āIzolacija objekata ā bilo da je reÄ o hidroizolaciji ili termoizolaciji ā jedna je od najosetljivijih, ali i najvažnijih tema u graÄevinarstvu“, Miroslav ŽivanoviÄ, Mast.inž.graÄ. Fragmat S
Kompanija Fragmat S, deo regionalne grupacije Fragmat, veÄ decenijama razvija i proizvodi sisteme za hidroizolaciju i termoizolaciju. Njihova reÅ”enja primenjuju se u svim segmentima gradnje ā od stambenih i poslovnih objekata do infrastrukturnih projekata. O tehnoloÅ”kim procesima, slojevima i sistemima koji osiguravaju kvalitet i trajnost, razgovaramo sa Miroslavom ŽivanoviÄem, tehniÄkim licem u kompaniji Fragmat S.

Koji su osnovni principi prilikom projektovanja hidroizolacije i termoizolacije jednog objekta?
Osnovni princip prilikom projektovanja podrazumeva sagledavanje viÅ”e parametara koji utiÄu na izbor sistema, trajnost konstrukcije, energetsku efikasnost⦠Izbor sistema hidroizolacije zavisi od namene objekta (stambeni, stambeno-poslovni, industrijskiā¦.), kao i od lokacijskih i geomehaniÄkih uslova na mestima gde se objekat gradi (kategorija objekta, kategorija tla, nivo podzemnih vodaā¦). Svi ovi parametri utiÄu na izbor sistema hidroizolacije i termoizolacije.
Sagledavanjem svih ovih parametara projektujemo pojedinaÄne sisteme za svaku poziciju na objektu.
Koliko je važno da se izolacioni sistemi posmatraju kao celina, a ne kao proizvoljan skup pojedinaÄnih materijala?
Izuzetno je bitno sistem posmatrati kao celinu sa aspekta pre svega projektovanja, izvoÄenja i eksploatacije Äime Å”titimo konstrukciju i njene unutraÅ”nje elemente od vremenskih uticaja.
Svaka pozicija u sistemu ima svoju namenu i pravilnim projektovanjem dobijamo siguran, funkcionalan i pre svega energetski efikasan sistem. Napomenuo bih da su investicioni troŔkovi u toku izgradnje objekta zanemarljivi u odnosu na troŔkove nastale u eksploataciji usled pogreŔno odabranog ili loŔe izvedenog sistema.

Koje su najÄeÅ”Äe greÅ”ke koje se javljaju na gradiliÅ”tu pri ugradnji izolacionih sistema?
Ima ih jako dosta, ali Äu navesti neke od najÄeÅ”Äih koji se javljaju u praksi. LoÅ”e pripremljena podloga koja je vrlo bitna kao i sama hidroizolacija. TakoÄe, loÅ” odabir tipa hidroizolacije je jedna od najÄeÅ”Äih greÅ”aka koja se može na vreme ispraviti, (svi tipovi hidroizolacije imaju svoju namenu ukoliko se pravilno ugrade). Å to se tiÄe izvoÄenja obiÄno je to neadekvatna izrada spojeva, obrada detalja, nekompatibilnost dva tipa hidroizolacije ili loÅ”a zaÅ”tita slojeva hidroizolacije. U tom smislu se trudimo da veÄ u fazi projektovanja damo tehniÄka reÅ”enja i da ih zajedno sa izvoÄaÄem ispratimo u fazi izvoÄenja.
Koje taÄke na objektu smatrate najkritiÄnijim kada je u pitanju hidroizolacija (temelji, balkoni, terase, spojevi zidova i krovova)?
Svaka od ovih pozicija ima svoje kritiÄne taÄke kada priÄamo o hidroizolaciji. Kod hidroizolacije temelja, kritiÄne taÄke su veza horizontalne i vertikalne hidroizolacije, prodor instalacija kroz objekat, dilatacija izmeÄu dva objekta⦠Balkone, terase i ravne krovove posmatramo na isti naÄin i kod njih su najÄeÅ”Äe greÅ”ke na detaljima, obrada hidroizolacije oko prodora (slivnik, ventilacija, svetlarnik).

