TA PO VAMA IMA VEÄU PERSPEKTIVU?
N: Od poÄetka tehnoloÅ”ke revolucije kojoj smo svi svedoci i momenta velikog straha da Äe Å”tampani mediji, Äak i knjige, isÄeznuti usled digitano dostupnih verzija na ureÄajima koje danas maltene ceo svet poseduje, jedno je sigurno. Å tampani mediji imaju jednu veliku prednost u odnosu na digitalne, a to je da pored Äula vida aktiviraju i Äulo dodira i mirisa.
M: Iz svega Å”to smo do sada videli i imali prilike da iskusimo, ova dva medija su svojevrsna simbioza. Sva Å”tampana izdanja nakon svog fiziÄkog oblika poprimaju i digitalni, upravo na portalima izdavaÄa, gde se mogu dopuniti medijima koji nisu moguÄi u Å”tampanom obliku poput video formata i zvuka.
NaÄin na koji korisnici konzumiraju sadržaj u Å”tampanoj formi je teÄan i bez prekida, dok se u digitanoj formi on prekida raznim reklamama u formi pop-up reklama i banera.
N: Primer za to su mnogi portali dnevnih novina, gde Äe se razliÄitim Äitaocima u istim sekcijama prikazivati razliÄite reklame shodno jedinstvenom korisniÄkom iskustvu, odnosno prethodno iskazanim interesovanjima i pretragama. Primetno je da su portali takozvane žute Å”tampe daleko poseÄeniji nego Å”to je njihov Å”tampani tiraž.
M: StruÄna izdanja su takodje dobar primer. Ne mogu se naÄi na trafikama, jer ih profesionalci kojima su namenjena tamo ni ne traže. Zavise od dobre akvicizije koju mahom dobijaju kroz svoje portale, kvalitetnog sadržaja pisanog od strane prepoznatih struÄnjaka, kao i PR tekstova kojima predstavljaju nove proizvode i reÅ”enja za postojeÄe probleme u industriji te mogu koristiti profesionalcima kao referentne taÄke u buduÄnosti.
ZAÅ TO USKOSTRUÄNA IZDANJA PLASIRANA DIREKTNO NA ADRESE IMAJU VIÅ E KLIJENATA I VEÄU ÄITANOST OD SLIÄNIH KOJA SE PRODAJU NA KIOSCIMA?
N: UskostruÄna izdanja su upravo to ā uskostruÄna. ProseÄan Äitalac nema interesa niti vremena da proÄita celo izdanje. Interesuje ga reÅ”enje odreÄenog problema, ili izvorna ideja za neÅ”to. To Äe brže, lakÅ”e, i u viÅ”e razliÄitih varijanti dobiti na uskostruÄnim izdanjima bilo web ili print nego putem lakog Å”tiva izdanja kupljenog na trafici gde je predstavljena samo jedna opcija tog reÅ”enja. Ako i toliko, uopÅ”te.
M: Uz to moramo dodati da profesionalac u odreÄenom polju jednostavno nema vremena da poseÄuje trafiku i prelistava Äasopise koji nude baziÄna reÅ”enja koja je on odavno prevaziÅ”ao. UskostruÄna izdanja koja se obraÄaju ljudima iz branÅ”e moraju ponuditi kvalitetan sadržaj koji Äe im biti interesantan.
Profesionalci svoje vreme provode unapredjujuÄi svoje znanje, a ne zabavljajuÄi se lakim Å”tivom iz struke. Vreme je presudan faktor a struka danaÅ”njice ga ima sve manje na raspolaganju.
ZAÅ TO JE DIGITALNI MARKETING PREUZEO PRIMAT U ODNOSU NA TRADICIONALNE METODE?
N: Digitalni marketing u svojoj osnovi ima nekoliko prednosti u odnosu na tradicionalne metode. Pre svega pruža moguÄnost da se usmereno i targetirano obratimo zainteresovanoj publici koja je digitalno prisutna. Publiku je moguÄe segmentirati po geografskoj lokaciji, demografiji kao i po interesovanjima.
Cena marketinga i pristupa pojedinaÄnom potencijalnom potroÅ”aÄu / klijentu u odnosu na tradicionalni marketing je daleko manja. Takodje, sve digitalne marketing kampanje je moguÄe menjati i prilagodjavati Äak i tokom njihovog trajanja Å”to pruža joÅ” veÄu moguÄnost optimizacije i efikasnost reklame.
M: U prostom prevodu, za cenu reklamiranja na jednom bilbordu u gradu može se dobiti marketing kampanja na teritoriji cele zemlje u istom vremenskom trajanju. Bilbord vide neki koji prodju pored njega a digitalnu reklamu samo oni kojima je direktno namenjena.
KAKO DOMAÄE KOMPANIJE GLEDAJU NA ONLINE REKLAMIRANJE I DA LI GA SHVATAJU KAO NEOPHODNOST ILI TEK JOÅ JEDAN PROLAZNI TREND?
N: Do skoro su digitalni marketing koristile mahom kompanije koje prodaju svoje proizvode i putem interneta. Tek u skorije vreme moguÄnosti digitalnog marketinga su prepoznate i od drugih firmi na domaÄoj sceni. Velika je prisutnost online reklamiranja u svetu usluga, na primer u HoReCa sektoru.
M: Velike korporacije imaju ustaljeni režim marketinga kojim decenijama unatrag planiraju svoje budžete. Danas, online reklamiranje uzima sve veÄi udeo u tim budžetima. Jednostavno, u pitanju su profesionalci koji dobro shvataju da ko se ne pozicionira na digitalnom nebu u sledeÄih par godina, neÄe imati gde da se pozicionira nakon toga. Digitalna transformacija je neminovan proces kroz koji moraju proÄi svi brendovi, pre ili kasnije.
mycer consulting
Š¢ +381.65.4001003
mpopov@mycer.rs
www.mycer.rs
Äasopis GRENEF ā GRAÄEVINARSTVO & ENERGETSKA EFIKASNOST je odgovor na potrebe tržiÅ”ta koje, pogotovo u Srbiji, nije dovoljno edukovano o temama iz Å”irokog polja graÄevinarstva i nemaju adekvatne Äasopise iz kojih bi sažeto, a koncizno, mogli da se informiÅ”u o svim ovim temama.
Na tržiÅ”tu Srbije Äasopis āGRENEFā je jedinoĀ bussiness to bussiness izdanje o graÄevinarstvu i energetskoj efikasnosti koje Å”aljemo na pažljivo odabrane adrese, koje dolazi na visoko kvalitetnom eko papiru i u formatu koji može da stane u svaku aktovku poslovnog Äoveka.
āGRENEFā je i nastavak misije koju smo poÄeli sa Äasopisima āPodoviā pre 12 godina i āProzori&Vrataā pre 8 godina. RadeÄi na ova dva brenda shvatili smo da smo puno nauÄili i da ne možemo biti imuni na rapidni razvoj sektora graÄevine koji sada veÄ na meseÄnom, neki bi rekli Äak na dnevnom nivou, razvija materijale i tehnologije, modernizuje maÅ”ine, prezentuje ideje, postavlja pred nas inovacije koje od postojeÄeg prave savremeno i od, do juÄe nemoguÄeg, sadaÅ”nje.