Možete li opisati preporuÄeni sistem slojeva kod izolacije temelja i podruma u kontaktu sa zemljom?
Kao Å”to smo veÄ pomenuli na poÄetku, izbor hidroizolacije temelja i podruma zavisi od viÅ”e faktora, ukopanost samog objekta, da li se radi o vlazi iz tla ili vodi pod pritiskom, naÄinu ugradnje hidroizolacije. Sagledavanjem svih ovih podataka usvajamo adekvatan sistem hidroizolacije.
PotrudiÄu se da Vam ukratko opiÅ”em dvoslojni sistem ukopanog dela objekta gde imamo optereÄenje od stalnog prisustva podzemne vode.
Trudimo se da hidroizolaciju postavimo sa spoljaÅ”nje strane i tako osiguramo zaÅ”titu objekta sa svih strana. Hidroizolacija ispod temeljne ploÄe se postavlja na tzv. mrÅ”av beton i mehaniÄki Å”tit.
Vrlo je bitno osigurati pravilnu vezu izmeÄu horizontalne i vertikalne hidroizolacije. Prilikom izrade horizontalne hidroizolacije ostavlja se veza po obodu objekta za kasnije povezivanje vertikalne hidroizolacije.
Nakon postavljanja hidroizolacije na vertikalne delove ukopanog dela objekta vrÅ”i se postavljanje lepljenjem EPS ili XPS ploÄa nekim od preporuÄenih lepkova od strane proizvoÄaÄa. Nakon toga, geomembrana koja služi za bržu filtraciju vode do drenažnog sistema. Na ovaj naÄin smo zaÅ”titili objekat sa svih strana od prodora vode i vlage iz tla.

Kako se reÅ”ava hidroizolacija terasa i balkona, naroÄito kod spojeva fasade i stolarije?
Detalji su uvek najvažniji i moraju se pravilno i adekvatno projektovati i izvesti. Äesto smo svedoci nepotpunih reÅ”enja u samom projektu i onda se to reÅ”ava u fazi izvoÄenja. Å to se tiÄe hidroizolacije terasa i balkona posmatramo ih kao i ravne krovove i projektujemo na isti naÄin.
Nema velike razlike u samom sistemu u naÄinu pripreme i ugradnje same hidroizolacije.
Posebnu pažnju posveÄujemo detaljima veze hidroizolacije i stolarije. ObiÄno je to neki sistem hidroizolacije hladnim postupkom, nekom od samolepljivih bitumenksih traka ili bitumenskim premazom. Treba voditi raÄuna da izbor materijala za obradu detalja bude kompatibilan sa sistemom hidroizolacije.
Kada govorimo o termoizolaciji fasada, koje su kljuÄne razlike u odnosu na izolaciju krova ili poda?
Vizuelno, sve graÄevinske EPS ploÄe izgledaju isto. Razlika je u specijalnim sirovinama koje se dodaju prilikom izrade razliÄitih graÄevinskih i fasadnih ploÄa. Za termoizolaciju fasada koriste se takozvani Fragmat Fas proizvodi. Fasadne EPS ploÄe imaju specijalne sirovine koje proizvodu daju bolju toplotnu provodljivost (popularnu ālambuā), dok graÄevinske EPS ploÄe koje se koriste za termoizolaciju podova i krovova imaju sirovine koje im daju takoÄe dobru toplotnu provodljivost, ali i izuzetnu pritisnu ÄvrstoÄu.
SuÅ”tinska razlika je u samoj nameni ā kod fasada je bitna toplotna provodljivost i izbegavanje toplotnih mostova, dok kod krovova i podova postoji i poveÄan zahtev za veÄu mehaniÄku otpornost samih EPS ploÄa.

Kakav je standardni sistem slojeva kod ravnih krovova?
Sistem ravnog krova zavisi od namene krovne povrŔine ali generalno osnovni slojevi koji svaki krov treba da ima su parna brana, termoizolacija, hidroizolacija, zaŔtita hidroizolacije i zavrŔni sloj u zavisnosti od namene krovne povrŔine.
Kako izgleda razlika izmeÄu āobiÄnogā ravnog krova i onog koji se priprema za zeleni krov?
PraktiÄno nema razlike, oba sistema posmatramo kao ravan krov. Generalno krovove delimo na prohodne i neprohodne. Zeleni krov spada u prohodne krovove i projektujemo ga kao takav.
Ono Å”to ga razlikuje od obiÄnog krova je izbor tipa hidroizolacije koja spreÄava prodor korenja kroz slojeve, zaÅ”tita hidroizolacije, sloj za filtraciju, supstrat i slojevi vegetacije.
Prednost zelenih krovova pored estetskog izgleda je da se smanjuje nivo buke i, Å”to je najvažnije, poveÄava proizvodnja kiseonika.

Koji materijali se koriste za zaÅ”titu hidroizolacije ispod zelenih krovova (npr. protiv korenja, mehaniÄkih oÅ”teÄenja)?
Sistem hidroizolacije projektuje se tako da obezbedi otpornost na prodor korenja, Äime se istovremeno eliminiÅ”e rizik od prodiranja vode i vlage u konstrukciju objekta. Radi mehaniÄke zaÅ”tite hidroizolacionog sloja primenjuju se standardni materijali poput geotekstila i HDPE membrana. Pored toga, u skladu sa funkcionalnim zahtevima zelenog krova, predviÄa se ugradnja drenažnog i filtracionog sloja.
Da li zelene krovove posmatrate kao složenije sisteme i koji su najÄeÅ”Äi izazovi pri njihovoj izvedbi?
Zeleni krovovi sve su zastupljeniji u graÄevinskoj industriji. Prvi razlog za to jeste njihov vizuelni izgled i estetska vrednost, a drugi njihova uloga u unapreÄenju energetske efikasnosti objekta.
Kada je reÄ o projektovanju sistema hidroizolacije ravnog i zelenog krova, ne postoje znaÄajne razlike. Razlike se uoÄavaju u viÅ”eslojnim sistemima u odnosu na standardne, u dodatnom optereÄenju koje je potrebno predvideti joÅ” u fazi projektovanja objekta, kao i u sistemima zaÅ”tite hidroizolacije i drenaže. Sa aspekta eksploatacije i održavanja, zeleni krovovi su znatno zahtevniji i zahtevaju posebnu pažnju.

Koliko trajnost hidroizolacionog i termoizolacionog sistema zavisi od kvaliteta materijala, a koliko od pravilne ugradnje?
Pravilnim izborom sistema hidroizolacije i termoizolacije obezbeÄuje se temelj za kvalitet i dugotrajnost objekta. MeÄutim, podjednako važan faktor jeste i sama ugradnja, koja direktno utiÄe na pouzdanost i trajnost sistema.
NaÅ” cilj je kontinuirano unapreÄivanje i sertifikacija kompanija specijalizovanih za ovu vrstu graÄevinskih radova, kako bismo kroz zajedniÄko delovanje doprinosili realizaciji projekata i obezbeÄivali najkvalitetnija reÅ”enja.
Na koji naÄin Fragmat testira i garantuje dugotrajnost svojih proizvoda u realnim uslovima?
Kompanija posluje u skladu sa smernicama za sertifikovani i uspostavljeni sistem upravljanja zasnovan na ISO 9001:2015.
Adekvatnost i efikasnost sistema upravljanja redovno se proverava internim revizijama, eksternim ocenama SlovenaÄkog instituta za kvalitet (SIQ), i brojnim revizijama potroÅ”aÄa i drugih ovlaÅ”Äenih institucija kao Å”to je ZAG Ljubljana.
Tu su i svakodnevna interna ispitivanja prilikom proizvodnje samog proizvoda.
Trudimo se da ispratimo predloženi sistem kako u fazi projektovanja, tako i u fazi izvoÄenja i eksploatacije.

Koje tehnologije ili proizvodi danas omoguÄavaju bržu i sigurniju ugradnju izolacija na gradiliÅ”tu?
Tokom poslednjih godina doÅ”lo je do znaÄajnih promena u tehnologiji proizvodnje materijala.
Tradicionalni viÅ”eslojni hidroizolacioni sistemi u velikoj meri su zamenjeni jednostavnijim reÅ”enjima sa jednim, odnosno najviÅ”e dva sloja. Na taj naÄin omoguÄena je brža i efikasnija ugradnja, pri Äemu kvalitet i pouzdanost savremenih sistema ne zaostaju za starijim reÅ”enjima koja su zahtevala daleko složenije izvoÄenje.

Å ta biste preporuÄili projektantima i izvoÄaÄima ā na Å”ta da obrate posebnu pažnju prilikom projektovanja i izvoÄenja izolacionih sistema, kako bi objekti bili dugoroÄno bez problema?
Izolaciju objekta potrebno je posmatrati kao jednu od najvažnijih stavki nakon statiÄkog proraÄuna, jer direktno utiÄe na funkcionalnost, dugotrajnost i kvalitet objekta. Iako uÄestvuje sa veoma malim procentom u ukupnim investicionim troÅ”kovima, njen znaÄaj je od presudne važnosti.
Pozivamo projektante i izvoÄaÄe da nam se obrate kako bismo zajedniÄki radili na projektu, olakÅ”ali im proces projektovanja i izvoÄenja i obezbedili najviÅ”i nivo kvaliteta reÅ”enja.

